Connect with us
Pakote Ahi

Turizmu

Kristu Rei Fatucama Hosi Arkitetu Mochamad Syailillah Bolil no Planu Sustentabilidade

Published

on

Hatutan.com, (05 Outubru 2021), Díli-Mochamad Syailillah ‘Bolil’ hanesan eskultór ka arkitetu ida ne’ebé halo estátua Kristu Rei, ne’ebé hatuur iha laletek Fatucama, Díli, Timor-Leste. Estátua ne’e ho altura metru 27, hamriik loos, loke liman no hateke direta ba sidade Díli.

Eskada ba Estátua Kristu Rei, Fatucama, Díli. Foto/Hatutan.com

Kristu Rei Fatucama hanesan estátua Kristu Rei boot liu, depois de estátua Kristu Redentór iha Brazíl ho altura metru 38 ne’ebé hatuur iha laletek Corcovado iha Jardín nasionál Tijuca, mai hosi ideia Padre Katóliku Pedro Maria Boss, iha tinan 1850.

Ideia no planu eskulta hodi harii estátua ne’e, mai hosi Governadór Timor-Timur, Abílio José Osório Soares, ne’ebé  hato’o direta ba Prezidente Soeharto (matebian), hanesan prezente ida ba komemorasaun aniversáriu integrasaun Timor-Timur ba Indonézia ba dala-20, ne’ebé selebra iha 17 Jullu 1996.

Indonézia rasik foti Timor-Timur hosi Portugál liu hosi faze operasaun militár iha loron 07 fulan-Dezembru 1975, ikus-mai Timor-Timur ukun an hosi Indonézia liu hosi konsulta populár iha tinan 1999 no oras-ne’e área ho nia luan 14.615 km2 ne’e sai ona nasaun independente ho naran Timor-Leste.

Advertisement

Kompañia Garuda nu’udár responsavel ba produsaun estátua ne’e, hanesan doadór prinsipál no mós buka hela orsamentu hamutuk Rp. 1,1 miliár.

Sekretáriu Rejionál (Sekwilda Timor-Timur) hasai karta sirkulár ida ba funsionáriu públiku, espesialmente sira ne’ebé ho relijiaun Katólika atu ho voluntáriamente oferese subsídiu hosi sira-nia saláriu, hodi bele finansia konstrusaun estátua ne’e.

Sira ne’ebé ho nivel I oferese Rp. 1.000 no Rp. 5.000 ba sira ne’ebé ho nivel IV. Karta sirkulár ne’e konsege hamosu polémika. Iha altura ne’ebá, reprezentante povu hanesan membru Parlamentu hosi nivel Provínsia Timor-Timur, Manuel Carrascalão husu atu hapara projetu ne’e.

“Portugál invade Timor-Timur tinan atus ba atus maibé la halo buat ida,” Sekretáriu Rejionál  Timor-Timur, Radjakarina Brahmana hateten ba bulletin  Gatra, ne’ebé Hatutan.com sita-tuir.

Orsamentu ba produsaun ne’e menus hosi Rp. 4 miliár-resin. Emprezáriu sira iha Timor-Timur mós tenke fó subsídiu porsentu ida hosi kada projetu ne’ebé sira hetan. The show must go on.

Advertisement

Bolil simu ho laran ksolok pedidu hosi kompañia Garuda Indonézia, atu halo estátua Kristu Rei ne’e. Sa tan, nia seidauk iha esperiénsia atu halo estátua ho medida boot hanesan ne’e. Antes ne’e, nia serbisu hodi halo de’it dekorasaun ba festivál Garuda Indonézia.

Bolil hamutuk ho nia kolega-sira hosi Institutu Tékniku Bandung (ITB), sai hosi Bandung mai Timor-Timur atu halo levantamentu, hodi buka hatene kona-bá oinsá hatuur estátua ne’e iha Laletek Fatucama. Laletek ne’ebé bonita, tuir Bolil nia haree. Rai-henek ne’ebé mutin no moos tebes. Laloran hakmatek atu bele nani. Ikan mós barak, maski área tasi-ibun ne’e maran no manas.

Governadór Timor-Timur husu atu estátua ne’e hamriik iha laletek Fatucama nia leten. Iha laletek ne’e bele haree moos no klara Timor-Timur, ninia fuan mak sidade Díli. Laletek Fatucama ne’e área ne’ebé toos tanba fatuk toos. Laletek ne’e fatuk toos ida ne’ebé forte no serve duni atu hatuur estátua ida ne’ebé aas no boot.

Bolil halo teste ba rai ne’e katak forsa tebes no sukat mós ho forsa anin nian iha laletek ne’e, tanba Governadór husu atu hatuur estátua ne’e hateke ba Díli. Bolil dezeña no halo protótipu ba estátua ne’e tanba uza batina ho ninia kordaun. Liman nakloke hanesan hako’ak ka simu ema hotu.

Bolil foku liu ba Jesus Ninia matan atu ema bele hateke hetan hosi dook. Iha parte ibun mós sai atensaun ba nia, nune’e oinsá halo hamnasa uitoan, halo Jesus hanesan oin-midar no hadomi ema hotu.

Advertisement

Buka imajen Jesus Nian ne’ebé fasil liu, Bolil loke Bíblia, bulletin, no referénsia ne’ebé iha ligasaun ho Jesus Ninia oin, ne’ebé iha espresaun hanesan ema baibain ida tanba anatomia ema ida nia oin, justifika karater ema ida nian.

“Ha’u fiar, matan hanesan janela fuan-nian. Ha’u haree imajen barak kona-bá Jesus Nian maibé laiha ida mak hamnasa uitoan,” Bolil haktuir, hanesan publika iha bulletin Gatra.

Nia hasoru difikuldade. Husu mós apoiu hosi Konsellu Igreja Indonézia iha Jakarta, maibé la konsege hetan imajen Jesus Nian tuir buat ne’ebé nia hakarak, inklui ideia atu monta mós korroa Liurai nian.

Maski nune’e, ikusmai nia konsege hetan duni imajen ida ne’ebé loos liuliu personajen Jesus Nian nakonu ho simplisidade.

Ho imajen ida ne’ebé natural tebes, hatuur aan iha karater imajen Romano no Grécia. Interpretasaun ne’e tenke tetu didi’ak. Tuir nia, produsaun estátua relijiozu-sira ne’e iha ninia regra rasik no iha ninia padraun rasik.

Advertisement

Estátua Romano fó énfaze ba forsa mundu nian kompara ho espirituál. Bele haree hetan iha obra hosi  Michael Angelo ne’ebé fó mós énfaze iha konseitu libertasaun pesoál. Ezemplu hanesan Budha iha Tailándia.

Estasaun kona-bá Jesus nia paixão, mate no moris hias iha dalan ba Estátua Kristu Rei. Foto/Hatutan.com

Estátua Kristu Rei ne’e, Bolil prodús iha Sukaraja, Bandung-Indonézia ne’ebé presiza tempu kuaze tinan ida. Bolil aluga kampu futeból ida no hetan apoiu hosi ema na’in-30. Iha estátua ne’e ninia kulit ne’e halo hosi materiál plaka cobre (plat tembaga) ho nia korrozivu ki’ik. Estátua boot hanesan ne’e presiza plaka cobre tahan 200 to’o 300.

Bolil mós dezeña oinsá husik hela leet balun iha parte kalilin atu anin bele tama hosi parte batina iha kalilin-hun atu bele normaliza no loke sirkulasaun anin, nune’e labele baku direta ba estátua nia isin-lolon. Maibé anin bele tama hosi pipa no sai hosi parte batina kotuk estátua-nian.

Transporta estátua boot hanesan ne’e la’ós fasil. Sa tan, hosi Bandung ba Díli ne’ebé ho nia distánsia kilo metru rihun ba rihun, hafoin monta halo didi’ak tuir pesa idak-idak nian presiza kontentór boot hamutuk tolu. Ekipa ne’e mós aluga ró atu bele transporta konteiner tolu ne’e ba Dili.

Tempu mós la’o daudaun tanba besik ona loron integrasaun, labele tarde halo Garuda mós preokupa no obrigadu tenke aumenta orsamentu. Bainhira to’o iha Dili iha problema tékniku boot tanba seidauk iha materiál pezadu atu bele transporta pesa sira hosi segmentu estátua ne’e. Sa tan, laletek ne’e aas loos ho pesa sira ne’ebé todan kuaze kilograma 100 to’o 200. Laletek ne’e ninia altura to’o metru 100.

Bolil doko ulun. Nia mós hatene katak, iha Bandung iha espesialista ne’ebé halo konstrusaun eskada hosi  bambuu. Nia lori kedan ema na’in hira hosi Bandung ne’ebé halo eskada balun hosi bambuu atu bele hi’it  pesa segmentu cobre ne’e. Tékniku ne’e susesu duni tanba konsege hi’it pesa ida-ida ba laletek.

Advertisement

Nia mós hetan solda aseteline hosi ofisina ida ho naran ofisina Suzuki motór iha Dili. Nia lori mós silindru oksijéniu 100, atu bele solda kobre sira-ne’e. Faze dahuluk nia halo uluk parte globu no mós riin sanulu.  Rin sanulu ne’e simboliza Maromak Nia Ukun Fuan Sanulu.

Faze ikus liu besik konklui. Estátua mós hamriik ona maibé seidauk monta ilas Jesus nian ka Jesus Ninia oin. Maibé komunidade Katóliku mós komesa vizita ona hodi halo orasaun halo Bolil ho serbisu na’in sira hakfodak ho situasaun ne’e, nune’e obrigadu tenke monta lalais Jesus Ninia oin.

Bolil mós halo Krús boot ho aas metru 10. Atu ba to’o iha Krús boot ne’e tenke liu hosi eskada oan no estasaun hamutuk 14, ne’ebé haktuir kona-bá Jesus Ninia Paixão, Terus  mate no Moris hias.

“Maluk Katóliku sira ne’ebé mai reza husu kona-bá ha’u nia relijiaun, ha’u hatán dehan ha’u Musulmanu ho hamnasa,” Bolil haktuir ba Bulletin Gatra ho hamnasa.

Xanana Kritika

Advertisement

Iha altura ne’ebá, Xanana Gusmão kritika maka’as konstrusaun estátua Kristu Rei ne’e. Altura ne’ebá Xanana Gusmão hanesan Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere, hanesan mós Komandante Em-Xefe Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL).

“Ne’e hanesan propaganda hosi Jakarta atu trosa ha’u nia povu inklui mundu internasionál. Bispu Belo la konkorda atu iha intervensaun polítika ba Igreja. Ha’u hatene katak, Bispu sei la partisipa iha serimónia ne’e no ha’u fiar katak sei la partisipa. Tanba ho situasaun ne’e bele dehan katak, Igreja Díli iha Jakarta nia okos, afinál Igreja diretamente iha Vatikanu nia okos,” Xanana hateten ba PIJAR.

PIJAR ne’e hanesan Pusat Informasi dan Jaringan Aksi Reformasi, nu’udár organizasaun pró-demokrasia ne’ebé kontra rezume Soeharto iha tinan 1998.

Polémika estátua ne’e dezaparese bainhira iha períodu orden foun vigorozu  atu harii imajen kona-bá Timor-Timur. Estátua Kristu Rei sai ona símbolu Timor-Timur.

Iha loron 15 fulan-Outubru 1996, Prezidente Soeharto hamutuk ho Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho Governadór Timor-Timur asiste direta explendór estátua ne’e hosi Lalehan uza elikópteru.

Advertisement

Muzeu Rejistu Indonézia (MURI) fó apresiasaun hanesan estátua Kristu Rei aas liu iha Indonézia.

Planu sustentabilidade

To’o oras-ne’e Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Díli, Guilhermina Filomena Saldanha, formalmente seidauk simu kompeténsia hosi Ministériu relevante hodi jere fatin turístiku Kristu Rei, maibé iha ona planu atu koopera ho autoridade postu administrativu Kristu Rei hodi bele asegura no tau -matan, nune’e garante sustentabilidade.

“Ita sei koopera atu jere fatin turizmu relijiozu Kristu Rei ho di’ak, nune’e fatin ne’e bele sai bonita hodi atrai ema barak bele vizita no ita bele kobre reseita ba Estadu partikularmente Munisípiu Díli,” Guilhermina Filomena Saldanha hateten ba Hatutan.com, foin lalais ne’e.

Parte PAM Díli mós kontinua hein baze legál husi Governu kona-bá atribuisaun  kompeténsia tomak hodi jere fatin ne’e no konsidera Kristu Rei hanesan patrimóniu Estadu no Igreja, nune’e sei ko’alia ho parte Igreja Katólika hodi buka solusaun di’ak atu bele garante sustentabilidade hanesan rendimentu ekonómiku liu hosi atividade relijiozu  ne’ebé lori valór kulturál no sosiál iha sosiedade.

Advertisement

Bainhira hetan ona atribuisaun kompeténsia PAM Díli sei garante hodi prepara kondisaun hanesan fasilidade sanitária no seguransa, inklui eletrisidade.

MTKI Diskute Atribuisaun Kompeténsia

Parte Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) diskute hela mekanizmu atribuisaun kompeténsia ba Autoridade Munisípiu Díli hodi jere fatin turizmu relijiozu Kristu Rei.

“Atribuisaun kompeténsia sei iha diskusaun no MTKI sei define ho klaru knaar loloos hosi Autoridade Munisípiu Díli, nune’e labele iha konflitu interese ne’ebé lori polémika ka inserteza ba públiku relasiona ho rendimentu hosi fatin ne’e,” Diretór Jerál MTKI, Jelino Soares hateten ba Hatutan.com.

Tuir planu, MTKI mós sei akumula entidade hotu-hotu ka setór públiku no privadu nu’udár parseiru importante hanesan Autoridade Munisípiu Díli rasik, Igreja Katólika hodi dezenvolve fatin ne’e sai di’ak liután.

Advertisement

MTKI mós kontakta ona autoridade jurídiku atu bele haree hodi kria lei ruma ne’ebé bele regulariza parte integrante sira ne’ebé sei serbisu hamutuk atu dezenvolve fatin ne’e. (bit)

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Turizmu

Ramos-Horta Husu Empreza Involve Timoroan Iha Projetu Pelican Paradise, Alkatiri Sujere Aselera

Published

on

Hatutan.com, (25 Novembru 2022), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu na’in bá empreza tenke involve timoroan barak atu serbisu iha projetu investimentu Pelican Paradise.

(more…)

Kontinua Le'e

Turizmu

MDF Sei Haklaken Turizmu TL Iha Austrália Durante Tinan Tolu

Published

on

Hatutan.com, (29 Jullu 2022), Díli—Governu liu hosi Ministériu Turizmu Komérsiu Indústria (MTKI) asina akordu ho Ajénsia Market Development Facility (MDF) hosi Austrália ho durasaun tinan tolu, hodi halo kampaña kona-bá Turizmu Timor Leste (TL) iha Austrália hodi dada turista sira mai vizita fatin turizmu sira iha TL.

(more…)

Kontinua Le'e

Turizmu

Universitáriu Na’in-rua Eleitu Nu’udár Embaixadór Turizmu

Published

on

Hatutan.com, (28 Juñu 2022), Díli—Universitáriu na’in-rua ne’ebé sai manán-na’in hanesan Embaixadór turizmu mak hanesan Elisa Joana Gusmão hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no Gerson João Filipe Ximenes hosi Institute of Business (IOB).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending