Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Deskonfia, Pesoál Membru PCIC Husu Osan bá Oan-mane Fujitivu Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (08 Abríl 2024), Díli-Deskonfia, ema ida ho lian atu hanesan pesoál membru Polícia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC) husu osan $2,000 bá fujitivu  Arnolfo “Arnie” Alipin Teves Jr nia oan-mane  atu bele fó seguransa másima bá Teves Jr ne’ebé oras ne’e kumpre hela prizaun preventiva iha Prizaun Becora, Díli.

Lee Mós: Fujitivu Arnolfo Teves Jr, Komete Krime Asasinatu iha Filipina Subar iha Timor-Leste

Ilustrasaun komunikasaun iha WhasApp. Foto/Repro

Liuhosi gravasaun entre membru pesoál PCIC ho Teves Jr nia oan mane iha komunikasaun WhatsApp ne’ebé Hatutan.com asesu  hatudu pesoál ida nu’udár membru PCIC liga direta bá Arnolfo Teves Jr nia oan mane  hodi husu osan ho garantia atu bele fó seguransa ida másima bá Teves Jr iha prizaun laran no mós iha li’ur hosi prizaun.

“Hanesan ne’e. Ha’u mak foin lalais fó seguransa di’ak ba ó-nia aman. Tan ne’e, sira mós la husu ha’u, maibé ha’u hanoin katak karik ita-boot sira fó osan bá sira tanba sira bele fó seguransa sein-pursentu bá imi-nia aman,” pesoál membru PCIC ne’e lia-tuun  bá Teves Jr nia oan mane liuhosi komunikasaun WhatsApp ho lian Ingles.  

Advertisement

Pesoál membru PCIC ne’e hateten bá Teves Jr nia oan mane katak  Xefe Guarda Prizional iha Becora orienta ona atu sira-nia membru na’in-tolu ka haat mak sei fó seguransa ho másimu bá  Teves Jr durante iha prizaun. Maibé, sei reforsa ho parte PCIC asegura hosi li’ur, no Guarda Prizional sira mak asegura di’ak liu iha laran.

“Entaun, horiseik imi haree ha’u ko’alia ho diretór nasionál prizaun nian, tanba ne’e foin lalais ne’e nia orienta tiha ona sira-nia membru na’in tolu ka haat mak fó seguransa bá imi-nia aman. PCIC fó seguransa iha li’ur, maibé iha iha laran, guarda priozionál mak fó seguransa,” pesoál membru PCIC ne’e haktuir bá Teves Jr nia oan mane ho lian ingles.

Relasiona ho informasaun ne’e, Segunda (08/04/2024), ha;e’u tulu 10:00 Otl, Hatutan.com tenta halo konfirmasaun ho diretór PCIC,  Vicente Fernandes e Brito, maibé, nia parte hatán katak, laiha tempu atu koalia ho média sira, tanba sei okupadu ho servisu seluk.

Iha sorin seluk, diretór ezekutivu HAK, Feliciano Araújo, hateten liga ho aktu intervensaun hosi pesoál membru  PCIC ne’e  iha mandatu boot tolu ne’ebé maka tuir loloos sira tenke hala’o ho di’ak sira-nia kna’ar lorloron. Ida maka koalia kona-bá money loundry (pencucian uang), kombate tráfiku umanu, no kombate krime terrorizmu.

“Ha’u hanoin, ida-ne’e maka ha’u lakohi atu dada halo konkluzaun no fó julgamentu bá ida-ne’e, maibé, iha buat ida maka, ha’u hanoin, agora, to’o iha parte ida ne’e, sé rasik mak iha kompeténsia atu bele halo investigasaun bá ida-ne’e,” diretór ezekutivu HAK, Feliciano Araújo hateten bá jornalista sira iha kna’ar fatin Farol.

Advertisement

Diretór HAK ne’e hateten hosi atitude ida nia lakohi temi instituisaun PCIC ninia naran, maibé karik, sé pesoál membru PCIC ne’ebé maka viola regras iha PCIC nian, liu-liu hakarak atu buka benefísiu ho instituisaun ne’ebé nia hakna’ar aan bá, ida-ne’e la’ós tempu ona ninia fatin mak iha ne’ebá.

“Di’ak liu, hatudu katak ida-ne’e la serve bá ha’u, para atu servisu ho ida-ne’e, di’ak liu ha’u para. Tanba ita hakarak atu tane duni instituisaun refere ne’e ho ninia profesionál. Profesionalizmu bá iha instituisaun refere ne’e tenke tau aas,” nia hateten.

Sé haree hosi mandatu boot tolu PCIC nian karik membru pesoál  PCIC ne’e hatudu hahalok ne’ebé la tuir mandatu no kompeténsia hatuur, ida-ne’e PCIC viola ona, ne’e signifika membru ne’e rasik la kumpri ona regra sira ne’ebé mak insituisaun iha.

“Bá ami, ha’u hanoin ida-ne’e la-mentável. Sé ita hakarak atu dedika ita-nia aan laiha vontade, ha’u hanoin, fatin la’ós iha PCIC. Ne’e dala-ida tán, ha’u la’ós atu julga instituisaun refere, maibé pesoál membru  ida ne’e la serve atu kontinua servisu iha ne’ebá,” Feliciano lamenta.

Haruka Fila Teves Jr Bá Nia Rai

Advertisement

Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk Jose Alves da Costa. Foto/Lazaro Pereira Quefi

Luta Hamutuk husu Governu atu haruka fujitivu Arnolfo Tevez Jr nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Filipina ne’e fila fali bá nia rai no tenke loke investigasaun bá pesoál membru PCIC ne’ebé husu osan bá Teves Jr nia família atu próteze seguransa bá Teves Jr durante iha prizaun iha Timor-Leste.

Tuir lei la permite atu simu ema kriminozu sira ne’ebé mak halo krime iha rai ida atu mai subar  fali iha Timor-Leste tanba ne’e agora daudaun fujitivu ida hosi sidadaun Filipina ne’e asegura hela iha prizaun Becora,  piór liu tan, pesoál balu  husu osan bá nia família hodi asegura liután seguransa bá nia iha Timor-Leste. Ne’e impaktu boot bá iha futuru katak aban-bairua  kriminozu sira hosi nasaun hotu-hotu ne’e bele mai subar iha Timor.

“Uluk ita nia Prezidente Repúblika  mak atu fó fatin atu asegura ema refujiadu sira hosi nasaun seluk atu mai hela iha ne’e, mas ida-ne’e de’it ita labele ona, piór liu ema próteze fali kriminozu sira ne’e labele tanba ita hatene nia komete krime ona. Ha’u husu atu Governu haruka fila bá nia rai urjente tanba ne’e ema at ida. Atu ba iha ne’ebá mak mate ka moris ne’e konsekuénsia ninian, ita tenke haruka fila tanba ida-ne’e lisaun bá ema kriminozu sira seluk katak ita halai bá subar iha Timor mós la seguru,” Diretór Ezekutivu Luta Hamutuk Jose Alves da Costa hateten bá Hatutan.com iha nia servisu fatin, Farol-Díli.

Luta Hamutuk nia parte haree katak Timor Leste ne’e la’ós fatin atu halibur ema kriminozu hosi rai oioin, tanba ne’e husu bá hotu-hotu tenke iha hanoin ne’ebé pozitivu atu labele fó espasu bá kriminozu hosi nasaun ne’ebé de’it atu mai subar an fali iha ne’e.

Fujitivu hosi Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL, sigla ingles) ho naran kompletu Arnolfo Teves Jr (Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr.),  nasionalidade Filipina, Kinta loraik,  21 fulan-Marsu 2024, ekipa konjunta autoridade polisiál Timor-Leste kaptura iha área balun iha Díli laran.

Fujitivu ho estatutu red notice hosi INTERPOL  ne’e envolve iha krime korrupsaun, krime asasinatu no kazu indísiu kríme terrorízmu iha Filipina.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Lazaro Pereira Quefi

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Membru PNTL ho F-FDTL Ne’ebé Viola Lei Kódigu Estrada Sei Simu Konsekuénsia

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Nasionál (DTN) sei aplika sansaun administrativa bá membru PNTL ho membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  ne’ebé viola Lei Númeru 03/2006, kona-bá Kódigu Estrada durante halo sirkulasaun iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Forsa Konjunta Preende Tabaku Pohon Sagu Kaixa 320 iha Tasi-Tolu

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Forsa konjunta kompostu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK), Servisu Informasaun Polisia (SIP), FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhosi Unidade FALINTIL (UF) no Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), halo apreensaun bá evidénsia tabaku ho marka Pohon Sagu hamutuk kaixa 320 iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Komandu PNTL Distribui Karreta 47 bá Munisípiu no Unidade Sira

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Kinta 18 Abríl distribui tán karreta unidade hamutuk 47 bá komandu munisípiu 12, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Unidade Espesiál Polísia (UEP), Unidade Polísia Marítima (UPM) ho Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending