Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Fronteira Terrestre TL-RI Sei Bazeia De’it bá Perspetiva Legál, Antropolójika, no Sosial-Kultural

Published

on

Hatutan.com, (16 Fevereiru 2024), Díli- Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten atu rezolve segmentu naun rezolvidu rua hanesan Bizaela Sunan Obe no Noel Besi Citrana Naktuka sei kontinua no bazeia bá perspetiva legal, antropolójika, sosial-kultural no vida uma populasaun sira iha parte fronteira.

Lee Mós: Xanana: Akordu Fronteira Terrestre TL-RI Tenke Benefísia Povu

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Foto/Tome da Silva

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o lia-hirak ne’e bá estudante no partisipante sira iha semináriu nasionál ne’ebé organiza husi Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Leste (DSMTL) ho tema “Hametin Espíritu Nasionalizmu iha Kontestu Konflitu Delimitasaun Fronteira Terrestre entre TL-RI” ne’ebé hala’o iha salaun Laline Larigutu, Díli, Sesta (16/02/2024).

Prezidente Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Leste José da Costa Magno hateten, nu’udár organizadór sira-nia koñesimentu mak menus kari,k maibé sira  haree katak kestaun fronteira terrestre la’ós kestaun pesoál  ka Partidu Polítika ida nian, maibé ne’e kestaun interese nasionál.

Advertisement

Ho baze  interese nasionál, Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Leste sempre hamriik para promove espíritu Nasionalizmu, atu nune’e, sosiedade on akadémiku sira bele kompriende kestaun fronteira terrestre entre Timor-Leste no Repúblika Indonézia katak la’ós projetu pesoál ida nian, maibé ne’e projetu Estadu, nasaun nian no povu nian ne’ebé tenke determina iha tempu ida ne’e.

Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Leste sempre hamriik iha momentu ne’ebé mak krusial ba interese nasionál, Dewan tenta atu hakoi interese pesoál sira para depois la mete bá politika, grupu maibé mete de’it ba saida mak sai kauza nasionál no kauza povu tomak nian.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten presiza hotu-hotu nia kompriensaun katak bainhira delimita fronteira terrestre tenke konsidera buat hotu-hotu, no kuandu temi fronteira terrestre labele temi de’it metru, maibé tenke haree mós ba aspetu sosial, kulturál antropolójiku no mós buat sira seluk ne’ebé iha.

Xefe Governu mós kontinua halo esplikasaun kona-bá esforsu Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima Timor-Leste nian hodi halo negosiasaun fronteira terrestre ho Repúblika Indonézia. Prosesu sira ne’ebé ekipa tékniku sira halo iha terrenu sempre halo kontaktu ho autoridade kompetente sira iha RAEOA, Autoridade Lokál, lia-na’in no populasaun sira ne’ebé hela iha área fronteira liu-liu iha Bizaela Sunan Obe no ida mak Noel Besi Citrana Naktuka.

“Bainhira ko’alia kona-ba fronteira terrestre, ita bele hakilar dehan labele fó metru lima ka sanulu ka hira baáema, mas iha fronteira terrestre sei haree mós bá perspetiva legal, antropolójika, Sosial-Kultural no vida uma populasaun sira iha fronteira,”  Xanana Gusmão afirma.

Advertisement

Xefe Governu halo mós esplikasaun ba estudante no partisipante sira kona-bá prosesu naruk ne’ebé Timor-Leste hakur liubá iha prosesu negosiasaun fronteira marítima ne’ebé ikus mai Timor-Leste manan Austrália iha justisa.

Biban ne’e Xefe Negosiadór Roberto Soares, esplika n egosiasaun ba fronteira terrestre nia objetivu mak atu defende direitu soberania Timor-Leste nian tuir lei internasionál haruka.

Xefe Negosiadór Roberto Soares. Foto/Tome da Silva

Nia hatutan, negosiasaun fronteira terrestre ho Repúblika Indonézia iha segmentasi ida Naktuka, nia prosesu hotu hahú dezde akordu provizóriu iha 2005, no akordu provizóriu ne’e iha fatin tolu ne’ebé konsideradu hanesan segimentasaun naun rezolvidu ka disputa. Segimentu tolu ne’e mak ida iha Memo Munisípiu Bobonaro, no rua seluk mak iha enklave Oé-Cusse nian, ida iha Bizaela Sunan Obe no ida mak Noel Besi Citrana Naktuka.

Atu solusiona segimentu naun rezolvidu sira ne’e, iha 2013 Timor-Leste no Indonézia konsege solusiona tiha segimentu Memo iha Munisípiu Bobonaro, iha mota ida naran Dilolme Memo parte hotu-hotu iha konkordánsia hodi utiliza liña mediana ka median line katak mota ne’e fahe bá rua, sorin balu Timor-Leste nian no sorin seluk Indonézia nian haree husi perspetiva legal, antropolójika, sosial-kultural no vida uma populasaun sira iha parte fronteira.

“Atu rezolve segimentu naun rezolvidu rua hanesan Bizaela Sunan Obe no ida mak Noel Besi Citrana Naktuka maka ekipa tékniku sira haree tradús pontu kordinadas sira ne’e bá mapa, depois komesa analiza no hahú halo tradusaun bá mapa sira ne’e atu sai dokumentu ofisiál. Buat ne’e prosesu ida ne’ebé suftifikadu, rigorozu, oinsá mak ita atu defende buat ne’ebé ita nian, atu nune’e, mak ita bele manan buat ne’ebé ita luta durante ne’e,” Roberto Soares esplika.

Nia hatutan negosiasaun bá fronteira terrestre entre Timor-Leste no Repúblika Indonézia liu-liu iha segimentu naun rezolvidu rua hanesan Bizaela Sunan Obe no Noel Besi Citrana Naktuka sei kontinua to’o hetan solusaun.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Horta ho Xanana Tuun Direta Simu Liurai Brunei Darussalam Majestade H. Hassanal Bolkiah

Published

on

Hatutan.com, (20 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho membru governu sira simu ho ksolok prezensa Sua Majestade Haji Hassanal Bolkiah, Sultaun Brunei Darussalam ne’ebé too  iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi partisipa iha selebrasaun loron Restaurasaun independénsia ba dala-XXII (20 Maiu 2002-20 Maiu 2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Ramos-Horta Kondekora Timoroan no Sidadaun Estranjeiru Ne’ebé Kontribui bá Dezenvolvimentu TL

Published

on

Hatutan.com, (19 Maiu 2024), Díli- Iha selebrasaun aniversáriu restaurasaun independénsia Timor-Leste nian bá dala-XXII (20 Maiu 2002- 20 Maiu 2024) Prezidente Repúblika José Ramos-Horta kondekora timoroan  no sidadaun estranjeiru sira ho grau orden Timor-Leste nian hodi fó rekoñesimentu bá sira-nia dedikasaun no kontribuisaun bá dezenvolvimentu Timor-Leste. 

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending