Hatutan.com, (12 Agostu 2025), Díli–ONG nasionál Laleonok bá Ema Hotu (LABEH) husu bá Komisaun Anti-Korrupsaun, (CAC-sigla portugés) atu la bele lentu halo investigasaun bá kazu projetu fornesimentu kombustivel no servisu manutensaun karreta iha Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL.E,P).
Lee Mós: CAC Sei Halo Investigasaun Prelimináriu Bá Kazu Fornesimentu Kombustivel no Manutensaun Karreta RTTL,E.P

Logotipu RTTL,E.P. Foto/Repro
Diretór Ezekutivu LABEH, Christopher Henry Samson bá Hatutan.com liu-husi telefónika, Tersa (12/08/2025), hateten tuir prosesu aprovizionamentu, la signifika haree liubá empreza ne’ebé aprezenta folin baratu liu ka aprezenta folin aas liu, maibé prosesu hotu-hotu tenke kumpre rekizitu ne’ebé kontempla iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA).
“Agora ita sei haree desizaun ne’e mai oinsá, ida ne’ebá maka baratu liu, nia iha dokumentu kompletu ka nia iha kapasidade atu oferese buat sira ne’e tenke haree hotu antes foti desizaun, labele hili malu de’it, maibé sei kuandu iha ona indísiu má-jestaun ka má-administrasaun iha prosesu iha ona indísiu Korrupsaun iha prosesu automatikamente tenke lori bá investigasaun,” Christopher Henry Samson hateten.
Nia hateten CAC tenke loke investigasaun hodi hatene loloos desizaun ne’ebé Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes foti ne’e bazeia bá lei ka bazeia bá familiarizmu ka favoritizmu.
Nia fundamenta, sei iha duni indísiu korrupsaun ka má-jestaun iha prosesu konkursu públiku ba servisu fornesimentu kombustivel ho servisu manutensaun karreta RTTL, E.P tenke investiga didi’ak hodi bele hatene prosesu.
“Ha’u hanoin informasaun sira ne’ebé Hatutan.com públika ona, tuir loloos lori ona bá investigasaun, tanba informasaun sira ne’ebé fó sai ne’e ho boa-fé, informasaun sira ne’ebé Hatutan.com fó sai ne’e atu haree sasán ka lakuna sira iha ne’ebá, tanba ida ne’e ita presiza haree halo investigasaun hodi deteta loloos problema sira ne’e,” Cristopher Hanry Samson hateten.
Nia husu bá autoridade ne’ebé iha podér, tenke bá foti ona dokumentu sira iha RTTL,E.P hodi halo investigasaun, hodi hatene informasaun ne’ebé sai ne’e ho boa-fé ka má-fé.
Nia dehan, dokumentu ne’ebé públika husi Hatutan.com ne’e sai baze bá CAC hodi bá halo investigasaun, hodi hatene lia-loos bá iha públiku no CAC maka hanesan autoridade ida bele halo buska bá Prezidente RTTL,E,P Elizeu Isaac Fernandes hodi hein asegura dokumentu hothotu.
“Automatikamente CAC la bele lentu, tahan kuandu informasaun sira ne’e sai bá públiku vale hanesan keixa, tenke bá halo investigasaun kedan, hodi asegura prosesu tomak bá interese Justisa nian. Maibé, kuandu CAC hein fali keixa depois ema halakon dokumentu ka evidénsia sira halakon, tanba ne’e maka sira bá atu foti bá ne’e ema bele halo lakon tiha ona evidénsia sira ne’e. Ha’u sente katak CAC tenke tun lalais hodi halo investigasaun kle’an, mézmu CAC la’ós na’in bá krime, maibé halo investigasaun kle’an, depois halo partisipasaun bá Ministériu Públiku lori bá Tribunál,” nia fó hanoin.
Fó hanoin fila katak Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P), Elizeu Isaac Fernandes, deskonfia halo abuzu podér no hamosu prejuízu ba Estadu iha foti desizaun ba projetu servisu fornesimentu kombustivel ho servisu manutensaun karreta iha RTTL,E.P.
Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes, uza nia kompeténsia hodi hatún despaxu fó projetu servisu fornesimentu kombustivel ho servisu manutensaun karreta ba kompañia rua (2) ne’ebé la prienxe rekizitu iha selesaun dokumentu no aprezenta presu boot ka la razoavel.
Tuir dokumentu relatóriu avaliasaun servisu fornesimentu kombustivel ho klasifikasaun importante no númeru referénsia 07/Ekipa Juri/RTTL,E.P/IV/2025 ne’ebe Hatutan.com asesu hatudu, katak ekipa juri ho nia kompozisaun hanesan Marcelino Osorio (prezidente juri), Lenia de Fátima Moreira (juri), ho Melchior Tino Ribeiro Rodrigues (juri) halo enkontru iha loron 25 fulan-Abríl 2025, deside kompañia Aitula Fuel’s Unipessoal, Lda, hodi fornese kombustivel ba RTTL,E.P ho razaun presu razoavel no dokumentu ne’ebé kompañia submete kompletu tuir duni rekizitu ne’ebé RTTL,E.P mensiona.
Iha tabela avaliasaun dokumentu ba projetu servisu fornesimentu kombustivel ho nia kustu ka presu $40,000.00, hatudu kompañia Aitula Fuel’s Unipessoal, Lda hetan valor 130 no aprezenta montante orsamentu ki’ik $34,39.
Kompara ho kompañia Mãe da Graça Unipessoal, Lda, ne’ebé prezidente Konsellu Administrativu RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes, indika hodi manan fali servisu fornesimentu kombustivel ba RTTL,E.P ho kustu $35,78 no hetan valor iha avaliasaun dokumentu 115 de’it.
Iha dokumentu karta akompañamentu ne’ebé Diretora Nasionál Administrasaun no Finansas RTTL,E.P, Noviana de Fátima Nahak, asina iha loron 29 fulan-Abríl 2025, hato’o ba Diretór Ezekutivu RTTL,E.P, João Guterres da Silva, reiteira tan katak bazeia ba rezultadu enkontru ekipa juri iha loron 25 fulan-Abríl 2025, hodi foti desizaun ba servisu fornesimentu kombustivel deside ba Aitula Fuel’s Unipessoal, Lda mak sai nu’udár manan na’in, ho razaun presu ne’ebé razoavel no dokumentu ne’ebé kompañia submete ho kompletu.
Iha fali loron 30 fulan-Abríl 2025, Diretór Ezekutivu RTTL,E.P, João Guterres da Silva, hato’o pedidu aprovasaun relatóriu avaliasaun servisu fornesimentu kombustivel ho númeru referénsia 31/D.E/RTTL,E.P/IV/2025, ba Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes, atu aprova pedidu relatóriu avaliasaun servisu fornesimentu kombustivel.
Iha loron 13 fulan-Maiu 2025, Prezente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes, hatún despaxu husu favor Diresaun Nasionál Administrasaun no Finansas (DNAF) trata asuntu ne’e fó oportunidade ba kompañia Mãe da Graça Unipessoal, Lda, ho razaun iha esperiénsia servisu hamutuk ne’ebé ho kometimentu ba servisu kualkér tempu.
Iha loron hanesan Diretóra Nasionál Administrasaun no Finansas RTTL,E.P, Noviana de Fátima Nahak, hakerek no asina mós despaxu hodi husu ba Departamentu Aprovizionamentu prosesa pedidu ida-ne’e tuir despaxu Prezidente no regra rejime aprovizionamentu.
Iha fali dokumentu seluk kona-bá servisu fornesimentu manutensaun karreta RTTL,E.P nian ho montante orsamentu $20,000.00, ekipa juri ho nia kompozisaun juri mak hanesan, Marcelino Osorio (prezidente juri), Lenia de Fátima Moreira (juri), ho Melchior Tino Ribeiro Rodrigues (juri) halo enkontru hodi foti desizaun ba servisu fornesimentu manutensaun ba karreta deside ba kompañia Fe Loog Unipessoal, Lda hodi halo manutensaun ba karreta RTTL,E.P ho razaun presu razoavel no dokumentu ne’ebé kompañia submete ho kompletu tuir rekiziti ne’ebé RTTL,E.P husu.
Iha avaliasaun dokumentu ba projetu fornesimentu manutensaun ba karreta RTTL,E.P, kompañia Fe Loog Unipessoal, Lda hetan valor 130 no kompañia Fastep, Lda ne’ebé Prezidente RTTL,E.P Elizeu Isaac Fernandes, indika hetan de’it valor 110 tanba rekizitu sira hanesan TIN laiha no estatutu kompañia nian laiha.
Iha loron 29 fulan-Abríl 2025, Diretora Nasionál Administrasaun no Finansas RTTL,E.P, Noviana de Fátima Nahak submete karta akompañamentu ba Diretór Ezekutivu RTTL,E.P, João Guterres da Silva, ho númeru referénsia 98/DNAF-RTTL,EP/IV/2025, hodi solisita ba Diretór Ezekutivu RTTL,E.P, João Guterres da Silva, atu bele hetan aprovasaun ba relatóriu ida ne’ebé ekipa juri deside kompañia Fe Loog Unipessoal, Lda maka manan hodi halo manutensaun ba karreta RTTL,E.P ho razaun presu razoavel no dokumentu ne’ebé kompañia submete kompletu.
Iha loron 13 fulan-Maiu 2025, prezidente RTTL,E.P, Elizeu Isaac Fernandes hatún despaxu husu favor ba DNAF atu trata asuntu ne’e no fó oportunidade ba kompañia Fastep, Lda tanba bazeia ba esperiénsia servisu hamutuk ne’ebé profisionál no prontu ba RTTL (……)
CAC Trata Ema Boot no Ki’ik Hanesan
Iha biban seluk, tuir komunikadu imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média CAC, haktuir Komisáriu Adjuntu CAC ba Prevensaun no Sensibilizasaun, Rosario Araújo hateten CAC trata ema boot no ki’ik hanesan iha Lei Nu. 7/2020 – Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun [MPCC].
Komisáriu Adjuntu CAC ba Prevensaun no Sensibilizasaun, Rosario Araújo hateten bainhira sai oradór úniku no hetan pergunta kritiku husi partisipante iha programa sensibilizasaun prevensaun korrupsaun iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Iha sesaun pergunta no hatán, partisipante ida hateten katak CAC halo diskriminasaun iha implementasaun Lei Nu. 7/2020 MPCC hodi barani mai iha munisípiu sira halo sensibilizasaun ba dei’t funsionáriu ki’ik sira, maibe la barani atu halo investigasaun ba ukun na’in boot sira iha nasionál.
Partisipante foti kazu boot akontese iha RAEOA hanesan kazu Ró Haksolok ne’ebé fó prejuízu ba Estadu Timor-Leste husi ukun na’in sira.
Komisáriu Adjuntu CAC, Rosario deklara katak CAC la ta’uk ba kualkér pesoál iha rai ida-ne’e bainhira komete krime korrupsaun. Ukun na’in boot sira tantu iha nasionál no iha rai ketan Oé-Cusse CAC trata hanesan iha Lei Nu. 7/2020 – MPCC nian oin.
Jornalista: Marcelino Tomae