Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

BNCTL Enkoraja Investor Timoroan Asesu ba Kréditu Investimentu

Published

on

Hatutan.com, (01 Outubru 2021), Díli—Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés) hanesan banku dahuluk Timor-nian ne’ebé hetan lisensa bankária iha 11 Jullu 2011, sein restrisaun ho kapitál millaun $10.

Hahú 2014 to’o 2017, BNCTL fó empréstimu banku ne’ebé prioritiza empreza, projetu, investimentu, funsionáriu públiku, funsionáriu empreza privada, fundu ba servisu no ba empreza ki’ik ho jurus ne’ebé ki’ik maibé diferente.

Maski BNCTL prepara ona kondisaun ida-ne’e, maibé ema barak hato’o krítika no preokupa ho jurus kréditu, mekanizmu atendimentu inklui burokrasia, liu-liu emprezáriu Timoroan-sira ne’ebé seidauk asesu kréditu ba investimentu boot.

Advertisement

Atu responde ba preokupasaun hirak-ne’e, Diretór Ezekutivu BNCTL, Brígido de Sousa (BS) enkoraja investor Timoroan-sira atu asesu ba kréditu investimentu

Tuir mai entrevista kompletu Hatutan.com (HC)  ho Brígido de Sousa (BS) ne’ebé hala’o iha Edifísiu foun BNCTL sukursál Díli  iha Mandarin, Kinta (30/09/2021).

HC : Oinsá emprezáriu Timoroan-sira bele asesu ba kréditu projetu no investimentu?

Diretór Ezekutivu BNCTL, Brígido de Sousa. Foto/Hatutan.com

BS : BNCTL mak oferese kréditu ne’ebé ho jurus ki’ik liu, kompara ho banku-sira seluk, tanba aplika jurus hahú hosi másimu 12% no mínimu 1.25%. Normálmente, kréditu ba projetu BNCTL fó ba emprezáriu ne’ebé hetan projetu hosi Governu, maibé la hanesan ho momentu situasaun governasaun estavel iha 2015 to’o 2017, laiha Covid-19 no ekonomia la’o normal, BNCTL konsege fó kréditu kuaze millaun $50 to’o millaun $60 ba emprezáriu ne’ebé kaer projetu Governu nian hanesan estrada, bee-moos no seluk tan.

Iha tinan ne’e, tun ba millaun $15, signifika BNCTL nafatin finansia kréditu ba projetu to’o agora maski la boot hanesan uluk.

HC : BNCTL sei kontinua mantein ho situasaun ne’e?

Advertisement

BS :  Planu estratéjiku BNCTL ba tinan 2022 to’o 2027, hakarak foka liu ba kréditu investimentu boot, hodi tau rekursu ne’ebé barak hanesan investimentu iha área agrikultura, otelaria, pekuária, indústria, turizmu, transporte no seluk tan.

Oras-ne’e daudaun mós BNCTL rasik iha produtu ba kréditu investimentu boot no hakarak fó kréditu ba emprezáriu ne’ebé hakarak halo investimentu, maibé to’o agora seidauk iha empreza ida mak aprosima BNCTL ba kréditu investimentu.

Tanba ne’e, BNCTL hakarak enkoraja investor-sira, hodi bele asesu ba kréditu investimentu tuir área ne’ebé sira hili ho eskalaun ne’ebé boot, tanba hosi investimentu mak bele promove dezenvolvimentu, no ajuda ekonomia rai-laran, sustenta merkadu iha rai-laran no li’ur, hodi kria mós kampu serbisu ba joven-sira.

Maski nune’e, iha 2021 BNCTL konsege fó kréditu ba investimentu ki’ik hanesan negósiu no alojamentu ho totál kréditu millaun $2.3.

HC: Oinsá ho aplikasaun jurus kréditu ho ‘kapitál de giro’ ?

Advertisement

BS: Aplikasaun jurus kréditu ba projetu entre 10% to’o 12% kada tinan, depende ba analiza ne’ebé ami halo, tanba balun tun ba 9% to’o 8%, depende ba risku no istória kliente, tanba kliente foun aplika jurus as to’o 12%, maibé sira ne’ebé risku ladún boot bele 10% no iha mós lealdade ba kliente ne’ebé halo kréditu dala rua ka tolu, banku hatún to’o 8% kada tinan.

Kona-bá kréditu ba investimentu, BNCTL aplika jurus 8% kada tinan ho garantia katak, durante tinan ida nia laran, sei la selu osan kréditu tantu osan inan no funan, tanba durante halo konstrusaun ba investimentu, laiha rendimentu no presiza tinan ida ka rua mak foin bele finaliza konstrusaun ba investimentu ne’e rasik. Tanba ne’e, labele preokupa ho pagamentu ba banku, maibé foka de’it oinsá atu uza kréditu ne’e, hodi finaliza sira-nia investimentu, maski daudaun ne’e seidauk iha emprezáriu ne’ebé hatama proposta kréditu ba investimentu.

Iha ‘Modal kerja’ ka capitál de giro’ depende ba sira-nia nesesidade, maibé BNCTL finansia másimu 65% hosi valór projetu, ezemplu valór projetu millaun $1, BNCTL bele finansia de’it másimu millaun $750, tanba presiza de’it kapitál servisu inisiál hahú, kuandu projetu la’o ona tuir kontratu atinje 25% Governu selu ona.

HC : BNCTL oferese ona kréditu hira ba projetu?

BS : Iha tinan ida-ne’e, BNCTL konsege fó ona kréditu millaun $15 ba emprezáriu ativa 20-resin no montante ne’e tun kompara ho tinan hirak liu-bá, tanba iha tinan hirak liu-bá BNCTL bele fó to’o millaun $50-resin, maibé tinan ida-ne’e projetu barak mak la la’o impaktu hosi Covid-19 no situasaun ekonomia ne’ebé tun.  Maski nune’e, oras-ne’e daudaun BNCTL simu ona proposta konkursu públiku  barak, no espera katak tinan oin bele fó kréditu ba projetu ne’ebé boot liu.

Advertisement

HC : Oinsá mekanizmu no burokrasia BNCTL iha prosesu kréditu?

BS : Mekanizmu no burokrasia BNCTL, tuir prosedimentu ne’ebé iha maka, tenke hato’o proposta, dokumentu kontratu, valór kontratu, durasaun tempu, projetu nia-na’in, lokalizasaun projetu, garantia adisionál hanesan rai, uma ou karreta, estatutu kompañia, lisensa no sertidaun dívida.

Bainhira dokumentu hirak-ne’e kompletu mak BNCTL sei prosesa ho durasaun tempu semana rua, maibé tuir esperiénsia ne’ebé dala barak BNCTL hasoru maka, dalaruma dokumentu la kompletu no BNCTL mak buka-tuir fali emprezáriu no kontaktu la atende ou dalaruma ba tiha foho, ida-ne’e mak dalaruma halo tarde.

BNCTL rekoñese dalaruma iha mós burokrasia iha banku, maibé bainhira parte rua, entre banku no ema ne’ebé hakarak kréditu koopera di’ak hodi lori rekezitu ka dokumentu ne’ebé banku presiza tuir tempu, maka prosesu kréditu bele la’o lais no másimu semana rua bele hetan aprovasaun.

HC : Difikuldade saida de’it mak BNCTL hasoru iha situasaun ne’e?

Advertisement

BS : Difikuldade ne’ebé BNCTL hasoru durante ne’e maka, pagamentu sempre tarde hosi projetu, maibé la’ós sira-nia kulpa 100% tanba dalaruma projetu ezekuta ona, maibé iha klaran iha disputa entre projetu na’in, entaun sira labele ezekuta.

Dalaruma mós projetu ne’e hotu ona, maibé projetu-na’in hanesan parte Ministériu Obras Publika no Ajénsia Nasionál Dezenvolvimentu (ADN), tenke halo verifikasaun ne’ebé mak sei presiza tempu no burokrasia ne’ebé sira uza maka bainhira finaliza ona projetu, maski na’in ba projetu dehan hotu ona, maibé ADN tenke halo fali fiskalizasaun ne’ebé sei presiza mós tempu.

Bainhira fiskalizasaun iha tempu udan, no udan estraga ona projetu konserteza rezultadu fiskalizasaun dehan projetu la di’ak no ikus-mai baku-rahun.

Ho hahalok ne’e, prejudika emprezáriu-sira, tanba gasta osan barak ona, ikus-mai tenke baku-rahun no Governu labele kompara fali emprezáriu lokál ho internasionál tanba emprezáriu internasionál osan iha, maibé emprezáriu ki’ik dalaruma halo projetu-sira la hetan tan lukru.

Burokrasia hosi Governu todan tebes ba banku atu fó kréditu ba projetu, tanba primeiru, kréditu ne’ebé fó la selu tuir tempu, segundu todan mós ba emprezáriu tanba tenke kontinua halo projetu maski tuir loloos tenke iha pagamentu fazeadamente, maibé dalaruma sira la hetan.

Advertisement

HC : Saida mak Governu presiza hadi’a?

BS : Buat ne’ebé Governu presiza hadi’a maka, métodu pagamentu no burokrasia entre na’in ba projetu, MOP, ADN no MF, atu iha liña koordenasaun ne’ebé di’ak.

Tanba ne’e, BNCTL koko ko’alia ho Governu no projetu na’in-sira atu bele simplifika prosedimentu ne’ebé iha, nune’e emprezáriu-sira mós bele kumpre sira-nia devér hodi selu osan kréditu tuir tempu ne’ebé determina hodi hetan nafatin fiar hosi banku.

Bainhira la hadi’a mekanizmu ne’ebé iha maka banku sei hanoin dala-rua atu fó kréditu ba projetu, tanba tinan-tinan mak tenke halo estensaun, signifika banku mós tenke halo rezerva mínimu 2% no bainhira kréditu ne’e mak tama ona iha faze mal paradu maka banku tenke halo rezerva 100%.

HC : Oinsá ho jurus kréditu ba funsionáriu públiku no privadu-sira?

Advertisement

BS : BNCTL fó nafatin kréditu ba funsionáriu públiku ho privadu-sira no daudaun introdús hela mekanizmu rua, primeiru seguru de kréditu ne’ebé kobre moras, asidente no derrepente kompañia hapara servisu ne’ebé fó impaktu labele servisu no la hetan rendimentu maka seguru de kréditu mak sei selu.

Segundu, seguru da vida, signifika bainhira ema ne’ebé kréditu iha banku mate, maka seguru da vida sei taka kréditu, maibé atu hetan asesu ba seguru de kréditu tenke selu 1.25% durante durasaun kréditu no banku hatun jurus ba 1.25% atu rekompensa.

Kona-bá jurus ne’ebé BNCTL fó ba funsionáriu públiku ka privadu-sira maka másimu 10% kada tinan, maibé iha fleksibilidade ba kliente tuan aplika jurus %9 to’o 3%, tanba risku ladún boot ho istória kliente ne’ebé di’ak, maibé ba kliente foun BNCTL aplika jurus 10%.

Montante kréditu ba funsionáriu-sira depende ba saláriu, tanba prosedimentu BNCTL katak osan ne’ebé atu ko’a ba kréditu labele liu 50% ho durasaun tempu másimu tinan lima ho rekizitu prinsipál kontratu, identidade no saláriu tenke selu iha BNCTL, nune’e bainhira osan tama banku deskonta kedan ho éditu no bainhira dokumentu hirak-ne’e kompletu maka banku bele prosesa loron ida de’it.

HC : Totál kréditu ne’ebé BNCTL oferese ona ba funsionáriu públiku-privadu?

Advertisement

BS : Kréditu ba funsionáriu públiku no privadu atinje to’o ona millaun $80, kréditu ba asuwa’in ka veteranu millaun $27-resin ho funan ne’ebé ki’ik 4.25% ,tanba sira hotu tama iha grupu seguru da vida no iha mós kréditu ho naran bukae ho natureza emerjénsia ho durasaun tempu tinan ida, maibé iha mós limitasaun balun mak hanesan másimu banku fó rihun $10.

Tuir dadus, BNCTL iha tinan-ne’e totál kréditu ba veteranu iha rihun 3-resin, funsionáriu públiku rihun 15 to’o rihun 16, dadus transferénsia saláriu liu hosi BNCTL entre rihun $22 to’o rihun $25, inklui kontratadu, kazuál no permanente.

HC : Planu inovativu BNCTL iha futuru?

BS : BNCTL iha planu atu fó kréditu ba kooperativa taxi, hodi bele troka hotu taxi atu sosa foun tau argo,  taksista hatais moos, nune’e ema sa’e mós bele konfortavel.

Alende ne’e, aproveita estrada ne’ebé agora daudaun Governu hadi’a, BNCTL mós hanoin hela atu finansia hodi sosa bus boot ho ekipamentu kompletu.

Advertisement

Ida-ne’e ami halo hela esforsu, ko’alia ona ho kooperativa taxi no emprezáriu ne’ebé iha munisípiu atu sira ne’ebé iha bus bele foti kréditu hodi sosa bus ne’ebé boot, nune’e bele kria fatin  di’ak ba pasajeiru-sira bainhira atu viajen ba foho. (car)

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Suspende Temporariamente Jogu Bola Guling

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli- Inspetór Jerál do Jogu (IGJ, sigla portugés) hasai rezolusaun Nú.14/2024 de 20 de Março, hodi suspende temporariamente atividade jogu bola guling.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kada Fulan, Timoroan Lori Millaun $5 bá Kompras iha Atambua

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Prezidente  Kamara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten timoroan nia osan kada fulan purvolta  millaun $5-resin mak semo bá merkadu Atambua, Timor Osidentál hodi bá kompras produtu báziku sira, hanesan tomate, supermie, sutate, masako, sigaru, trigu, mina dapur nian, raupa ho seluk-seluk tan.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Vizita Surpreza Vise-PM bá SERVE, I.P, Diretór Ezekutivu Laiha Fatin Tanba Partisipa Kongresu ATCPTL

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli—Vizita surpreza Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador bá Assuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay,  bá   Servisu Verifikasaun Emprezarial, Institutu Públiku (SERVE I.P), Tersa (26/03/2024), la bele simu hosi Diretór Ezekutivu SERVE,I.P, Florêncio da Costa Sanches tanba partisipa hela iha kongresu Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL-sigla portugés).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending