Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Tinta Liman-Fuan Iha Eleisaun Parlamentár 2023 Aprovadu

Published

on

Hatutan.com, (30 Marsu 2023), Díli—Órgaun eleitorál liuhosi Sekretariadu Tékniku bá Administrasaun Eleitorál (STAE) ho Comissão Nacional de Eleições (CNE) iha Kinta (30/03/2023) aprova ona “tinta indelével” tanba iha kualidade di’ak no konfirmadu hodi utiliza bá markasaun liman-fuan iha Eleisaun Parlamentár, Domingu 21 Maiu 2023.

Dirijente Sekretariadu Tékniku bá Administrasaun Eleitorál (STAE) ho Comissão Nacional de Eleições (CNE) aprova ona “tinta indelével” tanba iha kualidade di’ak no konfirmadu hodi utiliza bá markasaun liman-fuan iha Eleisaun Parlamentár, Kinta (30/03/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.

Aprovasaun bá tinan indelével ne’e hetan supervizaun hosi reprezentante Partidu Politiku 17 ne’ebé konkórre iha Eleisaun Parlamentár tinan ne’e ho apoiu hosi Programa Nasoins Unidas (UNDP-Sigla Inglés), Projetu eleisaun reziliente Covid iha Timor-Leste (CORE-TL) ne’ebé finansia hosi Governu Japaun.

Lee Mós: Númeru Sorteiu Partidu Polítiku Sira Iha Eleisaun Parlamentár 2023

Prosedimentu teste tinta indelével ne’e mak hanesan:

Advertisement
#

(1) Doko halo kahur-malu didi’ak, molok loke tinta nia matan,

(2) Loke tinta-matan no indusaun seluk,

(3) Tau liman-fuan iha botir laran to’o kona esponja durante segundu 8 to’o 10,

(4) Husik tinta iha liman-kukun maran durante minute 2 to’o 3 no husik loron-matan kona tinta durante minute 4 to’o 5 labele uza tisu ka hena hodi hamaran,

(5) Markasaun tenke vizível klaru no maran. Tinta invizível tenke vizível klaru iha loron matan UV nia okos,

Advertisement
#

(6) Koko took halakon tinta ho bee, sabaun, líkidu no produtu limpeza seluk. 

Konfirmasaun bá tinan Eleisaun Parlamentár ne’e hala’o iha Salaun Laline-Larigutu, CNE, Caicoli, Dili, iha ne’ebé hetan teste direta hosi reprezentante Partidu Politiku 17.

Prezidente Comissão Nacional de Eleições (CNE), José Agostinho Belo konsidera momentu ida-ne’e importante tebes tanba desizaun sira bá halo aprovasaun tinta bá eleisaun parlamentár ninian ne’e, hetan partisipasaun hosi reprezentante partidu politiku 17 ne’ebé atu konkorre eleisaun, hamutuk ho komisáriu sira CNE nian, UNDP ho STAE, liuhosi plenária halo teste ikus bá rezultadu tinta ida ne’e, molok prodús.

“Tanba konkordánsia de’it, teste mós halo no sira ne’ebé teste ne’e mai duni hosi Partidus Politiku hamutuk ho STAE ho CNE. Ne’e hatudu katak, atu garantia kualidade tinta nian, no tinta ne’e mak ita sei uza iha eleisaun 21 maiu,” Prezidente CNE, Komissáriu José Agostino da Costa Belo hateten.

José Belo dehan, tinta ne’e la’ós foin mak uza maibé bebeik ona no ida-ne’e la’ós  padraun nasionál de’it maibé mós padraun internasionál, tanba hetan rekoñesimentu hosi ema rai barak.

Advertisement
#

“Tanba ne’e maka tinta ne’e ninia persentájen iha 25%. Ida ne’e importante tebes no ida-ne’e kualidade di’ak,” José Belo konfirma kualidade tinta.

Tinta bá Elpár 2023 nian, sira hotu komprova ona katak, kualidade mak tuir planu iha fulan-abril nia laran sei to’o mai Timor-Leste.

Tanba ne’e, órgaun eleitorál sira fiar katak, buat hotu sei la’o di’ak no preparasaun bá partidu sira, bá sidadaun, liu-liu eleitór sira katak prosesu ne’e sei la’o tuir kalendáriu no husu ema hotu atu bele hakbesik bá sentru votasaun, tanba determina Timoroan ninia moris bá futuru.

“Tinta ida-ne’e, despeza mai hosi Governu maibé fasilita hosi UNDP tanba iha traparánsia. Tinta labele ita mesak halo, oras-ida deskonfiansa maibé, ne’e órgaun UNDP hanesan ajénsia ida ne’ebé trata bá eleisaun kleur ona no sira mak hamutuk ho Estadu, governu TL hodi sosa tinta ida ne’e. Orsamentu, tanba ne’e liuhosi Governu ho STAE, maibé, ami prátikamente, bá liu ninia kualidade tinta ne’e,” José Belo esplika.

Iha fatin hanesan, Diretór Jerál STAE, Acilino Manuel Branco esplika, tinta ne’e hanesan matéria lojistika no téknika, tanba ne’e mak ida-ne’e jestu ida ne’ebé sai hanesan kultura ida bá maneira atu administra prosesu eleitorál boot Timor ninian.

Advertisement
#

Iha País sira seluk, tinta ne’e kestaun lojistika, kestaun administrasaun ninian, entaun hela de’it ho órgaun sira eleitorál nian.

Maibé, iha Timor tanba STAE hakarak garantia eleisaun ida ne’ebé mak ho forma partisipativu, embora, órgaun eleitorál rua maka hetan mandatu, ida lori organiza ida lori supervizaun.

“Ita hakarak involve hothotu atu bele garantia, promove ninia transparénsia hosi prosesu tomak, no nune’e mós atu garante katak, materiál sira ne’ebé mak ita utiliza ne’e ho duni materiál sira ne’ebé maka kualidade, nune’e lori garantia eleisaun ida ne’ebé mak justu, kredível, atu evita tentativas infrasaun ka fraude ruma ne’ebé mak akontese,” Acilino Branco hateten.

STAE konsidera tinta sai nu’udár materiál ida ne’ebé mak kategoria hanesan sensitivu nomós importante.

Tanba ema hotu hatene katak, sistema eleitorál iha Timor-Leste sei aplika forma ida bele dehan katak, manualmente tanba utiliza lista votante sira nian iha estasaun votu sira atu bele komprova katak, eleitór ida ezerse nia direitu votu, tenke tau tinta bá iha nia liman, atu bele prevene katak, ema ida, labele halo frau.

Advertisement
#

Dala-ruma públiku nia hanoin katak, tinta ne’ebé mak STAE fornese ne’e, tinta ida ne’ebé maka la ho kualidade, tanba ida ne’e maka iha kada eleisaun, liu-liu iha eleisaun parlamentár ida ne’e, Governu nia komitmentu katak, material saida de’it, liu-liu atu utiliza bá eleisaun parlamentáriu ne’e, tinta ida ne’ebé mak tenke ho kualidade.

Tinta bá eleisaun tinan ne’e kontempla materiál sira oioin, balun ne’ebé mak mós prejudika bá ema ninia saúde.

Prejudika mós bá iha materia sira ne’ebé mak bele halo, materia ida bomba. Tanba ida ne’e maka dala-ruma balun husu, tanba sá mak nia trade ne’e, labele sa’e to’o 30 no bainhira to’o 30 nia bele mós fó perigu bá eleitór sira.

Iha aprovasaun finál bá tinta Elpár ne’e, hetan teste uluk mós hosi reprezentante sira polítiku na’in-17, inklui reprezentante rua hosi CNE ho STAE.

Iha prosesu teste ne’e, reprezentante sira tenta fase liman dala-tolu, ho minarai, by clean gazólina, komprova duni katak, tinta ne’e la lakon hosi liman fuan markasaun nian. Tanba ida ne’e maka, ikus mai, liuhosi plenária, aprova no autoriza atu tinta ne’e rasik bele utiliza bá eleisaun iha Domingu, 21 maiu 2023.

Advertisement
#

Tuir komunikadu ne’ebé Hatutan.com asesu hosi Programa Nasoins Unidas bá Dezenvolvimentu (UNDP-Sigla Inglés) katak, akordu finansiamentu bá aprovizionamentu tinta eleitóral ne’e, halo ona entre Governu TL no UNDP, iha loron 13 fulan-dezembru 2022. Tuir akordu ne’e, iha totál $394,000,00 mak hodi sosa tinta eleitorál botir 10.000.

Konfirmasaun tinta eleitorál dahuluk hala’o iha loron 01 fulan-marsu 2023, iha teste ne’ebé STAE no CNE konkorda atu uza amostra tinta ne’ebé hili ona bá eleisaun parlamentár tinan 2023.

Iha kinta (30/03/2023) ne’e, hala’o tán konfirmasaun daruak bá tinan ne’e, inklui demonstrasaun ida kona-bá teste liman-fuan ne’ebé STAE, CNE, UNDP no partidu politiku sira mak supervizaun hodi asegura kualidade, akontabilidade no transparénsia tinta eleitorál nian.

Molok ne’e, UNDP teste ona tinta eleitóral tuir protokolu sira ne’ebé estabelese ona molok entrega bá Órgaun Jestaun Eleitorál Timor-Leste nian. Teste dahuluk, konfirma 25% hosi Nitrat osan-mutin ne’ebé presiza iha tinta.

Tinta iha liman-fuan ne’ebé hetan teste durante oras 72 nia laran mak bele hodi hasai ho bee, sabaun, tua, líkida mutin, no hamos tinta liman kukun nian. Noda tinta iha liman ne’e bele haree momoos iha liman-fuan, tuir padraun internasionál.

Advertisement
#

Jornalista: Rogerio Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Prezidente Repúblika Konkorda no Sei Promulga Alterasaun Lei CAC

Published

on

Hatutan.com, (07 Maiu 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta konkorda ho alterasaun Lei Comissão Anti Corrupção (CAC), tanba bele fasilita eleisaun bá Komissáriu ho de’it maioria simples, nune’e sei promulga iha tempu badak nia laran.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Projetu Alterasaun Lei CAC Submete Ona bá Prezidente Repúblika

Published

on

Hatutan.com, (07 Maiu 2024), Díli- Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, informa nia haruka ona projetu alterasaun Lei numeru 6/VI(1ª) alterasaun daruak bá Lei númeru 8/2009, loron 15 fulan-Jullu, kona-bá lei Comissão Anti Corrupção bá Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hodi hein promulga.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada KHUNTO Husu Labele Limita Mídia Nia Knaar

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi Bankada KHUNTO, Luis Roberto husu entidade hotu atu respeita jornalista no mídia nia knaar no la bele iha intervensaun podér polítika iha independénsia mídia sira-nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending