Connect with us
Pakote Ahi

Dili

Tribunál Deside GMN Halo Demisaun Ilegál bá Julito Ximenes no Tenke Selu Nia Direitu Sira

Published

on

Hatutan.com, (29 Jullu 2023), Díli—Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli  (TJPID) Seksaun Sivíl hasai ona desizaun bá kazu disputa laborál entre jornalista ka traballadór Julito Ximenes ho empreza Grupo Média Nacional (GMN)  ne’ebé halo demisaun hasoru Julio Ximenes  iha loron 29 fulan-Outubru 2019.

Lee Mós : Kazu Hasai Traballadór, Tribunál Anula Desizaun GMN no Tenke Selu Remunerasaun $8,361,35

Jornalista na’in-tolu ne’ebé GMN hasai sira iha tinan 2019. Foto/Dok. Domingos Piedade

Liuhosi karta notifikasaun bá desizaun ne’ebé Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli  (TJPID) Seksaun Sivíl haruka bá Julito Ximenes nia advogadu hosi JU,S Jurídiku Sosiál, Olívio Barros Afonso ho Júlio da Silva, ho data 19 fulan-Jullu 2023, énfaze katak  desizaun kona-bá demisaun ne’ebé réu/rekeridu  Grupo Media Nacional (GMN) halo hasoru autór/rekerente Julito Ximenes,  nu’udár demisaun  ilegál no konsekuentemente, réu GMN  hetan kondenasaun ba:

– Reintegra fali autór ne’e ba ninia servisu;

Advertisement

 – Selu bá autór Julito Ximenes  remunerasaun hotu ne’ebé tenke hahú husi data kontratu nian remata to’o loron ne’ebé Reintegra fila-fali ba servisu;

 – Pagamentu bá autór Julito Ximenes ho montante USD $7.460,00 (dolar amerikanu hamutuk rihun hitu, dolar atus haat no neen-nulu) ne’ebé refere bá servisu tempu liu entre fulan-Juñu 2015 no 30 fulan-Novembru 2019;

– Selu osan USD $5.000,00  (dolar amerikanu rihun lima) nu’udár indemnizasaun sivíl bá danu la’ós patrimoniais;

Ka, alternativamente, se tribunál konsidera, empregadór nia pedidu ne’ebé dehan katak uainhira reintegra autór ba servisu fatin bele  prejudika funsionamentu empreza nian, entaun réu GMN bele hetan kondenasaun ba:

– Selu indemnizasaun bá autór ho montante USD $1.100,00 (dolar amerikanu rihun ida atus ida) refere ba saláriu fulan-lima (5):

Advertisement

– Pagamentu bá durasaun servisu ho montante  USD $198,00 (dolar atus ida sia-nulu resin ualu), refere bá tinan haat fulan neen iha prestasaun servisu;

 – Pagamentu bá autór ho montante USD $7.460.00 (dolar amerikanu rihun hitu, atus haat neen-nulu) ne’ebé refere bá servisu tempu liu entre fulan-Junu 2015 no 30 fulan-Novembru 2019;

– Pagamentu bá autór  Julito Ximenes ho montante USD $5.000,00 (dolar amerikanu rihun lima), hanesan indemnizasaun sivíl ba danu não patrimoniais ne’ebé sofre.

Regularmente,  réu ka GMN diskute kona-bá hahalok ne’ebé hakerek iha pájina 164-175, hodi husu bá Tribunal atu demite hahalok ne’e. Hafoin tentativa konsiliasaun atu hapara litigasaun ne’e, ida-ne’e frustradu. Orden bá sansaun ne’ebé hili ona, ho elaborasaun espesifikasaun no kestionáriu (Is. 210 to’o 212) sein keixa.

Audiénsia bá diskusaun no julgamentu, tuir formalidade legál sira, depois ne’e foti desizaun kona-bá aktu ne’ebé iha disputa, tuir deklarasaun iha pájina sira. 270-275 no keixa.

Advertisement

Asumpsaun kona-bá validade no regularidade hosi instánsia ne’e mantein nafatin, la iha buat ida mak prevene avaliasaun bá meritu kauza nian.

Atu deside asaun ida-ne’e, presiza atu avalia ezisténsia, ka lae, husi desizaun atu termina kontratu empregu ne’ebé arguidu fó sai ona husi arguidu no, se nune’e, konsidera se reklamasaun ne’e debe ka lae kréditu empregu ne’ebé nia deklara.

 Materia Sira Ne’ebé Hatudu Prova

Jornalista Evaristo Mariz, Julito Ximenes ho Carmelita Isaac ne’ebé GMN hasai sira iha tinan 2019. Foto/Dok. Domingos Piedade

Ho interese bá desizaun ne’ebé iha ho razaun hatudu katak:

  1. Julito Ximenes, autór. Servisu hanesan jornalista iha Grupu Media Nacional (GMNTV).
  2. Kontratu dahuluk ne’ebé tama entre autór no réu asina ona iha fulan- Juñu 2015 no vigora iha loron 31 fulan-Juñu 2016 no remata tinan ne’ebé hanesan.
  3. Ne’e renova bá tinan ida tan sein lakon kontratu foun.
  4. Kontratu servisu eskrita ikus ne’ebé asina ona entre aautór no réu iha inísiu 2017.
  5. Autór nia saláriu hamutuk USD $200.00 kada fulan.
  6. Kopia kontratu empregu ne’ebé asina entre parte sira la fornese bá autór.
  7. Ezisténsia relasaun servisu entre autór no réu ho nia durasaun prova liuhosi notísia oioin ne’ebé prodús husi autór no fó sai husi réu iha kanál GMNTV.
  8. Durante períodu fulan 53 ne’ebé relasaun kontratuál entre autór no réu dura, autór la selu lisensa.
  9. Loron serbisu nian. Ida ne’e prevee iha kontratu sira ne’ebé asina ona iha 2015, 2017 no 2019, ne’ebé determina provizaun oras servisu hamutuk 44 kada semana.
  10. Oras sira-ne’e tenke kumpre iha autór. Hanesan tuir mai: oras 8 loron ida husi Segunda to’o Sesta no oras 4 iha Sabadu.
  11. Réu (GMN) sempre ezije husi áutór Julito Ximenes fornese servisu ne’ebé liu: loron tomak iha loron Sabadu, Domingu no loron feriadu nasionál sira.
  12. Iha okaziaun ida iha tinan 2017, iha sorumutuk ida hosi pesoál edisionál sira kona-ba organizasaun servisu, Jorge Manuel de Araújo Serrano, ho pozisaun Prezidente Grupu GMN no sira-nia jestór sira, hateten ho klaru katak profisaun jornalista sira-nian no servisu iha ámbitu transmisaun televizaun nian, presiza dedikasaun ne’ebé la-interrupta, inklui durante semana-semana no feriadu nasionál sira.
  13. Autór la iha oportunidade atu goza serimónia relijioza durante períodu servisu bá réu ka GMN.
  14. Iha loron 25 fulan-Dezembru 2017/2018, autór hela iha fatin! Husi servisu. Nia kobre notísia kona-ba serimónia misa iha Becora no Katedrál Díli.
  15. Iha loron Domingu Paskua, autór mós la konsege tuir misa tanba nia serbisu hela.
  16. Autór halo tuir ema katóliku sira.
  17. Organizasaun servisu ne’ebé sei hala’o durante semana-semana no feriadu sira hala’o liuhosi grupu WhatsApp naran Redasaun GMN.
  18. Iha loron ne’ebé hanesan, autór simu informasaun kona-baáservisu espesífiku ne’ebé atu hala’o no saida mak autór Tenke forma ekipa ba kobertura notísia.
  19. Durante semana no feriadu, réu GMN la fornese mekanizmu, eletróniku ka surat-tahan ruma. Atu rejista tempu liu servisu husi funsionáriu sira seluk hosi GMN.
  20. Autór la simu indemnizasaun tanba servisu tempu liu.
  21. Autór laiha direitu bá feriadu proporsional iha loron 1 bá kada fulan servisu, hodi aumenta to’o loron 3 bá fulan 3 bá servisu ne’ebé hala’o ona.
  22. Iha autór Nia konta bankária, laiha rejistu kona-bá pagamentu adisionál sira, só de’it remunerasaun fulan-fulan ka saláriu.
  23. Relasaun empregu ne’e hala’o husi asinatura kontratu dahuluk iha tinan 2015, to’o iha momentu ne’ebé remata hosi réu ka GMN iha tinan 2019.
  24. Iha loron 4 fulan-Novembru 2019, autór ka Julito Ximenes simu karta demisaun hosi réu ka GMN. (Ref.02/DAFRAH-GMNTV/X-19) ne’ebé inklui réu nia desizaun unilaterál atu termina autór nia kontratu empregu, hahú husi loron 30 fulan-Novembru 2019.
  25. Autór Julito Ximenes la sujeita bá kualkér prosedimentu dixiplinar molok simu avizu demizaun.
  26. La hetan oportunidade atu aprezenta nia defeza eskrita relasiona ho demisaun.
  27. Autór laiha tan asesu bá estúdiu ka redasaun GMN hafoin loron 30 fulan-Novembru tinan 2019, hetan prevensaun husi ofisiál seguransa GMN.
  28. Iha fulan-Dezembru 2019, iha data ne’ebé la determinadu, autór hasai tiha hosi grupu GMN WhatsApp ne’ebé fahe servisu ne’ebé atu hala’o no servisu ne’ebé atu hala’o iha tempu ne’ebá determina ona.

 Desizaun

Haree bá preokupasaun ne’e,  Juis de direitu Francisca Marques Cabral, konsidera asaun ne’e parsialmente válidu no parsialmente provadu no konsekuentemente, Juiza Francisca Marques Cabral deside:

  1. Deklara katak keixa ne’e la loos tanba la iha prosedimentu dixiplinar no, konsekuentemente, ha’u deklara katak desizaun atu hasai tiha kontratu Empregu ne’ebé fó sai husi kompañia réu GMN.
  2. Determina fila-fali fatin ne’e iha nia servisu iha kompañia réu ka GMN.
  3. Kondena réu ka GMN atu selu fali remunerasaun ne’ebé nia seidauk hetan husi data rescisaun kontratu nian to’o loron reintegrasaun nian, hodi konsidera katak, to’o loron 17 fulan- Jullu 2023 (datas kondenasaun nian), totál osan dolar amerikanu USD $8.830,69 (dolar amerikanu rihun atus ualu, tolu-nulu resin tolu sentavu neen nulu-resin-sia).
  4. Kondena réu ka GMN hodi selu serbisu atu selu tan osan USD $7.460,00 (dolar amerikanu rihun hitu atus haat neen-nulu) bá serbisu atu selu tan entre fulan-Junu 2015 no 30 fulan-Novembru 2019;
  5. Absolve réu ka GMN husi petisaun sira.

Informasaun ne’ebé Hatutan.com konfirma hosi autór Julito Ximenes, katak ida-ne’e la’ós desizaun finál. Nune’e, sira-nia parte hamutuk ho nia advogadu hosi JU,S hein atu réu ka GMN karik bele halo rekursu bá desizaun Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli  (TJPID) Seksaun Sivíl nian ne’e.  

Atu informa fali katak iha loron 30 fulan-Novembru 2019, empreza GMN hapara jornalista na’in-tolu hosi sira-nia servisu.  Sira-na’in tolu ne’e mak hanesan Julito Ximenes, Carmelita Isaac Amaro Sarmento   ho Evaristo Mariz.

Advertisement

Fundamentasaun hosi karta demisaun ne’ebé asina hosi Diretór Rekursu Umanu, Nivio Freitas ho Fransedes Suni, diretór Informasaun GMN bá jornalista na’in-tolu ne’e diferente. Ho nune’e, bá Julito Ximenes tenke termina nia servisu iha GMN tanba halu dupla funsaun. Mezmu nune’e, Julito Ximenes rasik halo karta auto-defeza hodi husu evidénsia maibé GMN la responde karta  Julito nian ne’e.

Bá jornalista Carmelita Isaac Amaro Sarmento, GMN hapara servisu tanba dezobediénsia bá ierarkia. Nune’e, Carmelita rasik halo karta auto-defeza hodi husu GMN aprezenta prova, maibé la halo resposta bá  karte Carmelita nian ne’e.

Bá jornalista Evaristo Mariz, GMN hola desizaun hasai nia hosi servisu tanba komete violasaun repetitivu hasoru regra jornalizmu nian. Tempu ne’ebá, Evaristo mós aprezenta karta auto-defeza hodi husu GMN faktu violasaun sira kona-bá regra jornalizmu nian, maibé GMN la resposta karta Evaristo Mariz nian.

GMN Tenke Selu Carmelita Isaac  ho valor  $8,361,35

Iha loron, 24 fulan-Janeiru 2023, Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) liuhosi juis de direitu, António José Fonseca Monteiro de Jesus, deside anula desizaun empreza Grupo Media Nacional (GMN) nian ne’ebé hasai nia traballadora nu’udár jornalista Carmelita Isaac Amaro de Jesus iha tinan 2019.

Advertisement

Liuhosi dokumentu bá desizaun Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli, iha loron 24 fulan-Janeiru 2023,  ne’ebé Hatutan.com asesu no asina hosi juis de direitu, António José Fonseca Monteiro de Jesus, no notifika bá parte sira, empreza GMN ho Carmelita Isaac Amaro Sarmento, katak desizaun hasai traballadora Carmelita Isaac Amaro Sarmento, la iha baze no la tuir rekizitu Lei ne’ebé vigora.  

Desizaun  Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli nian mak hanesan;

  1. Tribunál konsidera karta demisaun GMN nian bá traballadora Carmelita Isaac Amaro Sarmento nula
  2. Tanba ne’e Tribunál deside atu re-integra fali Carmelita Isaac Amaro Sarmento bá servisu fatin iha GMN
  3. Husu GMN atu selu remunerasaun bá Carmelita Isaac Amaro Sarmento  ho valor  $8,361,35.  

Informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu hosi fonte sira iha Tribunál katak parte GMN atu halo rekursu bá desizaun  Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli tuir Lei haruka ka direitu bá rekursu dentru loron ne’ebé determinadu iha Lei (bele loron 10, loron 20 no loron  30). Maibé, sura hosi loron 24 fulan-Janeiru 2023 to’o mai loron 13 fulan-Abríl 2023, seidauk iha informasaun klaru katak GMN halo rekursu ka lae.

Tuir lei, bainhira parte ne’ebé la konkorda ho desizaun Tribunál Judisiál Primeira Instánsia bele halo rekursu hanesan direitu ida. Maibé, informasaun ne’ebé Hatutan.com asesu hosi parte sira katak GMN seidauk halo rekursu to’o agora no bainhira liu ona prazu rekursu nian, maka GMN iha obrigasaun tuir Lei atu kumpre desizaun hotu hosi Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli.

Jornalista : Vito Salvadór

 

Advertisement

Dili

Eleisaun Órgaun Suku 2024 iha Madohi La’o ho Hakmatek no Bebonuk Mosu Protestu

Published

on

Hatutan.com, (27 Abríl 2024), Díli—Sidadaun sira ho otas tinan 17 bá leten iha suku foun 10 iha territóriu nasionál, Sábadu (27/04/2024),  ejerse sira-nia direitu demokrátiku hodi hola parte iha eleisaun órgaun suku.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

APC Sei Instala Postu Bombeiru Hitu iha Área Protejida Sira no Rekruta Kadete Na’in-146

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli-Ministériu Interiór liuhosi Autoridade Protesaun Sívil (APC-sigla portugés) sei instala ka estabelese tán postu bombeiru hamutuk hitu (7) bá iha área protejida sira iha territóriu nasionál, nune’e bainhira mosu inséndiu ruma, membru sira bele responde no kombate.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

Uma-Kain 40 iha Bidau Santa-Ana Ne’ebé Hetan Evikasaun Seidauk Simu Indenizasaun

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli – Uma-kain 40 ne’ebé hetan evokasaun obrigatóriu hosi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) iha Suku Bida Santa-Ana, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Díli, seidauk hetan indenizasaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending