Connect with us

Nasionál

Uma 146 Hetan Estragu no Nain-Ida Mate Kauza Hosi Udan-Anin iha Territóriu Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (18 Marsu 2024), Díli– Autoridade Protesaun Sívil (APC-sigla portugés), Centro Nacional de Operações Protecção Sívil (CNOPC), rejista uma hamutuk 146 hetan estragu kauza hosi udan-anin ho intensidade forte ne’ebé akontese durante semana ida iha territóriu nasionál.

Uma hetan estragu kauza hosi udan-anin boot iha teritóriu nasional. Foto/APC

“Hahú hosi loron 12 to’o loron 18, fulan-Marsu 2024, durante semana ida ne’e, iha rejiaun Timor-Leste normál, no akontese tipu dezastre mak CNOPC rejistu hamutuk 146 mak hetan estragu, no abitante ida mate,” Xefe Seksaun Relasaun Externa-APC, Nelson Nunes Orleans, informa bá jornalista sira liuhosi konferénsia imprénsa ne’ebé hala’o iha Salaun Konferénsia APC iha Caicol, Díli, Segunda (18/03/2024).

Uma 146 ne’ebé hetan estragu ne’e, kompostu hosi  Munisípiu Aileu, anin sobu uma-lima (5), Ainaro anin sobu uma-ida (1), Ataúro anin sobu uma-ida (1), Baucau anin sobu uma-tolu (3), Bobonaro anin sobu uma-rua (2), Covalima anin sobu uma-ida (1), Díli anin sobu uma-rua (2).

Iha Munisípiu Ermera, anin sobu uma-neen (6), Lautém anin sobu uma-haat (4) no ahi-han uma-ida (1), Liquiça anin sobu uma-42, Manufahi anin sobu uma-rua (2), RAEOA anin sobu uma 14 no inundasaun 55, rai-halai estraga uma-rua (2), no ahi han uma-tolu (3), Viqueque  anin sobu uma-rua (2) no mate ida (1).

Advertisement

“Bá vítima sira ne’e, APC  servisu mós ho autoridade munisípiu sira hotu halo atendimentu lalais bá vítima sira, tanba sira presiza tebes hosi parte APC nia tulun, entaun, apoiu hahan ho la’ós ai-han ne’e ajuda kedas bá iha primeiru maka, apoiu emerjénsia nian,”  nia informa.

Kona-bá vítima hira mak sira-ninian uma estragu totál no presiza hetan apoiu rekuperasaun, Nelson Nunes Orleans esplika, normalmente kuandu mosu dezastre, sira-nianekipa tun bá halo uluk verifikasaun dadus iha terrenu. Iha prosesu ida -e’e, fahe bá tipu tolu mak hanesan, aat natoon, aat kaman no aat totál.

Hafoin prosesu ida ne’e maka, foin bele hatene, uma hira mak estragu totál, hodi bele hetan rekuperasaun hosi Governu. Maibé, tanba prosesu verifikasaun bá dadus bá tinan 2024 nian seidauk konklui, nune’e ekipa sira sei presiza tán tempu hodi re-verifika.

Estóke Ai-han Sufisiente

Xefe Seksaun Relasaun Externa-APC ne’e saliente, dadaun ne’e estóke ai-han no la’ós ai-han nian (food ho non-food) sei sufiente iha armájen APC nian, iha nasionál inklui mós iha munisípiu sira, hodi bele atende populasaun sira ho karákter emerjénsia, uainhira enfrenta problema dezastre naturál inundasaun, anin-boot, erozaun (rai-halai), ka inséndiu ruma.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending