Connect with us

Nasionál

Adeus Pensaun Mensál Vitálisia Ba Eis Deputadu, Eis Membru Governu no Eis Titulár Sira Órgaun Soberanu

Published

on

Hatutan.com, (29 Setembru 2025), Díli–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, promulga ona Lei Nú. 21/2025, ne’ebé revoga pensaun mensál vitalísia (PMV) no benefísiu seluk ba eis-deputadu, eis-membru governu no eis-titulár órgaun soberanu.

Lee Mós: PR Horta Elójia ho Asaun EUTL no Prontu Promulga Lei Halakon Pensaun Vitalísia

PR José Ramos-Horta promulga ona Lei halakon pensaun vitalisia ho efeitu retroativu, Segunda (29/09/2025). Foto/Marcelino Tomae

Prezidente Repúblika José Ramos Horta bá Jornalista sira  iha palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Segunda (29/09/2025,) epslika, lei ne’e sei iha efeitu retroativu hahú hosi loron 20 Maiu 2002, loron restaura independénsia.

Xefe Estadu haktuir  promulga ona lei  halakon Pensaun Mensál vitalísia   no reatrotivu  hanesan  desizaun ida-ne’ebé marka momentu signifikativu bá demokrásia jovem Timor-Leste, tanba iha dimensaun edukativu, koretivu no sosiál tanba  lei ne’e halo koreksaun bá lei anteriór ne’ebé viola prinsípiu ekuidade, no mós iha impaktu bá família Timor-oan balun.

Advertisement

“Ohin, ha’u ko’alia bá ita-boot ho laran-kanek. Nu’udar Xefe Estadu, ha’u tula iha ha’u-nia kabaas responsabilidade ne’ebé todan atu promulga ka lae, Dekretu Parlamentu Nasionál númeru  21/2025, ne’ebé revoga pensaun vitalísia no benefísiu sira seluk ne’ebé fó ba eis-deputadu sira, eis-membru Governu sira, no eis-xefe órgaun soberanu sira. Desizaun ida-ne’e iha efeitu retroativu hahú hosi loron 20 fulan-maiu tinan 2002,”  PR  José Ramos-Horta hateten.

Lei ida-ne’e hetan aprovasaun  husi Parlamentu Nasionál ho unanimidade absoluta, proeza raru iha 23 tinan independénsia. Prezidente Horta kompara votasaun unanimidade ne’e ho konsensu nasional ba Konstituisaun (2002), Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030, no Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália (2018)

Nia afirma, ida-ne’e, la hó dúvida, maka momentu signifikativu ida hosi  Timor-Leste-nia demokrásia joven. La’ós de’it bá ninia dimensaun edukativa no koretiva, koretiva tanba hadi’a lei anteriór sira ne’ebé viola prinsípiu ekuidade, maibé signifikativu mós ba konsekuénsia umanu no sosiál ne’ebé desizaun ne’e sei iha ba família timoroan balun nia moris.

Nia afirma, lei ida-ne’e hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál ho unanimidade absoluta proeza ida ne’ebé di’ak  tebes iha  tinan 23 independénsia ne’ebé restaura ona.

“Ha’u hakarak fó hanoin ba ita-boot sira katak Konstituisaun Repúblika, ne’ebé aprova iha 2002, nein Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030, nein mós Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália (2018)  la hetan konsensu tomak hanesan ne’e,” nia hateten.

Advertisement

Lei ida-ne’e reflete  ekikuatitivu reprezentante povu hotu-hotu no vontade   IX Governu Konstitusionál nian.

Nia afirma, ida-ne’e espresa sentimentu sira hosi persaun boot ida hosi  sosiedade, inklui líder polítiku sira ne’ebé, durante kampaña eleitorál sira 2023 nian, publikamente kompromete atu halakon lei pensaun vitalísia nian.

“Hodi promulga lei ida-ne’e, ha’u halo ida-ne’e hafoin konsiderasaun klean. Ha’u hatene sei afeta lider no ativista sira nia moris luta naruk ba ukun rasik-an. Lei ida-ne’e la hasai sira-nia direitu nu’udar veteranu no sira-nia direitu konsagradu ba reforma ida ne’ebé dignu no justu,” nian dehan.

PR Ramos-Horta rekomenda atu Governu konsidera tranzisaun ida ne’ebé rasionál no justu bainhira implementa Lei, hodi garante solusaun sira ne’ebé dignu.

Horta konfesa lei ne’e bele afeta líder nia moris, no ativista sira ne’ebé luta naruk ba ukun rasik-an. Maibé,  la hasai direitu hosi veteranu ka benefísiu ba reforma ne’ebé justu no dignu.

Advertisement

Ramos-Horta rekomenda Governu atu halo implementasaun ho tranzisaun justu, hodi evita impaktu ne’ebé pesadu. katak lia-ne’e  diskute ona ho Primeiru-Ministru, Prezidente Tribunál Rekursu, Prokuradór Jerál Repúblika, Provedór Justisa, Ministru Asuntu Veteranu, Xefe Estadu Maiór F-FDTL, Jeneral Lere, lider rezisténsia, joven universitáriu no asesór superior sira.

“Ha’u hatene demokrasiá lalais presiza dalan susar, maibé grandeza nasaun sei mak sukat ho korajen reforma no umanidade atu trata sidadán sira ho dignidade,” hatete Ramos Horta

Nia afirma, deklarasaun ho reafirmasaun konfiansa iha maturidade polítika no kapasidade koletiva povu Timor-Leste atu enfrenta dezafiu sira.

“Ohin, hodi promulga lei ida-ne’e, ha’u reafirma ha’u-nia konfiansa iha ita-nia povu nia maturidade polítika no iha ita-nia kapasidade koletiva atu hasoru dezafiu sira ne’ebé ita hasoru iha etapa hotu-hotu. Atu solidariedade no dignidade umanu kontinua orienta ita-nia destinu komún,”maka dehan

Nia afirma hanesan opiniaun  públika, iha Timor-Leste,  Pensaun Mensál vitalisia mai husi Primeiru Governu,   Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian, hodi fó Pensaun Mensál vitalisia bá sira ne’ebé servisu  tinan lima iha mandatu uluk ne’ebá.

Advertisement

Depois Mandatu sira tuir mai,  hotu-hotu Komesa simu  hahú husi Primeiru Governu to’o  IV Governu konstitusionál, membru Parlamentu Nasionál hotu, tanba ne’e povu haree balun  injustu.

Nia dehan, ha’u rasik durante tinan lubuk nia laran ha’u sempre hateten, ita fó Pensaun Mensál vitalílisa,  membru Governu ida ka Deputadu ida tinan lima,  iha Pensaun Mensál vitalisia, maibé mestre sira no funsionariu oioin  servisu to’o tinan 30 no 50  laiha direitu  Pensaun Mensál vitalisia.

Husu Governu Tau  Matan Líder Rezisténsia Sira

Prezidente Repúblika José Ramos husu bá Governu  atu tau matan bá eis titular sira, maske lei ne’e dekreta tiha ona.

“Hanesan ha’u hateten mós  ha’u rekomenda bá Governu atu sukat  didi’ak, lei ne’e  sai ona maibé implementasaun no nia ezekusaun, tenke halo didi’ak  ho fuan no respeitu  no dingnidade ema sira ne’ebé  afetadu,” nia dehan

Advertisement

Nia dehan,  bele kumpri lei ne’e, tanba ne’e importante umnaminidade  ne’ebé forte, refere opiniaun  públiku iha rai laran, balun hateten  la justu loos tanba  previljiu  oioin bá sira ne’ebé boot  maibé tenke haree mós ema nia direitu.

Nia haktuir, líder balun la’ós de’it eis Titular,  tinan 50 halo servisu no kontribui bá rai ida-ne’e,  tenke iha direitu kompensasaun   100%, ne’ebé maka liu-husi lei Veteranus ninian, no mós lei asistensia sosiál.

Kona-bá rejidensia,  maske Lei ne’e Vigór Lei ne’e sai maibé  implementasaun ne’e,  tanba  bele fó ema ne’ebé hetan afetadu ne’e aluga,  maibé  selu kada  fulan bá estadu.

Tuir observasaun Hatutan.com iha resintu rejidensia titular, pesoal balun  Eis Primeiru Ministru  Maria Bin  Amude Alkatiri  nia sasán balun hasai tiha ona,  maibé agora   Sekretáriu Jerál FRETILIN ho  adjuntu Sekretáriu José  Reis  dadaun ne’e halo hela viajen bá Inglatera.

Eis  Prezidente Repúblika nu’udár mós Primeiru Ministru VIII Governu Konstitusionál Taur Matan Ruak muda tiha ona sasán,  bá nia uma privadu iha laletek  Metiaut

Advertisement

Eis Prezidente  Francisco Guterres “Lu’Olo”,  dadaun  ne’e,  planu atu  tula  nia sasán bá Osu, tanba uma privadu iha Kapitál Dili seidauk halo, maske iha ona  rai privadu  iha Manleu  no Metinaro.

Jornalista: Marcelino Tomae

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

MACLN La Impede Konstrusaun Monumentu Memoriál Masakre Santa Krús Maibé La Konkorda Estatua Halo Fali iha Xina

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Dezembru 2025),Díli— Ministru Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MACLN-sigla portugés), Gil da Costa Monteiro “Oan-Soru”  afirma nia parte la halo impedimentu ba progresu konstrusaun monumentu memoriál Masakre Santa Krús, 12 Novembru 1991, maibé duvida ho empreza ezekutór Bobolait group produs fali estatua sira iha Xina lori fali ba Portugál mak foin lori fali mai Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Proklamasaun Independénsia Ba Dala-50, Povu Nafatin Mukit no Halerik

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Novembru 2025), Díli-Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, Sesta (28/11/2025), hola parte iha serimonia selebrasaun tinan-50 Proklamasaun Indepedénsia Unilaterál iha Palásiu Governu, ne’ebé prezide direta husi Preizdente Repúblik, José Ramos-Horta.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Komemorasaun Loron Proklamasaun Unilaterál Indepedénsia

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Novembru 2025), Díli– Diskursu Prezidente Repúblika Timor-Leste José Ramos-Horta iha ámbitu komemorasaun loron proklamasaun unilaterál  indepedénsia Timor-Leste ba dala-50, 28 Novembru 1975-2025.

(more…)

Continue Reading

Trending