Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

“Fa’an” Rezidénsia Fulolo, Notariadu RAEAO Konsidera La Prienxe Rekezitu

Published

on

Hatutan.com, (21 Agostu 2023), Díli—Serbisu Konservasaun Notariadu Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) seidauk halo kontratu definitivu bá promessa kompra no venda ka “fa’an” uma Estadu iha área Fulolo, aldeia Sanane, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar entre atuál PA, Arsénio Paixão Bano ho Mari Bim Amude Alkatiri, tanba konsidera la prinxe rekezitus.

Família afetadu sira bá konstrusaun rezidénsia Autoridade RAEOA, iha área Fulolo, aldeia Sanane, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar, hala’o konferénsia imprensa hodi ezije indemizasaun. Foto: espesiál.

Diretór Konservasaun Notariadu RAEOA, José Ase Neno Colo bá Hatutan.com  via telephone esplika, dokumentu sira ne’ebé Autoridade aprezenta ba parte Notariadu maka karta justifikasaun ka rekomendasaun hosi Diretór Terras no Propriedade Rejionál nian, tau hamutuk ho karta promessa kompra no venda entre parte rua.

 Lee Mós: Arsénio Bano “Fa’an” Uma Estadu iha Fulolo bá Alkatiri

Alende ne’e, tau hamutuk mós ho mapamentu sira ne’ebé halo levantamentu iha fulan Juñu ne’e, ho karta solisitasaun dilijénsia hosi Autoridade ho kartaun eleitorál.

Advertisement

“Hosi karta ne’ebé mak sira hatama ne’e husu ba parte Notariadu atu halo kontratu definitivu kona-bá promesa kompra no venda entre atuál Prezidente Autoridade Arsénio Paixão Bano ho eis Prezidente Mari Alkatiri,”  José Ase Neno Colo hateten ba Hatutan.com, Segunda (21/08/23).

Nia mós rekoñese katak, iha kontratu kona-bá rai ne’ebé fa’an Rezidénsia iha área Fulolo ne’e iha aldeia Sanane, suku Costa, RAEOA, parte rua halo kedan ona promessa iha tinan 2017 no asina ona kompra no venda iha momentu ne’ebá.

“Tanba ne’e maka sira ba iha Notariadu atu halo kontratu definitivu. Maibé, depois sira lori karta mai ha’u haree dokumentu sira ne’ebé mak aprezenta ne’e la prienxe rekezitu. Katak, rai ne’e labele fa’an. Entaun, sira hatama karta mai Notariadu iha loron 26 fulan Juñu 2023. Nune’e, iha fali loron 28 fulan Juñu hosi parte Notariadu fó fali karta resposta katak, rekuza (menolak) sira tanba ne’e mak ha’u lebele halo karta eskrita kompra no venda definitivu ho razaun katak rai ne’ebé Prezidente Autoridade hakarak fa’an ne’e konsidera hanesan disputa tanba rai ne’e komunidade sira nian, la’ós rai Estadu,” Diretór Notariadu RAEOA ne’e esplika.

Parte Notariadu mós haree hela katak, rai ne’e sei iha disputa nia laran, iha ne’ebée Prezidente Autoridade deklara katak, rai ne’e Estadu nian, maibe komunidade mós dehan rai ne’e sira nian, tanba ne’e mak husi parte rua se hadau-malu kona-bá objetu ida-ne’e.

“Entaun, nu’udár parte assume knaar iha notariadu lebele halo kontratu tanba rai ne’e konsidera katak sei disputa hela. Ha’u dehan ba sira atu lori malu ba rezolva tiha lai iha parte Terras no Propriedade. Se mak na’in loloos ba rai ne’e mak mai hodi bele hetan asina iha Notariadu,” José Ase Neno subliña.

Advertisement

Iha faktus seluk fali hosi parte Notariadu kaer maka rai ne’ebé sira sukat ne’e, sira seidauk publika iha karta katak iha Lei ne’e karik atu halo kadastru ba rai ruma, Lei obriga tenke publika durante loron 90 nia laran.

“Atu ema hotu-hotu bele hatene no labele subar an. Maibé, tenke fó-sai bá publiku liu hosi taka karta ruma bá iha fatin públiku hanesan iha sede suku, eskola inklui fatin sira seluk hodi ema bele haree no hatene kona-bá estatutu rai nia na’in ne’e mak loos,” nia hatutan.

Parte Notariadu RAEOA rekuza tanba rai ne’e iha titulu, bainhira sertifikadu laiha entaun Notariadu atu halo kontratu definitivu kompra no venda ba rai ne’e tenki iha titulu, katak sertifikadu tenke iha hodi bele hatene katak rai loloos ne’e se nian.

Hosi pontus hirak ne’e maka nia hakerek karta bá Prezidente Autoridade katak hanesan Notariadu labela halo kontratu definitivu kona-bá kompra no venda tanba konsidera rai se disputa hela.

Bainhira parte Notariadu RAEOA hakerek tiha karta, liu tiha loron tolu parte Autoridade mai halo fali reklamasaun maibe depois hosi parte Notariadu haruka fali karta dehan katak desizaun hosi parte Notariadu ninian loos ona no bainhira la konkorda ho desizaun hirak ne’e, entaun iha rejime jurídiku  Notariadu hateten katak karik rekuza aktu ne’e entaun bele halo rekursu.

Advertisement

Rekursu ne’e halo direita ba iha Diretór Nasionál Juiz Notariadu, tanbá ne’e mak sira halo ona rekursu ba iha ne’ebá maibe to’o agora seidauk hatene fó ona resposta ka la’e.

“Notariadu iha RAEOA foti ona desizaun iha loron 22 Juñu 2023 katak, ha’u rekuza aktu kompra no venda ne’ebé mak halo hosi atuál Prezidente Autoridade RAEOA Arsénio Bano ho Mari Alkatiri,” nia dehan tán.

Tanba ne’e maka Parte Notariadu sujere katak, sira bele iha opsaun seluk atu lori ba Tribunál tanba responsável Notariadu henesan Oe-cusse oan hatene klaru no kle’an kona-bá rai afetadu hirak ne’e.

Seidauk Indemiza Afetadu Sira

Parte Notariadu RAEOA mós seidauk bele halo aprovasaun ba promessa kompra no venda entre Arsénio bano no mari Alkatiri tanba autoridade rasik seidauk selu komunidade afetadu sira.

Advertisement

“Na’in ba rai sira momentu halo manifestasaun, Diretór Terras no Propriedade haruka ha’u ba hasoru  direitamente ho sira, hosi ne’e kedan seidauk rezolve to’o agora. Tanba ne’e mak foin daudaun na’in ba rai sira halo konferénsia imprensa husu atu parte Notariadu labale halo aprovasaun ba ema boot na’in rua nia kontratu tanba seidauk selu indemizasaun,” nia esplika.

Iha tinan 2016, bainhira foin hahú konstrusaun hosi parte Terras no propriedade halo konsultasaun ho na’in ba rai sira hodi halo esplikasaun kle’an kona-bá lalaok dezenvolvimentu Estadu nian, sira hotu-hotu konkorda, tanba Lei seidauk iha atu selu indemizasaun.

Komunidade afetadu sira koopera duni ba dezenvolvimentu iha RAEOA, liuliu halo rezidénsia bá Autoridade atu bele hela maibé ikus mai autoridade fa’an fali fali bá pessoál ne’e  maka sira la aseita no ida ne’e konsidera sai poblema públiku.

Laiha Artigu Espesiál Ida Halo Aseitasaun Rai Estadu bá Privadu

Ministru Justisa (MJ), Amandio De Sá Benevídes esplika, Lei kona-bá rai nian ne’ebé oras ne’e Timor-Leste utiliza maka Lei númeru 01/2007 no Lei númeru 13/2017, ko’alia kona-bá rai no iha Lei ne’e rasik laiha artigu ruma mak ko’alia espesiál kona-bá atu halo aseitasaun rai Estadu nian bá fali rai privadu.

Advertisement

Ministru Amandio hato’o asuntu ne’e hodi hatán bá jornalista sira kona-bá polémika fa’an rezidénsia Estadu nian iha área Fulolo, aldeia Sanane, Suku Costa, Sub-Rejiaun Pante Makasar, hosi atuál Prezidente Autóridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Arsénio Paixão Bano, bá eis Prezidente Autoridade, Mari Bim Amude Alkatiri.

Amandio De Sá Benevídes dehan, RAEOA ho Zona Ekonomia Espesiál no Sosiál Merkadu (ZEESM), sira iha estatutu espesiál rasik. Biar nune’e, seidauk haree artigu ruma kona-bá rai rezidénsia ne’e bele fa’an.

“Ita tenke analiza katak sim. Ita haree muito-bem iha ita-nia territóriu laran tomak, iha ita-nia Lei kona-bá rai uluk liu, Lei númeru 01/2003 kona-bá Rai. Depois, Lei númeru 13/2017 kona-bá mós rai. Regula iha ne’ebá katak laiha artigu ida espesiál mak hateten atu halo aseitasaun bá rai Estadu nian bá privádu,” Amandio De Sá Benevídes hateten bá jornalista sira hafoin partisipa serimónia komemorasaun aniversáriu ezisténsia FALINTIL nian bá dala-48, iha Kuartél Jenerál Fatuhada, Díli, Segunda (21/08/23).

“Iha de’it aseitasaun kona-bá atu halo arrendamentu. Maibé atu fa’an sasán Estadu nian bá privádu, ha’u la hatene. Keta iha ne’ebá, rejíme espesiál Oecusse nian karik. Maibé, iha ita-nia Lei rai ne’ebé mak agora ita adopta hela, hanesan ha’u temi ne’e seidauk sita iha artigu ne’ebá katak, atu halo aseitasaun ka atu halo kontratu kompra no venda Estadu ho partikulár. Ida-idak iha nia kompeténsia,” Ministru Amandio esplika.

Ministru Justisa esplika, Autoridade sira inklui RAEOA iha kompeténsia rasik kona-bá administrativu nian no kompeténsia kona-bá oinsá atu halo verifikasaun bá legalidade kona-bá direitu bá rai nian.

Advertisement

Alende ne’e, TL mós iha ona instituisaun sira hanesan rejístu notariádu, sira mak simu kbiit tuir Lei atu bele sertifika aktu hotu-hotu, kontratu hotu-hotu, inkluindu, kontratu fa’an no sosa.

Bainhira sira atu estabelese hodi konstitui kontratu fa’an no sosa, klaru katak sira tenke haree legalidade hosi fundamentu legál sira ne’ebé mak fó biban atu parte sira ne’ebé fa’an no sosa ne’e bele halo sira-nian negósiu jurídiku.

Negósiu jurídiku ida-ne’e, katak ema ida bele fa’an sasán, ema ida bele fó sasán, ema ida bele simu sasán, maibé tenke haree nia fundamentu legais, haree kódigu sivíl, haree Lei rai nian, buat sira ne’e hotu.

Tanba ne’e, Ministru Amandio dehan parte hotu-hotu bele iha direitu atu hateten buat ida, maibé nia mós iha devér atu bele haree katak, buat ne’ebé mak nia propoin, temin hotu iha fundamentu sira legál nian ka la’e, nune’e, kontratu sira ne’e iha duni nia legalidade, bele halo negósiu jurídiku.

“Sé la’e, parte ida ne’ebé mak sente la kontente bele halo  mós kontestasaun, ka nu-másimu bele lori to’o Tribunál atu bele identifika, atu bele tetu lia, aktus ka kontratus ka entre parte sira liu-liu kona-bá kompra no venda ne’e iha fatin duni atu halo ka la’e. Ida-ne’e hanesan dalan ne’ebé mak atu bele finalmente, bele tetu,” Ministru Amandio esplika.

Advertisement

Governante ne’e kompromete katak, IX Governu Konstitusionál mai ho programa sira atu haree liu-liu oinsá mak buka hadi’a naksalak sira ne’e no ministériu mós hanoin ona atu halo levantamentu dadus, hodi buka tuir saida mak sai preokupasaun públiku.

“Ita buka hela atu hatene, ami mós hanesan ita-boot sira hatene katak, iha Governu nia programa mai, ita haree katak, ita atu haree, atu hadi’a sasán sira ne’e. Ne’ebé, ita tenke iha levantamentu dadus atu bele buka-tuir, saida maka preokupasaun públiku nian kona-bá kazu fa’an ka sosa rai iha RAEOA,”  Amandio esplika tán.

 Lee Mós: Komisaun C Sei Fiskaliza Rezidénsia Estadu Fulolo Ne’ebé Arsénio Bano “Fa’an” bá Alkatiri

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Estajiáriu Lazaro Pereira Quefi

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending