Connect with us

Polítika

Demokrasia TL Laiha Problema

Published

on

Hatutan.com, (28 Fevereiru 2023), Díli— Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta koñese di’ak lala’ok demokrasia iha mundu, hatene halo avaliasaun no haree ba demokrasia Timor-Leste nian laiha liu problema.

Simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’ iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Prezidente Repúblika hato’o deklarasaun ne’e iha simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’  iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Lee Mós: 21 Maiu, Povu Timor Leste Vota

“Ha’u hatene povu kaer metin loos demokrasia, joven sira hatene sira nia direitu no dever. Desde ukun aan to’o ohin loron laiha governante ida ne’ebé halo aktu ida kontra fali demokrasia, hotu-hotu defende demokrasia ida-idak Kritika-malu no ne’e normal iha demokrasia,” Ramos-Horta hateten.

Advertisement

Xefe Estadu observa katak, Timor-Leste enfrenta problema oi-oin no iha difikuldade barak hanesan mós rai seluk no ida-ne’e la fó influénsia ba demokrasia Timor-Leste nian.

Tanba ne’e, Prezidente Repúblika sita katak, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) garante instituisaun demokrátiku hotu-hotu hola parte iha Estadu no iha papél importante ba garante funsionamentu demokrasia iha Timor-Leste.

Instituisaun demokrátiku la’ós órgaun ida ketak hosi Estadu, maibé hola parte iha Estadu no instituisaun sira ne’ebé tama iha demokrasia mai hosi konseitu definisaun Defeza no Seguransa ne’ebé governu halo, iha Lei atu kria órgaun sira ne’e ho definisaun kompeténsia kada instituisaun no órgaun soberania ne’ebé iha.

Ramos-Horta hatutan, kaer bá Timor-Leste nia istória no istoria rai lubuk ida iha mundu, problema sempre akontese bainhira instituisaun Defeza no Seguransa la halo tuir ida-idak nia knaar ne’ebé definidu no limitadu mai hosi konstituisaun no Lei sira.

Bainhira instituisaun ida-idak la kumpri Konstituisaun no Lei sira iha ida-idak nia mandatu hodi haksoit ba haksoit mai hosi instituisaun seluk nia mandatu, bele hamosu konflitu no tensaun entre instituisaun.

Advertisement

Tanba ne’e, hanesan Xefe Estadu ne’ebé respeita ba Konstituisaun no hadomi pás sei haree buat sira ne’e, se la’e hanesan abandona tiha responsabilidade, no hosi situasaun sira ne’e afeita ba ekonomia nasaun nian.

“Iha Timor-Leste, Timoroan sira bele orgullu ho demokrasia la’ós de’it demokrasia falsu maibé demokrasia duni no demokrasia ida jenuiñu, iha partidu lubuk ida, laiha problema ho diskriminasaun tanba relijiaun, étniku no hotu-hotu iha maturidade ba demokrasia ida di’ak liu ba povu,” Ramos-Horta haktuir.

Nune’e mós Prezidente CNE, José Agustinho Belo hateten atividade simpóziu nasionál ida-ne’e importante ba hotu-hotu tanba demokrasia la mosu derrepente de’it, maibé mai hosi prosesu ida no na’in ka autór ba demokrasia mak partidu polítiku sira.

Hosi partidu polítiku sira mak povu halo desizaun ida demokrátiku hodi rekruta ukun-na’in sira liu hosi eleisaun dureta no la’o iha pás no estabilidade nia laran.

“Iha prosesu demokrasia, Timoroan hotu tenke hamutuk. Hahú ho debate, kritika ne’ebé konstrutivu atu hatudu bá mundu Timor-Leste nia demokrasia,” José Agustinho Belo hateten.

Advertisement

Partisipa iha simpóziu nasionál ne’e lider hosi partidu polítiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hanesan CNRT, FRETELIN, PLP, KHUNTO, Frente Mudansa, UDT, PD no partidu polítiku sira ne’ebé hetan ona akreditasaun hosi Tribunál Rekursu atu kompete iha eleisaun lejislativa 2023.

Jornalista: Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending