Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Conselho Imprensa La Tolera Intervensaun Podér Polítika iha Independénsia Editoriál

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI), ne’ebé sai hanesan órgaun reguladora bá meius komunikasaun sosiál sira iha Timor-Leste, la tolera aktu intervensaun polítika ne’ebé komete hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, tama direta iha sala redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL.EP) nian, hodi husu editór apaga tiha video no edita fila-fali testu ne’ebé loloos he’in de’it ona atu halo publikasaun (on air).

Prezidente CI, Otélio Ote hamutuk ho Konsilleiru sira realiza konferénsia imprensa iha ámbitu komemorasaun loron mundiál Liberdade Imprensa, iha Kintál-boot, Díli, Sesta (03/05/2024). Foto: Rogério Pereira Carceres.

Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Otélio Ote afirma, kompeténsia CI klaru kedan katak, tenke assegura liberdade assesu informasaun bá sidadaun hotu-hotu, assegura liberdade expresaun no kria ona liberdade imprensa, ida ikus liu maka assegura katak iha independénsia editoriál.

Lee Mós: Deskonfia, Intervensaun Podér Polítika iha Redasaun RTTL,E.P

“Ita lakohi atu tolera ka simu ema sé de’it mak halo intervensaun bá independénsia editoriál. Komesa kedan hosi prossesu inísiu, hosi planu bá kobertura, enkontru sira iha sala redasaun, iha prossesu produsaun, to’o kedan iha finál editing, final production, labele iha intervensaun hosi autoridade sé de’it. Iha forma verbal, forma eskrita, ka fizikamente tama to’o sala redasaun, ida ne’e labele,” Prezidente CI, Otélio Ote hatán bá Hatutan.com, durante aprezenta pozisaun CI nian iha ámbitu komemorasaun loron mundial Liberdade Imprensa, iha Kintál-boot, Díli, Sesta (03/05/2024).   

Advertisement

Otélio Ote dehan, karik intervensaun sira ne’e bá ho intensaun, bele fó orientasaun, maibé orientasaun ne’e labele iha valór aas liu bá tentasaun atu trava produsaun produtu jornalistiku sira iha sala redasaun.

Prezidente CI ne’e mós hakarak alerta katak, bainhira ko’alia kona-bá intervensaun, tenke separa mós entre intervensaun ida ne’ebé dudu Jornalista sira atu iha kualidade jornalizmu, ka intervensaun ida ne’e hakarak trava Jornalista nia prossesu produsaun produtu jornalístiku.

Antigu jornalista ne’e dehan, iha mundu ne’ebé de’it buat ida intervensaun ne’e sempre mosu hosi média na’in, hosi autoridade sira. Maibé, presiza atu haree mós bá iha nia formatu intervensaun ne’e.

Bainhira formatu intervensaun ne’e mak atu fó hanoin de’it bá jornalista sira atu bá tuir tán formasaun sira hodi eleva koñesimentu jornalizmu, atu labele atraza iha enkontru sira redasaun nian, labele atraza halo publikasaun, ida-ne’e intervensaun ida di’ak bá kualidade jornalizmu.

“Mais, ne’e intervensaun dehan ita-boot sira labele halo publikasaun bá notísia ida-ne’e. Ita-boot sira tenke fó prioridade bá notísia ida-ne’e. Ida-ne’e intervensaun editoriál,” Otélio Ote hateten.

Advertisement

Tanba ne’e, nia hatutan, atu prevene situasaun sira ne’e mosu, fila-fali bá konsellu editoriál, konsellu redasaun. Sé konsellu redasaun mós yes man de’it, maka situasaun sei aumenta bá bebeik.

“Mais, sé ita-boot sira rejeita maka’as, entaun situasaun ne’e ita sei minimiza. Entaun, ha’u dehan, intervensaun ne’e iha ne’ebé de’it sempre iha, mais depende hosi formatu intervensaun ne’e, no mós depende hosi jestór iha sala sala redasaun ida. Importante maka labele iha yes man de’it. Tenke simu intervensaun ne’e, depois esplika,” nia fó hanoin.

Preziden CI ne’e enkoraza jornalista hotu-hotu, liu-liu konsellu redasaun sira tenke hatene, brani ko’alia hasoru atu nune’e labele husik intervensaun ida-ne’e la’o hela de’it, depois ko’alia de’it bá públiku, mais, konsellu redasaun nia desizaun rasik ne’e iha sala redasaun laiha.

Prezidente CI ne’e mós fó hanoin bá konsellu redasaun RTTL.EP, bele hato’o keixa eskríta bá CI tanba labele konsidera lia-anin sira ne’e hanesan lia-loos. Bainhira keixa ne’e tama ona iha CI, liuhosi plenária CI nian sei halo análiza bá konteúdu keixa sira, hafoin fó sujestaun oinsá rezolve problema.

Iha biban hanesan, Konselleiru CI Francisco Belo Símões da Costa konkorda ho pozisaun Prezidente CI nian liuliu kona-bá intervensaun bá iha independénsia editoriál, liga ho kazu SEKOMS ne’ebé halo intervensaun bá iha sala redasaun, ka intervensaun bá independénsia editoriál RTTL.EP nian.

Advertisement

Reprezentante Jornalista iha CI ne’e esplika, Konstituisaun RDTL, Artigu 41, iha númeru da-haat define klaru no garante atu labele iha intervensaun podér polítika ho podér ekonómiku sira iha independénsia editoriál.

Iha mós Lei Komunikasaun Sosiál, artigu 8, artigu 10 ho mós artigu 42 garante kona-bá ida-ne’e. katak, labele iha intervensaun sira bá independénsia editoriál iha sala redasaun média nian.

“Hanesan membru CI, hanesan mós jornalista ida, reprezentante jornalista iha CI ita la admite atu iha violasaun bá Lei sira ne’ebé Estadu ne’e hatuur ona,” Konselleiru Francisco Belo, alerta.

Tuir Francisco Belo, buat ne’ebé presiza maka, liu-liu kompeténsia CI nian atu tau-matan bá liberdade imprensa no liberdade expresaun, liu-liu labele iha intervensaun podér polítiku no podér ekonómiku sira iha independénsia editoriál.

Nune’e, husu bá entidade hotu-hotu atu hala’o ninia servisu tuir kna’ar ida-idak nian no fó liberdade bá média sira, tantu média privádu no média estatál, atu nune’e hala’o nia funsaun independentemente, labele iha intervensaun podér polítika no poder ekonómika.

Advertisement

“Ida-ne’e ita la admite, atu intervensaun sira ne’e akontese. CI nakloke bá redasaun RTTL, xefe redasaun sira, atu bele hato’o keixa kona-bá intervensaun sira hanesan ne’e,” nia tenik.

Konselleiru CI ne’e nota katak, tanba intervensaun sira ne’e viola Lei maka indivídu sira no kolega jornalista sira ka redasaun sira ne’ebé sente ofendidu hosi intervensaun sira ne’e, bele hato’o keixa bá Tribunál, atu nune’e bele fó lisaun, katak, Lei hateten ida-ne’e.

Membru CI ne’e fó mós ezemplu kona-bá aktu evikasaun ne’ebé daudaun ne’e Governu liuhosi SEATOU halo bá povu ida rai ne’e.

Evikasaun ida-ne’e mosu, tanba violasaun bá iha Lei ordenamentu territóriu nian, katak, labele okupa espasu públiku. Governu tun no admite sobu.

“Tanba sá mak ukun-na’in sira hakarak viola Lei. Ida-ne’e ita la admite. Ita tenke obedese, ita tenke kumpri, hotu-hotu hala’o nia kna’ar, mezmu RTTL tutela administrativamente bá Governu, iha Lei, iha konstituisaun mós hatete katak, RTTL ho meiu komunikasaun sosial sira seluk, iha nia independénsia rasik iha sala redasaun no independénsia editoriál,” Francisco Belo dehan.

Advertisement

Ida-ne’e garantidu iha konstituisaun no garantidu iha Lei, norma-norma sira ne’ebé aplika iha Lei komunikasaun sosiál, ho Jornalista nia kódigu étika rasik mós garante ida-ne’e. Tanba ne’e maka, violasaun sira hanesan ne’e CI la admite.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending