Hatutan.com, (19 Novembru 2024), Díli- Desizaun hosi IX Governu Konstitusionál Timor-Leste hodi kontrata sidadaun ho nasionalidade Austrália, Martin James Breen, hodi apoia Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), liu husi Timor Gap, Empreza Públiku (Timor Gap E.P) hamosu preokupasaun sériu entre sidadaun no parte interesada sira tanba sidadaun refere antes ne’e hetan kondenasaun iha Tribunál Austrália.
Lee Mós: Governu Prontu Defende Timor Gap iha Tribunál Arbitrajen Hasoru ENERPROCO

Dokumentu Tribunál Austrália nian kona-bá kondenadu Martin James Breen. Foto/Repro
Sita hosi dokumentu ne’ebé Hatutan.com asesu revela katak desizaun ida-ne’e partikularmente alarmante tanba kazu kriminál dokumentadu Breen nian iha Austrália, hanesan detallu iha sentensa R v Breen [1990] NTSC 13, ne’ebé prezide hosi Juiza Angel J. iha Supremu Tribunál Territóriu Norte nian iha loron 20 fulan-Abríl tinan 1990.
Dokumentu ne’ebé asesu hosi fonte importante belu divulga katak kazu hasoru Martin James Breen hanesan kestaun ida ne’ebé rejistu públiku, ne’ebé fó sai hahalok krime balu iha Austrália. Julgamentu fornese hanoin detallu sira kona-bá akuzasaun sira, evidénsia sira, no konsekuénsia legál sira ne’ebé Breen hasoru. Rejistu ida-ne’e hamosu pergunta signifikativu sira kona-bá apropriasaun hosi ninia nomeasaun ba setór krítiku hanesan ne’e iha Timor-Leste.
Bele haree filafali sentensa kompletu, dokumentu ne’e disponivel iha link ne’e: https://supremecourt.nt.gov.au/__data/assets/pdf_file/0006/781800/1990-NTSC-13-R-v-Breen-20-Apr-1990-Angel-J.pdf.
Papél Krítiku hosi Setór Petróleu no Rekursu Minerál
Setór Petróleu no Rekursu Minerál nu’udar pilar ida ne’ebé krusiál liubá ekonomia Timor-Leste nian, ne’ebé fó impaktu diretamente ba nasaun nia dezenvolvimentu no futuru finanseiru. Ida-ne’e presiza lideransa ne’ebé maka hatudu integridade, profisionalizmu, no kompromisu ba transparénsia. Iha dokumentu ne’e revela katak Breen nia nomeasaun iha risku atu sobu prinsípiu sira-ne’e no deskonfia bele estraga nasaun nia imajen globál.
Tuir analiza balun ne’ebé haktuir hosi dokumentu ne’e katak ho kontratu ba Martin James Breen mak sei iha:
- Estragu ba Reputasaun:
Emprega indivíduu ida ho pasadu kriminozu iha knaar ne’ebé vizivel hanesan ne’e bele prejudika Timor-Leste nia reputasaun, liuliu iha investidór internasionál no parseiru sira iha setór enerjétiku nia matan.
- Integridade Setór nian:
Jestaun rekursu naturál Timor-Leste nian tenke hala’o tuir padraun ne’ebé aas liu. Breen nia pasadu hamosu dúvida sira kona-bá padraun ida-ne’e mantein ka lae.
- Transparénsia iha Foti Desizaun:
Governu tenke esplika oinsá Breen hetan selesaun ba knaar ida-ne’e no se nia pasadu hetan konsiderasaun durante prosesu kontratasaun.
Esperansa Públiku no Interese Nasionál sira, liu-liu Povu Timor-Leste hein katak líder sira iha setór krítiku sira sai indivíduu ho integridade no kompeténsia ne’ebé labele kestiona. Permite ema ida ho istória kriminál ne’ebé dokumentadu atu hala’o papél ida iha indústria ida ne’ebé importante hanesan ne’e estraga konfiansa iha instituisaun governu nian no hamosu pergunta sira kona-ba responsabilizasaun hosi ema sira ne’ebé foti desizaun.
Setór petróleu no rekursu minerál la’ós de’it rikusoin ekonómiku ida—ne’e reprezenta Timor-Leste nia futuru. Desizaun sira kona-bá ninia lideransa no jestaun tenke reflete padraun aas liu kona-ba governasaun étika hodi garante dezenvolvimentu sustentável no konfiansa públiku nian.
Atu hatán ba preokupasaun sira-ne’e, Governu Timor-Leste tenke:
- Fornese Transparénsia: Klarifika razaun sira iha Martin James Breen nia kontratasaun no fó sai se nia antesedente hetan verifikasaun klean.
- Avalia filafali Nomeasaun: Konsidera se desizaun ida-ne’e aliña ho objetivu dezenvolvimentu nasaun nian no pozisaun internasionál.
- Hametin Polítika Rekrutamentu: Estabelese matadalan ne ebé rigorozu liu atu garante katak nomeasaun hotu-hotu iha setór krítiku tane aas valór no reputasaun Timor-Leste nian.
Nu’udar Timor-Leste kontinua dezenvolve, ninia reputasaun globál no governasaun interna tenke iha reprosaun nia leten. Desizaun sira hanesan ne’e bele iha konsekuénsia ne’ebé dook ba nasaun nia kredibilidade no ninia abilidade atu atrai no mantein parseria internasionál sira. Governu tenke atua lalais hodi rezolve preokupasaun sira-ne’e no asegura katak nomeasaun hotu-hotu aliña ho interese di’ak liu nasaun nian
MPRM Klarifika Timor-Leste Uza Martin James Breen Nia Matenek

Jornalista Hatutan.com konfirma ho MPRM Francisco da Costa Monteiro kona-ba kestaun Martin James Breen iha PN, Tersa (19/11/2024).
Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, ne’ebé Hatutan.com konfirma, klarifika katak kona-bá kontratu ho Martin James Breen ne’e iha Timor Gap, maibé importante mak Timor-Leste uza nia matenek no kona-bá asuntu legal ne’e responsabilidade sidadaun Australianu ne’e nian ho Tribunál Austrália.
“Ha’u la iha kontratu ho Martin James Breen, ne’e ba husu iha Timor Gap ne’ebá. Ha’u la iha komentáriu buat ida, imi ba husu Timor Gap mas se iha akuzasaun mas prontu, se ita haree nia ema ida livre, klaru ita haree mak nia matenek, nia saida mak iha para atu uza ida-ne’e. Sasán sira legal ne’e nia trata ka rezolve ho autoridade sira ne’ebé mak relevante iha Austrália,” Ministru Francisco da Costa Monteiro responde Hatutan.com iha Parlamentu Nasionál, Tersa (19/11/2024).
Too notísia ne’e publika Hatutan.com tenta ona atu bele halo konfirmasaun direta ho parte kompetente sira iha Timor Gap ka Prezidente CEO Timor Gap, E.P liuhosi kontakta WhatsApp ho ofisial média Timor Gap hodi husu prontidaun entrevista ho Prezidente CEO Timor Gap, Rui Soares maibé parte sira fó resposta katak prezidente CEO Timor Gap E.P, Rui Soares okupadu hela ho enkontru no servisu urjénsia sira Timor Gap nian.
Jornalista: Vito Salvadór