Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

APORTIL Seidauk Simu Informasaun Tripulante Sira “Haknauk” iha Ró Berlin Ramelau ho Nakroma

Published

on

Hatutan.com, (23 Janeiru 2024), Díli – Administrasaun dos Portos de Timor Leste, Institutu Públiku  (APORTIL, I.P) seidauk simu informasaun kona-bá tripulante sira halo negósiu ka “haknauk” iha ró Berlin Ramelau ho Nakroma.

Lee Mós: Tripulante Ró Berlin Ramelau ho Nakroma Fa’an Mós Tiketi ho Folin US$ 50 Kada Viajen

Ró Nakroma. Foto/Espesiál

Operasaun Ró Berlin Ramelau ho Nakroma loos duni iha nia kuartu ne’ebé atu bele asegura bá tripulante sira hodi deskansa bazeia ba Administrasaun dos Portos de Timor Leste (APORTIL,I.P) ne’ebé kontratu hodi asegura operasaun ró ahi bá garante koletividade Dili – Oé-Cusse no mós Díli-Atauro. Maibé, informasaun ne’ebé membru Parlamentu Nasionál (PN), Deputada Maria Tereza Gusmão, levanta katak kada kuartu sira, inklui kuartu ne’ebé prepara atu tula pasiente sira ne’e, tripulante sira fó aluga tutan ho presu US$ 50,00 kada viajen.

“Ita nia orientasaun bá kuartu sira katak tripulante sira uza hodi deskansa, nune’e iha momentu operasaun la bele iha reklamasaun ruma kona-bá kolen ka matan dukur. Tanba ita hotu-hotu akompaña katak tripulante sira nia servisu ne’e  oras 24 iha ró laran,” Prezidente  APORTIL, I.P, Feliciano da Costa Correia hateten ba jornalista sira iha edifísiu APORTIL, Díli, Tersa  (23/01/2024).

Advertisement

Kona-bá preokupasaun ne’ebé deklara hosi  Deputadu Maria Tereza Gusmão hodi kestiona tripulante sira-nia atitude ne’e viola regra sira estabelesidu,  Feliciano da Costa Correia hateten APORTIL, I.P hosi Konsellu Administrasaun seidauk simu informasaun ka reklamasaun kona-bá kuartu ne’ebé tripulante sira  fó aluga fila fali bá pasajeiru sira, maibé ninia funsionamentu prinsipál mak kuartu sira refere bá tripulante sira uza hodi deskansa durante ezekusaun servisu iha ró leten.

APORTIL.IP la iha orientasaun ida katak bele  ka lae atu fó aluga, nune’e APORTIL la iha orden ida bá asuntu ida kona-bá aluga ne’e. Tanba ne’e formalmente no informa mós bá públiku katak APORTIL seidauk simu informasaun bá aluga kuartu iha ró Estadu nia laran.

Prezidente APORTIL,I.P dehan, sei tau bá  konsiderasaun atu haree tuir asuntu sira ne’ebé mensiona ona enjeralmente ró ahi ne’e ró pasajeiru ho nia viajen hosi Díli sai iha loraik no to’o Oé-Cusse iha dadeer no pratikamente haree katak ne’e kontaktu ema ho ema mak halo negósiu iha ró laran maibe bazikamente la iha orientasaun ruma hosi APORTIL.

Ró Berlin-Ramelau. Foto/Espesiál

Prinsípiu tuir konvensaun sira ne’ebé mak eziste katak tripulante ka traballadór sira iha ró leten tenke deskansa ho masímu atu bele asegura operasaun ró-ahi hodi labele monu bá buat sira ne’ebé mak la iha dezeju.

Durante operasaun hahú 2007 sa’e mai estadu rekolla reseita ne’e mak hosi billete ho oin-tolu  (3); prinsipál liu mak billete pasajeiru, veíkulu no  kargu jerál nune’e ba billete pasajeiru ne’e mak VIP, ekonomia ho  ema baba’in nian.

Ba fasilidade sira ne’ebé mak atu asegura iha ró laran bá operasaun ba mai mak iha kantina ne’ebé diresaun administrasaun halo jestaun bá fa’an sasán iha ró laran atu fasilita de’it pasajeiru sira hodi asesu bá hola bee ka hahán ruma iha ró laran.

Advertisement

Iha Ró Berlin Ramelau nia kantina ne’e hahú hosi 2007 sa’e mai nia negósiu bá kantina ne’e nia tripulante sira mak jere, maibé referénsia ne’e konsidera mós atu hadi’a iha sistema transporte maritima iha Timor-Leste atu idak-idak haree nia servisu rasik.

Númeru bá tripulasaun bazeia ba sertifikadu ne’ebé mak hasai hosi autoridade reguladór agora Berlin Ramelau iha ema na’in-16 no iha Berlin Nakroma iha tripulante hamutuk na’in-16 ne’ebé mak asegura ró ahi.

Iha fatin hanesan pasajeiru hosi  Oé-Cusse, Nelson Abrão Mauno Coa lamenta ho hahalok tripulante sira nian uza sasán Estadu nia halo negósiu la ha baze legal ruma tanba ne’e hamosu pratika korrupsaun iha Timor-Leste nune’e husu ba APORTIL,I.P labele nonook, maibé servisu makas hodi haree minimiza hahalok at sira hanesan ne’e.

“Ha’u hanesan pasajeiru triste tanba Ró Berlin Ramelau ho Nakroma  ne’e hanesan patrimóniu  estadu nian ne’ebé mak atu oferese ba povu Oé-Cusse no Atauro oan sira ne’ebé uza atu halo viajen bá mai nune’e triste tebes bainhira rona novidade balu dehan tripulante sira halo negósiu iha ró laran maske kada fulan sira manan osan boot,” Nelson Abrão Mauno Coa hataten.

Ró rua ne’e nia kuartu atu fó aluga bá pasajeiru sira governu oferese hela, maibé bainhira rona fali dehan tripulante sira rasik fó fali sira nia kuartu toba nian oferese bá fali ema atu aluga ne’e servisu la loos ona no bele mós promove aktu korrupsaun.

Advertisement

Jornalista Estajiáriu :  Lazaro Pereira Quefi

 

 

 

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending