Connect with us

Polítika

PLP Levanta iha Plenária PN Kona-bá Polémika SEKOMS Halo Plájiu

Published

on

Hatutan.com, (12  Marsu 2024), Díli– Xefe Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP), Maria Angelina Sarmento, liuhosi plenária Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (12/03/2024), levanta polémika plájiu hosi SEKOMS bá planu estratéjiku  Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) 2022-2026.

Lee Mós: CI Konsidera SEKOMS Halo Plájiu Grave no Sei Haruka Karta Lamentasaun

Iha intervensaun bá sesaun plenária PN ho lian portugés ne’e, Deputada Maria Angelina Sarmento  levanta  públikasaun kona-bá Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ne’ebé halo plájiu bá livru planu estratejiku Konsellu Imprensa (CI) ne’ebé maka daudaun ne’e sai debate públiku.

Advertisement

Xefe Bankada PLP iha PN, Maria Angelina Sarmento. Foto/Tome da Silva

“Ohin, ha’u nia intervenzaun ha’u ko’alia asuntu ida debate iha sosiedade kona-bá públikasaun ida bá planu estratejiku Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS)  nian ne’ebé tuir Konsellu Imprensa (CI) katak halo publisidade ka públikasaun bá planu estratejiku sem autorizasaun hosi Konsellu Impresa (CI) kopia planu estratejiku CI nian,”  Deputada Maria Angelina Sarmento haktuir.

Deputada Maria Angelina Sarmento haktuir katak ho diskusaun ne’ebé mosu iha   média sosiál  no nia levanta asuntu  ida-ne’e atu husu bá Vise-Ministru asuntu Parlamentár Áderito da Costa Hugo hodi enkamiña bá Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) razaun tanbasa maka obra Konsellu Impresa (CI)  nian hetan kopia ka plágiarizmu hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál.  

“Liga ida-ne’e mós ha’u levanta  Lei N.º 14/2022 de 21 de dezembro, kona-bá direitu autór no direitu conecsos  ne’ebé iha ne’ebá ko’alia kona-bá definisaun lei direitu bá autór no direitu conecsos, definisaun bá obra ida kolektiva ka polisial ne’ebé obra ne’e tau individuu ka instituisaun ida nian naran. Depois iha ne’ebá mós ko’alia kona-bá tutela penal se karik iha ema ruma ka instituisaun ruma ne’ebé maka divulga obra ruma sem autorizasaun hosi nian na’in ne’e krime,” Deputada Maria Angelina Sarmento haktuir.

Reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál ne’e mós haktuir aktu plagiarizmu ne’e Lei N.º 14/2022 de 21 de dezembro,  direito de autór e direito conecsos ne’ebé konsidera hanesan krime.

“Ha’u hanoin entidade ka liuliu Konsellu Impresa bele hato’o keixá bá Ministériu Públiku kuandu haree katak ida-ne’e krime, atu nune’e, MP bele apliká Lei N.º 14/2022 de 21 de dezembro, hodi apliká peña sira ligadu ho publisidade emitada ka publisidade sem autorizasaun tanba ne’e krime no lei ida-ne’e kuandu iha ona ita tenke implementa, atu nune’e, sai lisaun bá ema seluk katak kopia ema nian obra, liliu obra intelektual ida katak ema ida ka instituisaun ida halo esforsu tomak ne’e tenke hetan autorizasaun, se lae ita la valoriza ka la respeita ema seluk nia autoria ne’ebé nia halo ho nia halo nia esforsu intelektual no profisinalizmu seluk hein kopia no aproveita de’it,” nia hateten.

Liuhosi biban ne’e,  Vise-Ministru asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo hatán bá kestaun ne’e dehan, preokupasaun ho posibilidade bá plagiarizmu ida-ne’ebé envolve Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho Konsellu Imprensa (CI) kona-bá planu rasik hosi Konsellu Impresa (CI) promulga ona versaun hosi dokumentu planu estratejiku nian bá Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál SEKOMS sira-nian.

Advertisement

 “Tanba ne’e, ha’u rejista ona situasaun ne’e sei  haruka bá Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) no Konsellu Imprensa (CI) bá situasaun ida-ne’e nune’e bele  rezolve  tiha,” Vise-Ministru Áderito da Costa Hugo iha nia intervensaun plenária PN.

Ema Ne’ebé Halo Narok Informasaun Plájiu Ne’e Karik Intensaun

 Hanesan publika ona katak Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, liuhosi entrevista eskluzivu ho Ajénsia Notisioza TATOLI,I.P ne’ebé transmite direta iha live streaming TATOLI nian, Tersa (12/03/2024), klarifika katak Governu ka instituisaun Estadu ida iha nia planu atu bele orienta nia servisu durante nia mandatu hodi tau knaar no atividade saida mak atu halo. Valores no prinsípiu sira ne’e hakerek iha planu estratéjiku.

“Planu Estratéjiku ne’e bele la’o tuir loloos planu ne’e no bele mós tanba nesesidade balun bele mós la tuir, mas mínimu hanesan liña jerál bá programa instituisaun ida nian. Ha’u hanoin la’ós SEKOMS de’it mak halo planu estratéjiku, instituisaun sira barak mak halo planu estratéjiku hodi haree atinjimentu tinan ida, planu asaun, annual, oinsá depois haree programa tinan-lima ne’e oinsá, responde duni planu estratéjiku ka lae? Se la’e, tinan ida ita bele halo avaliasaun hadi’a fali planu estratéjiku ne’e,” SEKOMS Expedito Loro Dias Ximenes hateten hodi responde pergunta jornalista Ajénsia Notisioza TATOLI,I.P nian.

Kona-bá   polémika no kritika sira hosi akadémiku ho jurista timoroan sira balun kona-ba planu estratéjiku SEKOMS nian ne’e plájiu CI nia planu estratéjiku, Expedito Dias Ximenes, afirma, ema konfunde planu estratéjiku SEKOMS nian hodi konsidera plájiu ne’e la hatene saida mak definisaun loloos  copy-paste (plájiu) ne’e.

Advertisement

“Dala barak ema la hatene definisaun plájiu ne’e saida? Plájiu ne’e signifika katak autór ne’ebé hakerek livru ida, autór sira seluk foti fali livru ne’e tau fali nia naran, ida-ne’e mak naran plájiu. Agora se planu Estratéjiku nia metodolojia ne’e kuaze hanesan, agora nia prinsípiu ho nia valores no ho nia atividade mak lahanesan. Ne’ebé dala barak tanba introdusaun ruma, ou tanba lia-fuan ruma ne’ebé hanesan entaun ema dehan ida ne’e copy-paste de’it ida ne’ebá nian. Ha’u hanoin ida-ne’e laloos,” Expedito Dias Ximenes afirma tan.

Nia rekoñese katak iha lia-fuan balun bele hanesan, tanba naran de’it mós livru planu no nia metodolojia bele hanesan. Nia tenke iha introdusaun, nia tenke iha ida ne’e no ida-ne’ebá, katak lia-fuan balun bele hanesan, mas ne’e la signifika katak lia-fuan A to’o Z ne’e hanesan.

“Se A-Z hanesan ida ne’e mak dehan plájiu ka copy-paste de’it instituisaun A nian tau fali ba o nian. Ne’e la bele.   Ha’u rasik  mós esperiénsia jornalista kleur, ha’u la bele foti produtu jornalista ida nian iha jornál A mai tau fali iha jornál B dehan ha’u nian, ne’e mak la bele. Tanba ne’e tenke halo diferensa karaterístiku hosi planu estratéjiku instituisaun ida nian,” antigu jornalista  Suara Timor-Timur (STT) semanál no jornalista  Novas iha tempu Indonézia ne’e fundamenta.

Jornalista Tatoli,I.P liuhosi entrevista ne’e husu tan karik la viola lei direitu de autór no , eis moderadór bá programa Grande Entrevista iha GMNTV ne’e afirma tan,  nia konsulta ona mínimu jurista sira  ne’ebé komprende ona-ba direitu autór ne’e dehan katak ne’e la sala.

“Agora ema ne’ebé karik halo buat  ne’e sai naruk ne’e,  tuir ha’u nia hanoin, karik  iha intensaun ruma que la di’ak. Obrigadu,” Expedito “Loro” Dias Ximenes afirma tan.  

Advertisement

CI Konsidera SEKOMS Halo Plájiu Grave no Sei Haruka Karta Lamentasaun

Konsellu Imprensa Timor-Leste (CI, sigla portugés) liuhosi plenáriu  extraordináriu, Sesta (08/03/2024), deside sei haruka karta ofisial bá Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes hodi hatudu plenária CI nia lamentasaun bá atitude plájiu hosi SEKOMS bá planu Estratéjiku CI 2022-2026.

Karta ofisiál lamentasaun CI nian ne’ebé sei haruka mós koñesimentu bá Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Hermenegildo “Agio” Pereira ne’ebé tutela bá SEKOMS ne’e sei subliña mós pozisaun forte CI nian hodi husu SEKOMS tenke “nulu” ka anula nia planu Estratéjiku 2024-2028 tanba bele prejudika CI nia polítika  orsamentu jerál Estadu iha tinan 2025.     

Membru CI ne’ebé nomeia hosi Parlamentu Nasionál ho kapasidade peritu iha área jurídiku Benevides Correia Barros, Segunda (11/03/2024),  informa bá Hatutan.com katak, liuhosi plenária CI nian iha loron 08 fulan-Marsu 2024, deside ona atu haruka karta ofisial bá SEKOMS, ho konteúdu sira maka hanesan;

  1. Husu SEKOMS konsidera Planu Estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé plájiu CI nian ne’e nulu no labele tau iha asaun.
  2. Tanba propriedade planu estratéjiku CI nian ne’e, propriedade intelektuál CI nian.
  3. Obra Planu Estratéjiku CI nian ne’ebé plájiu hosi SEKOMS bá planu estratéjiku SEKOMS nian ne’e obra ema funsionáriu no ajente inklui konselleiru,ho totál 49, ninia obra, katak obra instituisaun CI nian.

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Trending