Connect with us

Polítika

Remodelasaun Atu Halo Buat Barak no Di’ak Liu Tán

Published

on

Hatutan.com (22 Marsu 2022), Díli—Remodelasaun ne’ebé VIII Governu Konstitusionál halo iha periúdu ikus mandatu, ho objetivu atu halo buat barak no hakarak halo di’ak liu tán.

Membru Governu na’in-haat ne’ebé simu pose iha Tersa (22/03/2022). Foto/Hatutan.com.

“Ajustamentu ezekutivu ida ne’ebé, maski implementa de’it iha tinan ikus mandatu Governu nian, bazeia ba kompromisu ne’ebé metin atu halo buat barak no halo di’ak liu tan, hodi atinje rezultadu di’ak sira iha meta no objetivu sira dezenvolvimentu sustentável nian ne’ebé asume hosi Governu hamutuk ho sidadaun sira no país,” Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten iha diskursu serimónia tomada de pose ba membru Governu na’in-haat iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Tersa (22/03/2022).

Notisia iha Relasaun:Lú Olo Fiar Membru Governu Na’in-haat Sei Benefisia no Hadi’a Dezempeñu Governamentál

Remodelasaun atu kontribui hodi dezenvolve reforma lejizlativa, operasionál no administrativa, importante atu hakat liu difikuldade sira ne’ebé sei eziste iha terrenu no rezolve problema sidadaun, família no komunidade sira-ne’ebé afetadu hosi dezastre naturál sira.

Advertisement

Reforma institusionál sira ne’ebé ho objetivu atu introdús modelu ida ne’ebé lais, efikás no efisiente liu ba supervizaun, monitorizasaun no avaliasaun iha implementasaun polítika Governu nian, ne’ebé justifika remodelasaun ba ezekutivu.

Situasaun emerjénsia ida ne’ebé kleur tebes, tanba burokrasia boot iha sistema aprovizionamentu, komunikasaun, interpretasaun lejizlativa no koordenasaun entre entidade públika barak ne’ebé envolve, ne’ebé justifika introdusaun ba reforma institusionál foun ne’ebé sei la’o hela.

“Dezafiu sira ne’ebé ita sei ultrapasa, atu renova ha’u-nia kompromisu no Governu Konstitusionál VIII nian, hodi kumpre meta, objetivu no prioridade sira ne’ebé define ona iha ita-nia programa Governu nian, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nian no dezeju sira ba moris-di’ak, progresu no seguransa ba timoroan sira hotu,” Xefe Governu ne’e subliña.

Dezafiu foun sira ba retoma no rekuperasaun ekonómika no sosiál, ba normalidade hafoin-Covid-19 ida ne’ebé dezenvolve, ezije ajustamentu ida ba estrutura Governu nian ne’ebé adapta di’ak liu ba realidade interna no externa, atu bele aproveita oportunidade foun sira hosi faze ida ne’ebé pozitiva liu ba dezenvolvimentu nasionál.

Faze ida ne’ebé promisora liu ne’ebé ejize foku renovadu ida, aliñamentu internu no koezaun ida ba esforsu sira iha área justisa, finansas, obras públikas no Asuntu Kombatente ba Libertasaun Nasionál.

Advertisement

Área governativa fundamentál haat, atu bele aselera ritmu di’ak ba reforma judisiária no Jestaun Finansas Públikas, nune’e mós iha volume no intensidade ba Ezekusaun Obras Públikas nian ne’ebé sei implementa iha terrenu.

Volume obra sira ne’ebé intensu no programadu iha ámbitu rekonstrusaun infraestrutura sira ne’ebé atinje hosi dezastre naturais, no ne’ebé inklui iha planu rekuperasaun Pandemia Covid-19 nian, ne’ebé tranzita ona hosi tinan kotuk ba tinan ida-ne’e, iha setór estratéjiku saúde, edukasaun formasaun profisionál, konetividade no protesaun sivíl nian, no ne’ebé ita hakarak atu dezenvolve iha fulan hirak oin-mai.

Tuir Primeiru Ministru katak, remodelasaun ida ne’ebé akontese, bainhira hahú síklu foun Planeamentu no Orsamentasaun ba Tinan Fiskál 2023 nian, identifikasaun no realizasaun meta indikadora, objetivu no prioridade sira ne’ebé ezijente liu hodi avalia índise sira ba moris-di’ak no dezenvolvimentu umanu, saudável no sustentadu liu, ho nível kapasitasaun no koñesimentu ba rekursu umanu sira di’ak liután, hodi kumpre objetivu nasionál ne’ebé boot atu transforma Timor-Leste ba país ida modernu, prósperu no seguru, ho padraun sira rendimentu nian ne’ebé justu, ekuitativu no dignu liu.

Membru Governu na’in haat emposadu ne’e mak hanesan Ministru  Justisa, Tiago Sarmento,  Ministru Obras Públikas,  Abel Pires da Silva,  Vise-Ministru  Finansas, António Freitas no Sekretáriu  Estadu ba  Asuntus  Kombatentes Libertasaun Nasional,  Júlio da Conceição Loro Mesak.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Trending