Justisa & Krime
Prezidente Repúblika fó Posse ba Remígia de Fátima da Silva Nu’udar Adjunta PJR
Published
4 years agoon

Hatutan.com (05 Novembru 2021), Díli— Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo”, Sesta (05/11/2021), iha Palásiu Prezidensiál, Díli, fó posse ba Remígia de Fátima da Silva, nu’udar Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika.

Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika, Remígia de Fátima da Silva. Foto/Hatutan.com
Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste fó kompeténsia ba Prezidente Repúblika atu nomeia no ezonera adjuntu ba Prokuradór-Jerál Repúblika, hafoin rona Konsellu Superiór Ministériu Públiku, liuhosi artigu 86 alínea 1) no artigu 133 alínea 6).
Norma Konstitusionál sira-ne’e tama iha artigu 14 no 84 Estatutu Ministériu Públiku nian (Re-publikasaun Lei no. 14/2005 hosi loron 16 Setembru, haktuir alterasaun dahuluk ba Lei nú.11/2011, 28 Setembru), ne’ebé hatuur rejime legál ba nomeasaun adjuntu sira ba Prokuradór-Jerál Repúblika. Tanba haktuir norma sira hatuur iha Konstituisaun no lei ordinária, hafoin rona Konsellu Superiór Ministériu Públiku maka Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” foti desizaun hili majistradu ida hodi kaer kargu nu’udar Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika, ne’ebé mamuk hela, hafoin eis-Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika, Alfonso Lopez, simu fali knaar nu’udar Prokuradór-Jerál Repúblika.
Prezidente Repúblika iha kbiit atu hili Adjuntu ba Prokuradór-Jerál Repúblika hosi lista majistradu ka majistradu Ministériu Públiku ho kategoria primeira klase, tuir rekizitu legál sira-ne’ebé mak hatuur ona no tuir mós artigu 14 hosi Estatutu Ministériu Públiku.
“Ha’u hakarak fó-sai katak Ministériu Públiku nia modelu organizasaun, ho estrutura ierárkika ida ne’ebé hatán ba Prokuradór-Jerál Repúblika, tuir artigu 133 Konstituisaun Repúblika haruka. Tanba Ministériu Públiku organiza-an tuir ierarkia ida, Prokuradór-Jerál Repúblika hatán ba Prezidente Repúblika no mós ba Parlamentu Nasionál.
Estatutu Ministériu Públiku, haktuir Konstituisaun, hatuur katak adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika mak iha kompeténsia atu koadjuva no substitui (hola fatin) Prokuradór-Jerál Repúblika. Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika de’it mak bele kaer knaar aas ne’e iha diresaun Ministériu Públiku nian, no mós knaar sira seluk ne’ebé Prokuradór-Jerál Repúblika bele delega ba sira, tuir lei haruka,” Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” hateten iha nia diskursu iha ámbitu serimónia tomada posse ba Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika, Remígia de Fátima da Silva iha Palásiu Prezidensiál, Díli, Sesta (05/11/2021).
Hosi kompeténsia sira ne’ebé Prokuradór-Jerál bele delega ba ninia adjuntu sira, Lú Olo hateten mak reprezentasaun, liuhosi substituisaun, iha tribunál superiór sira iha instánsia aas liu – katak Supremu Tribunál Justisa no Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas, no mós bainhira hala’o knaar diresaun nu’udar kompeténsia tama iha ierarkia Ministériu Públiku nian. Nune’e, knaar Adjuntu ba Prokuradór-Jerál Repúblika iha importánsia no signifikadu boot tebes iha Ministériu Públiku ninia orgánika no lala’ok.
Haree ba prosedimentu hatuur iha Konstituisaun, PR Lú Olo afirma nia hili majistrada Ministériu Públiku nian, Remígia de Fátima da Silva, nu’udar Adjunta ba Prokuradór-Jerál Repúblika.
“Ha’u hetan referénsia di’ak tebes kona-ba dezempeñu Señora Dra. Remígia de Fátima da Silva iha knaar públiku sira ne’ebé nia hala’o to’o ohin-loron, ho responsabilidade oioin. Haree ba Remígia ninia kapasidade no kualidade profisionál no pesoál, inklui ninia karater, ha’u fiar Katak Dra. Remígia ne’e sei hala’o ninia knaar nu’udar Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika ida ne’ebé ezemplár, ho méritu aas,” Lú Olo tenik.
Majistrada ida-ne’e, ne’ebé foin simu pose, iha esperiénsia liu tinan 20 iha Ministériu Públiku. Esperiénsia naruk ida-ne’e hariku liután ho knaar ne’ebé nia hala’o ona, nu’udar Prokuradora Repúblika Distritál. Tanba iha ona esperiénsia uluk iha knaar diresaun, supervizaun no koordenasaun.
Lú Olo konsidera Dra. Remígia ne’e hakbiit an tiha ona ho atributu importante ba ninia kargu foun, nu’udar Adjunta ba Prokuradór-Jerál Repúblika. Haree ba ninia esperiénsia iha tinan barak nia laran, hamutuk ho ninia kualifikasaun nu’udar Prokuradora Repúblika ho kategoria primeira klase, Majistrada ida-ne’e bele hatán ba ezijénsia boot sira hosi kargu ida-ne’e.
Iha 27 Outubru foin liubá, iha serimónia inaugurasaun ba edifísiu gabinete sentrál sira Prokuradoria-Jerál Repúblika ninian, Lú Olo hetan biban atu hato’o nia hanoin kona-ba knaar importante saída mak Ministériu Públiku tenke hala’o iha sosiedade ida-ne’e tuir artigu 132 Konstituisaun Repúblika.
Dra. Remígia hatene knaar konstitusionál sira ne’e no oinsá hala’o tuir Estatutu Ministériu Públiku haruka, liuhosi ninia servisu espesializadu sira. Hosi knaar konstitusionál refere ba instituisaun ida ne’e, ha’u hakarak temi liuliu reprezentasaun Estadu nian, hala’o asaun penál, defeza ba menór sira, ema ne’ebé la prezente no la iha kbiit, no mós kona-ba defende legalidade demokrátika no promove kumprimentu lei.
Knaar sira-ne’e hotu hosi Ministériu Públiku tenke hala’o iha ámbitu majistratura ida ne’ebé ierarkizada, maibé tenke hala’o tuir lei no regulamentu sira-ne’ebé aplikavel.
Prevensaun no kombate hasoru kriminalidade ein-jerál no hasoru korrupsaun no kriminalidade organizada no transnasionál tenke halo beibeik, no ida ne’e ezije aten-barani no motivasaun rohan-laek, la’ós de’it hosi ajente sira Ministériu Públiku nian, maibé mós hosi instituisaun sira seluk no sidadaun no sidadaun sira-ne’ebé partisipa iha luta ida ne’e.
Nia hateten, atu luta ne’e la’o ba oin ho di’ak no hetan susesu metin kedas, diresaun Ministériu Públiku nian tenke kompetente no efikás liután no babeibeik. Ida-ne’e sei sai responsabilidade sentrál ida ne’ebé Señora Dra sei kaer liuhosi kolaborasaun ho ninia Xefe, Señór Prokuradór-Jerál Repúblika.
“Ha’u fiar katak Dra.Remígia hatene momoos katak knaar sira ne’ebé sei hala’o hosi ohin ba oin, nu’udar Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika, ezijente tebetebes.
Ita hotu hein katak Señora Dra. Remízia de Fátima da Silva sei efetivu no ezemplár, nu’udar Adjunta ba Prokuradór-Jerál Repúblika.
Lú Olo hateten, Dra. Remígia nu’udar Adjunta ba Prokuradór-Jerál Repúblika no Dr. Alfonso, nu’udar Prokuradór-Jerál Repúblika, hatene katak bele konta ho nia nu’udar Prezidente Repúblika, atu fó apoiu institusionál nesesáriu hodi hametin no haburas Ministériu Públiku nu’udar instituisaun, iha ámbitu Estadu Direitu Demokrátiku ninia sistema judisiáriu ne’ebé sira rasik halo parte ba.
“Molok atu remata, ha’u hakarak foti as katak justisa sai hanesan indikadór di’ak ida kona-ba saúde demokrasia nian iha ita-nia Rain. Nune’e, ba protagonista sira ne’ebé halo parte área judisiál, ne’ebé marka prezensa iha serimónia, ohin, Prezidente Repúblika hakarak hatete fali ninia kompromisu atu fó apoiu, tuir ninia knaar Konstitusionál,” Lú Olo hateten.
Ba jornalista sira Adjunta PJR, Remígia de Fatima da Silva, sente onra uainhira hetan nomeiasaun husi Prezidente Repúblika ba kargu ida ne’e, agradese ba konfiansa ne’ebé depozita no prontu atu halo devér hotu tuir mandatu ne’ebé iha.
“Ha’u sei servisu ho lealdade no prontu atu serve públiku ho di’ak no lori instituisaun ne’e lao ba oin hodi fó justisa ba povu ho di’ak,” Remígia de Fatima da Silva hateten.
Nia hatutan adjunta prokuradór hanesan ko-ajudante ba iha PJR tanba ne’e nia parte hein desizaun husi ierarkia ne’ebé iha atu bele lori susesu ba iha instituisaun ne’e.
“Bainhira PJR fó kompeténsia mai ha’u, ha’u sei kumpre atu servisu ho di’ak hodi enfrenta difikuldade no dezafiu hotu ne’ebé ba susesu instituisaun nian,” nia hatutan.
Adjunta PJR hahú nia karreira hanesan Prokuradora iha loron 7 fulan-Janeiru 2000 no antes ne’e servisu hanesan Prokuradóra Distritál Baucau molok hetan nomeiasaun husi presidente Repúblika hanesan adjuntu PJR.
Parte seluk PJR, Alfonso Lopez hateten, nomeasaun no posse ba adjunta PJR nu’udar kompeténsia Prezidente Repúblika nian tamba ne’e knar Adjunta nia mak atu ko-ajuda PJR no simu delegasaun servisu tuir despaixu ne’ebé iha.
“Adjunta PJR sei ko-ajuda ho PJR hodi halo servisu sira liga ho fiskalizasaun no koordenasaun iha área balun liuliu oinsá atu bele kombate korrupsaun no krime organizada” PJR Alfonso Lopes hateten.
Alfonso Lopes hatutan despaixu ba delegasaun kompeténsia husi PJR ba adjunta PJR sei publika iha Jornál Repúblika no sita mós iha sítiu Ministériu Públiku nian.
Jornalista: Vito Salvadór
You may like

Mozambique husu Timor-Leste Fahe Esperiénsia Jestaun Fundu Petrolíferu

Timor-Leste, Nasaun Ne’ebé Lais Liu Prienxe Rekizitu Sai Membru OMK

Ramos-Horta no Papa Francisco iha Preokupasaun Hanesan Kona-bá Situasaun Umanidade

Ramos-Horta Sei Simu Prémiu Dona Maria de Las Nieves of Parma iha Jenebra

Reinu Unidu Kompromete Apoiu TL Nia Dezenvolvimentu Ekonomia, Saúde no Nutrisaun

Kuadru FRETILIN bá Embaixadór, Lú Olo Seidauk Simu Informasaun Hosi Ramos-Horta
Justisa & Krime
Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR
Published
2 days agoon
13/02/2026
Hatutan.com, (13 Fevereiru 2026), Díli– Atu halo estradisaun bá Kalumban Mali nu’udár fujitvu husi Prokuradoria Timor Osidentál ka Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonézia, depende bá desizaun bá Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) ka Ministériu Públiku, tanba Kulumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, halai husi justisa hodi mai haksumik tinan barak ona iha Timor-Leste no dezde tinan 2023 hetan ona nasionalidade Timorense.
Justisa & Krime
Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Published
5 days agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli kontinua hakle’an investigasaun ba kazu violasaun no koasaun seksuál ne’ebé akontese iha Hera iha loron 28 fulan-Dezembru tinan 2025.
Justisa & Krime
PDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Published
6 days agoon
09/02/2026
Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli- Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, Segunda (09/02/2026), informa PDHJ submete ona karta ba Ministériu Interiór husu anula no suspende prosesu rekrutamentu kadetas Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi hein prosesu investigasaun relasiona ho diskriminasaun sira ne’ebé akontese iha prosesu rekrutamentu nian laran.

Prezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL

Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR

Polísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu

Índise Korrupsaun Timor-Leste iha Klasifikasaun 73, FONGTIL Konsidera Prevensaun Korrupsaun Seidauk La’o Di’ak

Governu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoPNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál
Justisa & Krime6 days agoPDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Defeza & Seguransa5 days agoFM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoRekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál
Polítika1 week agoKomisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL
Nasionál6 days agoArmazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%
Nasionál6 days agoKandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun
Desportu1 week agoEzekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura














