Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

SEKOMS Sei Forma Ekipa Inspesaun bá Projetu Torre RTTL,E.P Gasta Millaun $1.4

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2023), Díli-IX Governu Konstitusionál liuhosi Sekretária Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) sei forma ekipa inspesaun atu haree projetu  harii torre tolu bá Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empréza Públika (RTTL,E.P).

Lee Mós : Millaun $1-resin Harii Torre-3, La Inklui Ekipamentu Tanba Oferese Hosi Governu Xina

Ekipa inspesaun ne’e sei kompostu hosi tékniku sira Ministériu Obras Públikas  (MOP) nian ho parte kompetente sira iha SEKOMS rasik.

Advertisement

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña hosi MAPKOMS Francisco Martins Pereira Jerónimo hatuur fatuk-inan bá projetu harii torre RTTL,E.P iha Munisípiu Lautem, Kinta 23 fulan-Marsu 2023. Foto/Dok. MAPKOMS

Projetu harii torre-tolu (3) ho uma-rua (2) bá kada torre ne’e sei gasta orsamentu Estadu ho montante millaun $1.4, ne’ebé Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) mak implementador  iha tempu VIII Governu Konstitusionál nian.

Konkursu públiku bá projetu harii torre-tolu (3) ne’e halo iha Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) no MAPKOMS simu nia rezultadu hodi ikus mai asina kontratu servisu ho empreza vensidór Global Citra Tama hosi Indonézia.

Torre tolu bá RTTL,E.P nu’udár parte ida hosi projetu dijitalizasaun RTTL,E.P ne’ebé atu harii ida iha área Lalenu-Lospalos, ida harii iha Fleixa-Ainaro no ida selu harii iha Oepo-Malina.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes hateten, konstrusaun projetu ne’e insia iha mandatu VIII Governu Konstitusionál nian ne’ebé eis-Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, simbólikamente lansa fatuk dahuluk iha Munisípiu Lautém.

Tuir relatóriu ne’ebé SEKOMS Expedito Dias hetan hosi koordenadór projetu katak, progresu konstrusaun bá torre-tolu to’o oras ne’e atinje ona 55%.

IX Governu  Konstitusionál liuhosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial sei buka atu hatene besik liután nia prosesu, hosi hahú konkursu públiku, konstrusaun, to’o oras ne’e, oinsá ona.

Advertisement

“Agora ami buka atu hatene didi’ak, atu konfirma didi’ak prosesu ne’e la’o oinsá, no ami sei halo lai avaliasaun depois ami sei informa bá Primeiru-Ministru, kona-bá prosesu ne’e to’o iha ne’ebé ona,” SEKOMS Expedito Dias Ximenes hateten bá Hatutan.com iha kna’ar fatin, Palásiu Governu, Díli, Kuarta (26/07/2023).

SEKOMS Expedito informa, oras ne’e dadaun sira foin hetan informasaun hosi koordenadór projetu ho enjiñeiru na’in-haat. Maibé, SEKOMS seidauk halo konfirmasaun direta iha terrenu projetu.

MAPKOMS Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, estabelese akordu servisu ho kompañia Global Citra Tama bá projetu harii tore-tolu iha Munisípiu-tolu ho kustu Millaun $1.4. Foto/Dok. MAPKOMS

“Ami bele dehan katak, sei kria ekipa ida, hamutuk ho Obras Públikas para atu haree didi’ak, to’o ona iha ne’ebé, loos ka lae nia prosesu, nia konstrusaun projetu ida-ne’e, torre tolu ne’e, to’o ona iha 55% ne’e, loos ka lae. Hosi perspetiva tékniku ninian, ami sei haree lai no sei iha prosesu avaliasaun,” Expedito Dias Ximenes hateten.

Hatán kona-bá saida mak SEKOMS nota hosi projetu ne’e, tanba iha informasaun projetu ne’e iha iregularidade ka inventa folin folin bá kada torre, Expedito Dias konfirma katak razaun ida ne’e maka SEKOMS ho Ministériu Obras Publikas sei forma ekipa atu bele buka hatene klean hosi parte tékniku nian.

“Ami sei buka servisu hamutuk ho Obras Públikas  atu hatene, loos ka lae, montante orsamentu millaun $1.4 ne’e bá duni torre-tolu nia konstrusaun. Purtantu, sé  orsamentu millaun $1.4 ne’e fahe bá torre-tolu, signifika, ida kada torre hetan $400,000.00,” Expedito hateten.

SEKOMS Expedito dehan, orsamentu ho millaun U$1.4 bá konstrusaun torre tolu ne’e, ho forma pakote, signifika, inklui ona mós asesória sira mak hanesan, uma, jeradór, ho aparellu sira sira ne’ebé  instala bá funsionamentu transmisaun ninian.

Advertisement

“La bele harii de’it rorre mesak, mais iha mós asesóres sira hanesan uma, iha mós eletrisidade, aparellu sira ne’ebé sofistikadu atu bele suporta funsionamentu torre RTTL,E.P ninian,” Expedito esplika.

Projetu Edifísiu RTTL,E.P Foin Atinje 51%

Kona-bá progresu konstrusaun bá edifísiu foun RTTL,E.P nian, SEKOMS Expedito Dias informa, to’o oras ne’e foin atinje 51%. Konstrusaun estúdiu multifunsaun iha RTTL,E.P nian, ne’e mós projetu ida ne’ebé mai hosi mandatu VIII Governu Konstitusionál nian, liuhosi MAPKOMS ne’ebé lidera hosi Ministru Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo.

Kuadru Avizu Projetu Konstrusaun Edifisiu multifunsaun RTTL,E.P. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Ne’ebé, projetu konstrusaun estúdiu multifunsaun iha RTTL.E,.P nian, tuir relatóriu Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P nian, oras ne’e to’o ona iha 51%, no projetu ida-ne’e mós SEKOMS halo hela avaliasaun tanba tuir relatóriu katak, loloos projetu ne’e tenke termina ona iha fulan-6 nia laran, maibé, to’o agora, projetu ne’e seidauk finaliza. Tinan ida liu ona, projetu ne’e seidauk hotu, no ami agora estuda hela, haree hela, tanba sá maka projetu ne’e kleur liu,” Sekretáriu Estadu Expedito Dias Ximenes kestiona.

Relatóriu ne’ebé submete hosi Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, José António Belo bá SEKOMS atuál katak, projetu ne’e sira rasik mós la hatene, tanba projetu ne’e, direitu hosi MAPKOMS iha VIII Governu Konstitusionál nian no RTTL.E.P rasik sai de’it hanesan observadór bá projetu ne’e.

SEKOMS Expedito Dias Ximenes hein katak, projetu ne’e bele hotu iha tinan  2024, tanba kompromisu  IX Governu Konstitusionál nian iha área komunikasaun sosial ne’e, oinsá bele fó apoiu bá iha RTTL,E.P ho nia espasu, estúdiu ne’ebé iha, fó apoiu ho ekipamentu modernu, ho mós halo oinsá bele kria fatin servisu ne’ebé di’ak bá profisionál sira iha RTTL,E.P.

Advertisement

“Ida Edifísiu foun RTTL ,E.P nian ne’e totál orsamentu $1,196,095.54 no tuir relatóriu katak, sei hotu iha 2024. SEKOMS sei nafatin akompaña, tau matan, no nafatin mós hanesan torre, sei husu mós hosi Obras Públikas, atu bele halo averiguasaun. Katak, atu halo took, haree took, hosi perspetiva tékniku nian oinsá, no tanba sá maka la’o kleur,” Expedito Dias hateten.

Iha Sábadu, 01 fulan-Jullu 2023, bainhira simu tiha responsábilidade nu’udár SEKOMS, Expedito Dias Ximenes hahú uluk  ona vizita bá RTTL,E.P, hodi haree besik liután profisionál média sira-ninia servisu, inklui halo observasaun bá projetu konstrusaun edifísiu foun ne’e rasik.

Iha vizita no observasaun ne’e, SEKOMS nota katak projetu ne’e  atrazu no tuir relatóriu hosi Prezidente Konsellu Administrasaun RRTL,E.P katak, sira rasik mós la-hatene projetu ne’e, tanba sira loloos sai projetu na’in, mais sira sai tiha fali observadór bá projetu ne’e.

“Ami buka atu hatene besik liután, tanbasá mak projetu ne’e atraza. Purtantu, projetu rua ne’e, torre RTTL,E.P ho estúdiu RTTL,E.P ne’e, Governu anterior nian, maibé, IX Governu buka atu hatene besik liután oinsá prosesu la’o,” SEKOMS Expedito  Dias Ximenes hateten.

Lee Mós : Konstrusaun Edifísiu RTTL, E.P, Empreza BANIR LEMA Husu Extende Tan Kontratu bá Fulan-Neen

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Kobransa Ilegál iha DMCSR ho SEFOPE

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Díli – Diresaun Munisipál Konservatóriu Servisu Rejistu Notariadu (DMCSRN, sigla portugés) Díli  uza ona meius oioin atu antesipa kobransa ilegál iha prosesu tara dokumentu sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Hasa’e Saláriu Mínimu bá $150.00

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), Díli-Tabela salárial ne’ebé dadaun ne’e Governu determina ho mínimu $115.00, kada fulan, KSTL konsidera injustisa sosiál ida hasoru traballadór sira iha rai-laran. Tanba ne’e, husu Governu atu hasa’e saláriu mínimu bá $150.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Uza Veíkulu Estadu La’ós iha Oras Servisu Tenke Hetan Autorizasaun Husi Superiór

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli -Inspetoria Jerál Estadu (IJE) husu funsionáriu órgaun Estadu hotu, direta no indireta,   bainhira uza veíkulu Estadu hanesan karreta no motór tenke iha karta autorizasaun hosi superiór.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending