Connect with us

Polítika

Demokrasia TL Laiha Problema

Published

on

Hatutan.com, (28 Fevereiru 2023), Díli— Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta koñese di’ak lala’ok demokrasia iha mundu, hatene halo avaliasaun no haree ba demokrasia Timor-Leste nian laiha liu problema.

Simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’ iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Prezidente Repúblika hato’o deklarasaun ne’e iha simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’  iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Lee Mós: 21 Maiu, Povu Timor Leste Vota

“Ha’u hatene povu kaer metin loos demokrasia, joven sira hatene sira nia direitu no dever. Desde ukun aan to’o ohin loron laiha governante ida ne’ebé halo aktu ida kontra fali demokrasia, hotu-hotu defende demokrasia ida-idak Kritika-malu no ne’e normal iha demokrasia,” Ramos-Horta hateten.

Advertisement

Xefe Estadu observa katak, Timor-Leste enfrenta problema oi-oin no iha difikuldade barak hanesan mós rai seluk no ida-ne’e la fó influénsia ba demokrasia Timor-Leste nian.

Tanba ne’e, Prezidente Repúblika sita katak, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) garante instituisaun demokrátiku hotu-hotu hola parte iha Estadu no iha papél importante ba garante funsionamentu demokrasia iha Timor-Leste.

Instituisaun demokrátiku la’ós órgaun ida ketak hosi Estadu, maibé hola parte iha Estadu no instituisaun sira ne’ebé tama iha demokrasia mai hosi konseitu definisaun Defeza no Seguransa ne’ebé governu halo, iha Lei atu kria órgaun sira ne’e ho definisaun kompeténsia kada instituisaun no órgaun soberania ne’ebé iha.

Ramos-Horta hatutan, kaer bá Timor-Leste nia istória no istoria rai lubuk ida iha mundu, problema sempre akontese bainhira instituisaun Defeza no Seguransa la halo tuir ida-idak nia knaar ne’ebé definidu no limitadu mai hosi konstituisaun no Lei sira.

Bainhira instituisaun ida-idak la kumpri Konstituisaun no Lei sira iha ida-idak nia mandatu hodi haksoit ba haksoit mai hosi instituisaun seluk nia mandatu, bele hamosu konflitu no tensaun entre instituisaun.

Advertisement

Tanba ne’e, hanesan Xefe Estadu ne’ebé respeita ba Konstituisaun no hadomi pás sei haree buat sira ne’e, se la’e hanesan abandona tiha responsabilidade, no hosi situasaun sira ne’e afeita ba ekonomia nasaun nian.

“Iha Timor-Leste, Timoroan sira bele orgullu ho demokrasia la’ós de’it demokrasia falsu maibé demokrasia duni no demokrasia ida jenuiñu, iha partidu lubuk ida, laiha problema ho diskriminasaun tanba relijiaun, étniku no hotu-hotu iha maturidade ba demokrasia ida di’ak liu ba povu,” Ramos-Horta haktuir.

Nune’e mós Prezidente CNE, José Agustinho Belo hateten atividade simpóziu nasionál ida-ne’e importante ba hotu-hotu tanba demokrasia la mosu derrepente de’it, maibé mai hosi prosesu ida no na’in ka autór ba demokrasia mak partidu polítiku sira.

Hosi partidu polítiku sira mak povu halo desizaun ida demokrátiku hodi rekruta ukun-na’in sira liu hosi eleisaun dureta no la’o iha pás no estabilidade nia laran.

“Iha prosesu demokrasia, Timoroan hotu tenke hamutuk. Hahú ho debate, kritika ne’ebé konstrutivu atu hatudu bá mundu Timor-Leste nia demokrasia,” José Agustinho Belo hateten.

Advertisement

Partisipa iha simpóziu nasionál ne’e lider hosi partidu polítiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hanesan CNRT, FRETELIN, PLP, KHUNTO, Frente Mudansa, UDT, PD no partidu polítiku sira ne’ebé hetan ona akreditasaun hosi Tribunál Rekursu atu kompete iha eleisaun lejislativa 2023.

Jornalista: Vito Salvadór

Polítika

PN Hasai Ona Imunidade Deputadu Florentino Sinarai ho Antonino Bianco

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Dezembru 2025), Díli– Parlamentu Nasionál  liuhosi plenária iha loron 02 fulan-Dezembru 2025, aprová ona pareser husi Komisaun A trata asuntu Konstitusionál ho Justisa kona-bá pedidu autorizasaun bá audisaun Deputadu  Bankada FRETILIN, Florentino Ximenes Sinarai no mós Deputadu Antonino Bianco hodi presta deklarasaun ho kuantidade hanesan suspeitu iha prosesu inkéritu NUC.0017/25.PGGC ne’ebé la’o iha Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu, Ministériu Públiku ho votasaun A-favór 52, Abtensaun 2 kontra zero.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Parlamentu Nasionál Sei Rona Entidade Hotu Molok Halo Revizaun Bá Konstituisaun RDTL

Published

on

By

Hatutan.com, (01 Dezembru 2025), Díli–  Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, esklarese  objetivu husi Parlamentu Nasionál ne’ebé sei  realiza Semináriu Nasionál iha loron 03 fulan-Dezembru 2025 iha Salaun Ministériu Finansa  kona-bá atu halo revizaun bá Kontituisaun RDTL ne’e mak oportunidade bá PN atu halo diskusaun no rona ideia ka  feedback husi entidade hotu-hotu.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Ramos-Horta Hateten Francisco Xavier ho Nicolau Lobato Maka Fundadór RDTL no Xanana Restauradór

Published

on

By

Hatutan.com, (26 Novembru 2025), Díli— Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta fó sasin no afirma katak saudozu Francisco Xavier do Amarál ho saudozu Nicolau Lobato, maka fundadór Repúblika Demokrátika Timor-Leste no  Kay Rala Xanana Gusmão maka restaudadór bá Timor-Leste nia independénsia.

(more…)

Continue Reading

Trending