Connect with us

Polítika

Rekonsiliasaun Totál, Estadu Labele Haluha Timoroan Sira iha NTT

Published

on

Hatutan.com, (27 Outubru 2021), Dili—Eis Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos Horta, fó hanoin katak, atu kompleta totál rekonsiliasaun ba konflitu pasadu, maka Estadu no Governu Timor-Leste (TL) labele haluha timoroan-sira ne’ebé refujia no oras-ne’e  sei iha Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia.

Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta, ko’alia iha abertura semináriu nasionál hodi komemora aniversáriu relatóriu Centro Chega!I.P ba dala-XVI, iha Komarka antiga Balide, Kuarta (27/10/21). Foto/Hatutan.com

Ramos Horta konta-tuir katak, prosesu rekonsialiasaun nasionál TL nian, hahú uluk hosi lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé ho nia autoridade politika, morál, ho nia karísma, hodi lansa opsaun ne’e, no ikus mai lider nasionál hotu-hotu, hosi partidu Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN), Uniaun Demokrárika Timorense (UDT), hotu-hotu simu, ho prosesu ne’e.

Liuhosi prosesu rekonsiliasaun ne’e, ikus-mai estabelese instituisaun Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR), ne’ebé buka investiga faktu krime ne’ebé akontese durante tinan 24, ko’alia kona-bá violénsia ne’ebé timoroan sira halo ba malu, violénsia ne’ebé militár Indonézia halo.

Ida-ne’e mak prosesu lia-loos ne’ebé hanesan kuda musan ba rekonsiliasaun no inisitiava di’ak teb-tebes, matenek tanba prosesu ne’e la’ós automátiku.

Advertisement

Governu nia lideransa bele halo desizaun tuir líder ne’e nia vizaun, no líder sira hotu-hotu apoiu, maski atu taka kanek iha isin fásil, maibé taka kanek iha klamar, iha fuan, difísil teb-tebes.

Tanba vitima sira sei terus nafatin, lider sira la halo desizaun politika, taka terus iha fuan ne’ebé mai hosi faluk sira no vitima violénisa seksuál.

Tanba ne’e, prosesu rekonsiliasaun ne’e tenke kontinua, no buat barak mak Estadu halo hanesan rekoñesimentu ba veteran-sira, ba vitima sira no apoiu sosiál.

“Prosesu ne’e hanesan laiha fin to’o agora kontinua, bainhira CAVR liuhosi inisiativa barabarak kotinua rona vítima sira, rona komunidade sira atu rekonsiliasaun ne’e bele kompleta duni, maibé keta haluha, ita nia oan sira, alin sira iha NTT ne’ebá, rihun ba rihun mak moris hela iha ne’ebá,” José Manuel Ramos Horta, hateten iha abertura semináriu nasionál hodi komemora aniversáriu relatóriu Centro Chega!I.P ba dala-XVI, iha Komarka antiga Balide, Kuarta (27/10/21).

Bainhira Horta sei assume knaar hanesan Prezidente Repúblika (PR), haruka funsionáriu balun ba iha NTT hodi halo investigasaun kona-bá situasaun sira-ne’e, ko’alia ho lider hotu-hotu, ko’alia ho bankada hotu-hotu iha Parlamentu Nasionál (PN) atu haree oinsá bele adopta lei amnestia ida nune’e timoroan sira ne’e bele hasoru-malu fali no bele tama mai TL.

Advertisement

“Ha’u hatene klaru. Kuandu iha problema krime grave kontra umanidade, rezolusaun lei PN laiha valór, labele lei nasionál ida bele taka fali krime kontra umanidade. Maibé, opta sira bele mai de’it TL, labele bá rai seluk. Entaun, ne’e ha’u defende to’o agora, tinan barak haluha tiha ona, barak inosente,” Horta preokupa.

Maski nune’e, atu lori fila timoroan sira ne’e hosi Indonézia mai TL, tenke iha unanimidade ida hosi PN, no Governu.

Premiadu Nobel ba Paz ne’e mós  rekoñese katak, atu lori timoroan sira iha NTT fila mai TL, la presija halo konsensu hosi líder nasionál-sira no la’ós buat komplikadu, tanba TL halo relasaun di’ak loos ho Indonézia, relasaun ida ezemplár iha kontinente Ázia nian maka TL ho Indonézia de’it.

“Tanba saida mak labele hakat tán ba oin atu hako’ak alin-maun sira iha NTT ne’ebá. Tanba balun ita bolu milísia, maibé sira mós salva ema lubuk ida. Tanba sira momentu bá mós, sira buka moris. Sira halo jogadas oioin atu sira rasik la mate, no sira rasik aviza ba ema balun halai tiha. Bainhira Kopasus mai ona iha Amu Bispo Belo nia fatin iha Lecidere ne’e, iha momentu ne’ebá mak Eurico Guterres la iha, entaun ema lubuk ida mate. Nia mak aviza sira, imi sai ona ha’u tenke halo ataka, Coronel Kopasus Ida atu mai, entaun iha ema ida de’it mak mate iha Lecidere. Buat ne’e komplexu,” Horta hateten.

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes. Foto/Hatutan.com

Nune’e mós Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes, esplika,  iha 2005, relatóriu CAVR Chega!, rekomenda atu Estadu TL hamutuk ho partidu polítiku no istóriku sira, hahú diskute atu estabelese mekanizmu rekonsiliasaun entre komunidade Timoroan.

Tanba ne’e, eventu ida-ne’e atu hatutan lia-menon hosi komunidade, lia-na’in nomós líder komunitáriu sira hosi Saborai no Fatisi, Xefe suku sira ne’ebé marka prezensa, hosi Aileu, hosi Rotutu (Same), hosi Aifú no Katrai-kraik (Ermera), hosi Lakumesak (Lakló), hosi Maulau (Maubisse).

Advertisement

“Ohin la’ós eventu rekonsiliasaun, maibé ohin ita hamutuk atu ko’alia kona-bá mekanizmu ida ne’ebé di’ak liu atu bele hatán ba preokupasaun  komunidade,’’ Hugo Fernandes, hateten iha diskursu.

Durante tinan rua, Centro Chega! organiza eventu istóriku ne’ebé hetan apoiu hosi  liurai sira, tanba sira mak primeiru ba rekonsiliasaun iha komunidade.

Centro Nacional Chega!I.P, Da Memória Á Esperança (Centro Chega) hamriik nu’udár institutu públiku ida ne’ebé estabelese ho dekretu Lei númeru 48/2016 no tutela diretamente ba Primeiru Ministru (PM).

Centro Chega nia vizaun maka, ‘Sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, la repete instória pasadu nian, moris iha dame, no respeitu ba direitu umanu. Centro Chega nia missaun maka, ‘Harii sentru post konflitu ne’ebé prezerva memória pasadu nian hodi promove direitu umanu no valór umanu, harii perseria nasionál no internasionál hodi reforsa hodi reforsa rede servisu sira atu implementa rekomendasaun sira hosi relatóriu finál  Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR)-Chega! No Comissão da Verdade e Amizade (CVA)-Per Memoriam Ad Spem.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending