Hatutan.com, (21 Setembru 2023), Díli–Bazeia ba informasaun ne’ebé fó sai husi mídia sira iha Timor-Leste kona-bá eventual El Niño nia previzaun atu kauza bailoron naruk iha tinan ne’e, maka ekipa Diresaun Nasionál Meteorolojia no Jeofízika (DNMG, sigla portugés) hato´o rezumu badak ba povu tomak sira kona-bá eventual refere.
Tuir mai Hatutan.com publika kompletu rezumu badak kona-bá eventuál El-Niño ne’ebé asesa iha konta ofisial Facebook DNMG Timor-Leste.
Pontu importante sira DNMG atu konfirma mak hanesan:
- Tuir ajénsia BoM – Australia no NOAA – USA nia previzaun ENSO-EL NIÑO agora daudaun forma ho nia Index moderadu (1.6˚C) no iha tendénsia atu intensifika nia index ne’ebé varia husi 1.6-2.2 ˚C iha fulan-Outubru-Dezembru;
- El-Niño iha probabilidade 60-80% atu mantein to’o fulan-Fevereiru tinan 2024;
- Intensifikasaun El Niño nia impaktu mak agora ita senti no observa hela munsípiu balun komesa menus bee-moos, rai komesa maran, rai manas iha ne’ebé provoka inséndiu iha fatin-fatin;
- Intensidade husi El Niño ne’ebé agora akontese kategoria Moderadu-forte. Normalmente El Niño akontese ka forma ona iha Tasi pasifika ne’ebá nia influensia maka temperatura tasi iha illa Timor sei malirin, redús udan-been, estabelese periodu bailoron no prolonga bailoron, maibé kondisaun/índise El Niño ne’ebé akontese daudaun úniku no klásiku, tamba akontese ona El-Niño iha tasi Pasífiku ne’ebá maibé temperatura superfísie tasi kuaze iha illa Timor sei kontinua manas, entaun ho aumentu husi temperatura superfíse tasi nian prodús exesu evapopasaun iha atmosfera ne’ebé sai hanesan fonte prinsipál bá udan (fatór ida-ne’e mak kauza udan hanesan ita observa iha munisípiu balun);
- El Niño la’ós fonte prinsipál bá udan-boot iha fulan-Jullu 2023 ne’ebé kauza inundasaun kuaze iha territóriu Timor laran liu-liu iha kosta Sul no sentral illa Timor;
- Udan ne´ebé oras ne´e daudaun akontese maske ho intensidade ki’ik iha kosta súl no leste, la’ós influensia husi El Niño, maibé influensia husi fatór meteorolójiku seluk (TSM illa Timor sei kontinua manas, topografia, fatór lokal, MJO, onda ekuatoriál Rosbby); El Niño la forma ka mosu iha Timor maibé prosesu formasaun tomak akontese iha oseanu Pasífiku tropikal depois nia influensia maka to´o Timor.
Jornalista : Lazaro Pereira Quefi