Hatutan.com, (10 Jullu 2026), Díli –Ministériu Públiku liu-husi Prokuradór Jerál Repúblika (PGR), Nelson de Carvalho, Sesta (10/07/2026), fó termu pose bá Prokuradór karreira terseira klase na’in-hitu (7).

Prokuradór karreira terseira klase na’in-hitu (7) simu posse, Sesta (10/07/2026). Foto/Espesiál
Iha serimonia solene ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o nia diskursu hodi fó mensajen forte kona-bá servisu hametin setór justisa, atu nune’e, povu bele fiar bá estudu direitu demokrátiku.
Empozadu Prokuradór Repúblika bá karreira terseiru klase ne’ebé simu tomada pose mak hanesan, Flaviana José Cristovão, Juvencio Amaral, José da Silva Simões, Deonizia Marcela Cardoso, Sidonia Amaral da Costa, Domingas Barreto no José do Rego.
Prokuradór empozada sira ne’e hasai ona sira nia kursu direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ), no balu hasai kursu direitu iha Brazil Portugál, inklui finaliza ona formasaun atratejika no profisionál nian.
PM Xanana Gusmão husu empozadu Prokuradór foun na’in-hitu ne’ebé simu pose atu hala’o sira nia kna’ar ho onestidade, respeitu bá lei no dignidade ema nian, tanba setór justisa mak sai fundamentu loos bá konstrusaun Estadu Timor-Leste no hametin Estadu de Direitu Demokrátiku.
Xefe ezekutivu ne’e hatutan, prosesu harii Estadu la’ós de’it kona-bá dezenvolvimentu infraestrutura hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos, maibé liu-liu kona-bá hametin instituisaun Estadu sira, inklui Prezidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no setór Justisa, hanesan tribunál sira.
“Bá Prokuradór sira tomak, ita iha prosesu konstrusaun Estadu. Ida-ne’e signifika harii didi’ak instituisaun Estadu nian, hametin justisa, atu nune’e ita nia povu mós iha fiar bá Estadu,” Xanana hateten.
Lider karismatiku ne’e fundamenta, prokuradór sira ne’ebé simu pose iha loron ne’e tenke servisu ho dedikasaun atu serbí Estadu no garante justisa ba sidadaun hotu, tanba problema boot barak ne’ebé Estadu hasoru nia baze iha área justisa.
PM Xanana Subliña, maske Governu kontinua dezenvolve infraestrutura bázika iha rai laran tomak, maibé se sistema justisa la la’o tuir lei no la hetan konfiansa husi povu, entaun prosesu harii Estadu sei enfrenta difikuldade boot.
Primeiru-Ministru mós dehan Estadu sei presiza halo koresaun iha buat barak. Nia hateten ida-ne’e la’ós atu akuza ema ida katak halo sala hotu, maibé atu lembra katak ema hotu ne’ebé simu responsabilidade públika tenke halo auto-avaliasaun no hadi’a servisu kontinua.
“Kuandu povu la fiar ona, joven sira mós la fiar ona ne’e oinsá? Se justisa la halo tuir lei, maske ita temi lei no artigu sira, iha ikus buat sira bele la’o sala tiha fali,” hateten nia.
PM Xanana mós fó parabéns ba Prokuradór foun sira ne’ebé mai husi universidade no instituisaun edukasaun oioin, inklui Brazil, Portugal, UNTL no UNPAZ, husu sira atu kontribui bá hadia sistema justisa no hametin instituisaun Estadu.
PM Xanana lembra fila fali, sakrifísiu martir sira ne’ebé mate hodi luta ba ukun-rasik, nia husu ho haraik aan empozadu Prokuradór foun, tenke kontinua servisu ho responsabilidade atu realiza mehi sira nian liuhusi justisa ne’ebé imparsiál no konfiável bá povu Timor-Leste.
“Sei ita nia Justisa namlaek maka buat ne’ebé pendente hela, pendente hela, buat sira hasai fali husi 2002 nian hasai fali husi 1950 nian, tanba ida ne’e responde ona bá programa ema seluk nian karik. Ne’ebé favór ida, ita boot sira ne’ebé agora sai ona Prokuradór, tanba povu mak presiza, ita atu hatudu insatisfasaun estadu nian, mai tuir duni martir sira ne’ebé laiha ona, sira mate la husu buat ida, sira lubuk ida-ne’ebé ha’u koñese mate mohu, sira la husu buat ida, mehi de’it katak ukun-an,” Xanana Gusmão afirma.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta fó parabéns bá prokuradór foun na’in hitu ne’ebé simu pose ohin, nia sente haksolok ho progresu ida-ne’e sai hanesan hakat ida atu hametin instituisaun Estadu, liu-liu iha setór Justisa.
Nia subliña,setór Justisa la hanesan setór polítiku, ne’ebé nomeasaun dala barak depende bá prosesu polítiku no negosiasaun entre partidu sira, maibé, ema ne’ebé serve iha setór Justisa tenke hetan preparasaun di’ak, iha kualifikasaun akademika, esperiénsia profisionál no liu husi prosesu avaliasaun rigorozu antes asume kargu.
“Ha’u sente haksolok mai iha eventu hanesan ne’e, tanba ida-ne’e dala ida tan hakat liu bá oin, atu reforsa instituisaun estadu, liu-liu setór Justisa la’ós setór polítiku, ne’ebé nomea ema, maun boot Primeiru Ministru iha ne’e, nia mak hatene liu, tanba lobi makaas partidu sira nian,” nia dehan.
Nia haktuir formasaun judisiáriu importante tebes bá dezenvolvimentu sistema justisa iha Timor-Leste., maske prosesu ne’e la’o nenneik tanba kompleksu no difísil, maibé tenke kontinua hodi asegura katak nasaun iha profisionál sira ne’ebé bele garante justisa ho independénsia, kompeténsia no integridade.
Iha diskursu Prokuradór Jerál Repúblika, Nelson de Carvalho, husu bá Prokuradór Federál foun na’in hitu atu hala’o sira-nia kna’ar ho responsabilidade, integridade, korajen no kompromisu metin bá Konstituisaun, lei no autonómia Ministériu Públiku.
Nia dehan, Ministériu Públiku nu’udar instituisaun independente no autónoma ne’ebé Konstituisaun fó papél importante atu defende legalidade demokrátika, interese públiku no garante administrasaun justisa iha nasaun.
Nia agradese Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru ba sira-nia prezensa iha serimónia ne’e, tanba konsidera jestu ida-ne’e hanesan sinal ida husi apoiu no estima ba setor justisa no Ministériu Públiku.
Prokuradór Jerál dehan Prokuradór Federál foun sira remata ona prosesu formasaun ne’ebé hahú iha tinan 2022, ne’ebé marka ho estudu, dixiplina, sakrifísiu no dedikasaun. Agora, sira hahú etapa foun ida iha ezersísiu majistratura Ministériu Públiku nian, ne’ebé ezije responsabilidade aas, melloramentu profisionál kontínuu no defeza ba autonomia instituisaun nian.
“Ministériu Públiku iha responsabilidade boot atu hala’o akuzasaun kriminál, defende direitu no interese labarik sira no ema vulnerável sira, reprezenta Estadu iha tribunál, proteje interese koletivu no difuzu, defende direitu fundamentál sira, haree bá konstitusionalidade aktu normativu sira no promove legalidade administrativa no responsabilidade finanseira,” nia dehan.
PGR Nelson afirma katak, Ministériu Públiku presiza majistradu sira ne’ebé iha preparasaun téknika aas, kompeténsia no étika profisionál, katak formasaun kontínua la’ós de’it responsabilidade institusionál husi Konsellu Superiór Ministériu Públiku, maibé mós responsabilidade pesoál bá kada majistradu.
Dezafiu sira ne’ebé sistema justisa Timor-Leste enfrenta daudaun, inklui kombate korrupsaun, krime organizadu transnasionál, krime sibernétiku, hametin kooperasaun internasionál no rejionál, liuliu iha ASEAN no komunidade lusófona, no hakotu kazu krime pendente sira.
Tanba ne’e nia husu bá Empozadu Prokuradór foun na’in hitu ne’e atu fó atensaun espesiál bá violénsia doméstika, ne’ebé tuir dadus Ministériu Públiku reprezenta porsentu 73% hosi kazu krime ne’ebé prosesa no seidauk rezolve.
PGR Nelson de Carvalho, konsidera kazu violénsia doméstika hanesan problema boot ida ne’ebé afeta dignidade umana no sosiedade tomak, no husu bá Prokuradór Federál sira atu hasoru problema ne’e ho rigór, empatia no determinasaun.
Nia dehan, Prokuradoria Jerál Rekursu hahú ona preparasaun ba estabelesimentu Ministériu Públiku juntu bá Tribunál Rekursu. Regulamentu bá konkursu asesu bá kategoria ne’e, aprova tiha ona, no konkursu públiku sei hahú iha fulan ida-ne’e nia rohan
Atu garante transparénsia no imparsialidade, júri bá konkursu dahuluk sei kompostu hosi majistradu sira hosi nasaun sira ne’ebé iha relasaun kooperasaun ho Timor-Leste no partilla enkuadramentu legál hanesan.
Tanba PGR Nelson Carvalho hato’o agradesimentu ba Sentru Formasaun Jurídika no Judisiária, supervizór estájiu sira no ema hotu ne’ebé kontribui bá formasaun no serimónia tomada de pose., no mós hato’o dezeju bá Prokuradór Federál foun sira atu hetan sorte di’ak, korajen no susesu iha ezersísiu sira-nia knaar.
Iha biban ne’e mós Reprezentate Empozadu sira, Prokuradora, Flaviana Cristóvão, hatete, tomada posse ne’ebé hala’o ohin la’ós de’it atu simu kargu, maibé atu simu responsabilidade boot ida hodi defende legalidade, promove justisa no proteje direitu sidadaun sira.
Nia fundamenta, husi loron ne’e bá oin sira sei hala’o knaar atu servi Estadu no povu timoroan ho lealdade, independénsia no responsabilidade.
“Nune’e ami la’ós tan formandu, maibé sai ona Prokuradór Repúblika ne’ebé iha dever atu defende legalidade, promove justisa no proteje direitu sidadaun sira,” dehan Flaviana.
Flaviana esplika katak formasaun durante tinan haat no fulan tolu la fasil, tanba kandidatu sira tenke liu husi avaliasaun rigorozu, estudu maka’as no hasoru difikuldade oioin, inklui atrazu pagamentu subsídiu no responsabilidade família, maske nune’e, sira kontinua perzevera to’o konsege remata formasaun.
Nia dehan, husi kolega balu, sira kontinua tuir formasaun maske hasoru problema saúde no difikuldade seluk, tanba sira fiar katak serbisu bá justisa presiza sakrifísiu no perseveransa.
Tanba ne’e tuir nia katak, sira na’in hitu ne’ebé ohin simu posse la’ós tanba priviléjiu ka influénsia, maibé tanba estudu, servisu maka’as, disiplinu no kompromisu.
“Ami la mai to’o iha ne’e tanba priviléjiu ka influénsia. Ami to’o iha ne’e tanba ami aprende, ami persevera no ami la desiste,” dehan nia.
Flaviana dehan , toga Prokurador Repúblika la’ós símbolu priviléjiu, maibé símbolu responsabilidade, katak fiar públiku bá Ministériu Públiku depende bá integridade, imparsialidade, independénsia no onestidade husi Prokurador sira.
Prokuradora Flaviana reafirma, nia ho kolega Prokurador foun sira sei kumpri juramentu ne’ebé sira halo, respeita Konstituisaun no lei, no hala’o knaar ho independénsia, integridade no kompromisu atu asegura justisa ba povu timoroan.
“Dignidade verdadeira husi Prokurador Repúblika la’ós iha kargu, maibé iha maneira ne’ebé nia hala’o justisa no serve povu,” nia hakotu.
Jornalista: Marcelino Tomae