Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Direitu Bá Resposta Husi MAPKOMS Kona-bá Projetu Intalasaun Set-top Box RTTL,E.P

Published

on

ANEXU: DIREITU BA RESPOSTA

Loron: 8 Fevereiru 2022

Hatutan.com liu hosi plataforma on-line publika notisias kona Set Top Box (STB) ne’ebć Ministériu ba Asuntu Parlamentares no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS) la konkorda ho nia verasidade no hato’o klarifikasaun balun atu labele hamosu tendénsia ba espekulasaun, mal-informasaun, mis-informasaun, no denúnsia.

Advertisement

Notísia ne’ebé MAPKOMS responde liu-hosi Direitu ba Resposta ba série notísia kona-bá STB hosi Hatutan.com, mak hanesan tuir mai:

  1.  ”Deskonfia MAPKOMS nu’udar Prezidente FFTL fó Projetu iha RTTL, E.P. ba Sekretăria FFTL. (HATUTAN.com, 20 Janeiru, 2020);
  2. CAC Investiga Hela Instalasaun Set-top Box RTTL, E.P ne’ebć Nakfilak Projetu “Fahe” De’it. (HATUTAN.com, 25 Janeiru, 2022);
  3. Iha Vila Verde, set-top Box RTTL, E.P Rai De’it iha sede suku. (HATUTAN.com, 26 Janeiru, 2022);
  4. Komunidade Becora Instala Rasik Set-top Box RTTL, E.P. (HATUTAN.com, 27 Janeiru, 2022);
  5. Ministru Asuntu Parlamentăr no Komunikasaun Sosiâl, Francisco Pereira da Costa Jerónimo ho kompañia DILI ENTERNAL INNOVATION INFORMATION, Lda Abandona Projetu set-top Box RTTL, E.P iha Dili. (HATUTAN.com, 27 Janeiru, 2022);
  6. Komunidade Guisu Konsidera Projetu Set-top Box RTTL, E.P “Laiha Benefisiu” (HATUTAN.com, 31 Janeiru, 2022);
  7. Projetu Set-top Box RTTL, E.P, PM Taur Enkoraja Sidadaun Sira Lori ba CAC (HATUTAN.com, 03 Fevereiru, 2022);
  8. Kazu Projetu set-top Box RTTL, E.P, LABEH husu CAC ho MP Aselera Investigasaun (HATUTAN.com, 04 Fevereiru, 2022).

Klarifikasaun ne’ebé hato’o hosi MAPKOMS, faktu ne’ebé la hatutan iha notísia Sira ne’e no mós serve hanesan resposta ba série notísia Sira ne’ebé temi iha leten.

AMBITU BILATERAL NO DTMB-A

MInistru MAPKOMS, Francisco M.C.P Jerónimo. Foto/Media MAPKOMS

Timor-Leste agora daudaun iha prosesu tranzisaun hosi transmisaun analog bâ dijitâl liu hosi projetu Dijitâl Transmisaun Multimedia Terrestre Avansadu (DTMB-A). Projetu ne’e hetan tulun hosi Governu Xina (China) no ezekuta tuir Akordu Bilaterâl “Implementation Agreement for China-aided Project of DTMB (Digital Terrestrial Television Transmission System) in Timor-Leste” entre Timor-Leste ho Xina ne’ebé asina iha 5 Marsu 2019, hosi reprezentante governu Timor Leste no governu Xina.

Tuir akordu bilaterál Governu Xina maka parseiru no indizita kompañia (kontratôr) ida hosi Xina maka implementa projetu DTMB-A, implementasaun projetu ne’e tenke hetan konsultasaun, koordenasaun no rekomendasaun hosi entidade rua ne’e. Montante ezekusaun ne’ebé Governu Xina fé tulun ba Timor-Leste mak  (RMB 34,000,000), ne’ebé aloka tuir Economic and Technological Cooperation Agreement iha loron 25 outubru 2012. Nune’e implementasaun projetu ne’e tenke tuir lala’ok akordu bilaterál/internasionál nian.

Tuir projetu bilaterál ne’e, Timor-Leste sei adopta DTMB-A, teknolojia dijitál ne’ebé mai no dezenvolve hosi Xina. Governu Xina iha faze dahuluk nu’udar projetu pilotu sei halo konstrusaun ba fatin transmisaun rua, sei uza frekuénsia rua, no sei fahe 30,000 Set Top Box ka dekodifikadór ne’ebé sei uza hanesan teste ba transmisaun. Nune’e, projetu inan maka DTMB-A no STB nu’udar projetu komplementár no pilotu.

Kontribuisaun Governu Timor-Leste ba projetu pilotu ne’e iha faze dahuluk mak responsavel finanseiramente ba instalasaun ST B. Nune’e faktu mak Set Top Box Sira ne’e apoiu hosi Governu Xina. Governu Timor finansia de’it kustu ba instalasaun liu-hosi kontraktor ne’ebé mak kontratór prinsipál dezigna.

Advertisement

Tuir akordu bilaterál no faktu katak projetu ne’e iha ámbitu akordu bilaterál ne’ebé hato’o ona responsabilidade implementasaun kontratuál ba kompañia ida atu ezekuta DTMB-A tenke konsidera nia rekomendasaun. Nune’e opta adjudikasaun direta tuir nu. 2., artigu 44., no sirkunstánsia Sira ne’ebé temi iha artigu 92.0, Dekretu-Lei N.0 1/2010, Alterasaun ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu.

IMPLEMENTASAUN SET TOP BOX/DEKODIFIKADÓR

Implementasaun DTMB-A ne’e hanesan temi ona tuir prosedimentu ne’ebé sadere ba Akordu Bilaterál entre Timor-Leste no Xina. Iha implementasaun kontraktor dezigna servisu instalasaun STB, liu-hosi rekomendasaun ba kompañia lokál ida ne’ebé sósiu inklui ema Xina no Timor atu instala STB. MAPKOMS mós dezigna reprezentante téknika ne’ebé fó apoiu sosializasaun, identifikasaun ba Sira ne’ebé simu STB no akompañamentu no verifikasaun ba instalasaun. Servisu reprezentante Sira nian sei kontinua hela.

Liu-hosi verifikasaun, instalasaun atinje 30,004 signifika parseiru oferese liu 30,000 STB’s ne’ebé temi iha akordu bilaterál, tanba prevć kontinjénsia hanesan posibilidade balun bele lakon ka aat porezemplu. Kestaun kona-ba STB Sira ne’ebé rai hela iha sede suku balun, tuir akordu bilaterál Governu Timor-Leste, tenke fó fatin ba parte Xina nian atu rai ekipamentu DTMB-A hanesan STB, nu kazu seidauk instala, tanba razaun ida ne’ebé de’it ne’ebé inklui, parte balun la masu atu foti Sira nia STB’s, la iha klareza kona-ba hela fatin no mós razaun katak Sira troka Sira nia hanoin kona-ba instalasaun iha sira-nia uma. Nune’e, aproveita husik iha sede suku temporariamante atu rezolve ka re-aloka fali STB ba ema/benefisiáriu seluk.

Tuir dadus, hanesan ezemplu iha suku Vila Verde instalasaun atinje ona 98.3% no Sira ne’ebé seidauk halo instalasaun maka uma-kain 23 ka ekivalente ba 1.7% hosi totál benefisiáriu 1.335, reprezenta númeru no risku ne’ebé prevee ona iha prosesu instalasaun ne’ebé ki’ik. Hanesan mós iha suku Fatuhada instalasaun atinje tiha ona 97.90/0, no ne’ebé seidauk instala mak hela uma-kain  38 ka ekivalente ho 2.1% hosi totál benefisiáriu 1.402. Iha suku Becora, totál benefisiáriu 2.309 uma-kain mak simu no instala ona STB, maibé mídia Hatutan.com fó sai ba públiku katak barak seidauk halo instalasaun. Informasaun ne’e laloos, tanba tékniku sira tuun ba halo konfirmasaun iha terrenu la deskobre no autoridade komunitária sira mós rejeita informasaun ne’ebé fó sai hosi mídia Hatutan.com.

Advertisement

Governu la iha duvida la mósu anomalia uitoan, nune’e ekipa téknika sei kontinua nia servisu tuir akordu bilateral nia ejijénsia atu klarifika kestaun sira ne’e.

Komunidade ne’ebé instala rasik, risku Sira simu transmisaun ka lae ne’e Sira nian, nein dala ida MAPKOMS ka kompañia ne’ebé instala STB fó autorizasaun para sira instala rasik.

Ekipa verifikasaun mós tuun ba fatin balun ne’ebé Hatutan.com fó sai hanesan sasin ba instalasaun no hetan verifikasaun dadus, kestaun ne’ebé foti, bele simplesmente hadi’a lalais, ou la tuir notísia ne’ebé Hatutan.com hato’o. Atu fó-sai faktu importante ida tuir artigu 18.0 hosi akordu bilaterál reprezentante hosi governu tenke kontinua nia servisu verifikasaun molok instalasaun ba DTMB-A inklui mós STB hotu ona, no karik kestaun tékniku mosu bele buka solusaun.

Nota katak projetu instalasaun ne’e pilotu ida atu bele sukat transmisaun, hala’o simulasaun, instala programa/software, no resepsaun hosi públiku, ema na’in 30,000 ne’ebé simu STB, ajuda nain ba projetu Sira haree katak instalasaun DTMB-A susesu duni ho nia instalasaun tćknika liu-liu ba instalasaun fatin transmisaun no frekuénsia. Haree katak iha área sira ne’ebé simu STB’s hetan duni transmisaun, entaun projetu inan DTMB-A susesu duni no agora daudauk atu hakat ba faze daruak.

Iha mós sira ne’ebé opta fó fila hikas fali STB tanba kanăl la tuir sira-nia hakarak, nia impaktu mak agora MAPKOMS tenke re-aloka fali STB Sira ne’e, no fó oportunidade ba ema seluk. STB ida-ida iha nia kartaun no rejistu mesak ba ema ne’ebé Simu, nune’e karik Sira opta fó fila hikas tenke hala’o foun rejistu no re-instalasaun ba naran foun. Akresenta tan kona-ba kanâl Sira ne’ebć ho lian xinćs mak barak, agora dada’uk projetu ne’e iha pilotajen no iha tempu kuandu projetu ne’e hotu ona no Timor-Leste tama ona ba transmisaun dijitál sei mósu kanál oin-oin.

Advertisement

La’ós intensaun alokasaun STB nian iha projetu pilotu ne’e daudauk atu kompete fali ho ETO ka sira seluk ne’ebé opera kanâl prepagu, ka selu fulan-fulan. ST B sei simu transmisaun televizaun dijităl iha futuru, hakarak ka lakohi, karik hakarak simu transmisaun televizaun liu-hosi DTMB-A iha futuru tenke iha STB.

Ho instalasaun TV dijitál ne’e, TV analog sei hakotu iha Timor no ema sira ne’ebé iha STB maka sei hetan transmisaun televizaun nian, nune’e hato’o ba populasaun sira ne’ebé simu STB para atu kuidadu didi’ak sira-nia STB no antesipa posibilidade ne’e iha tempu tuir mai sei hakotu analog no implementa transmisaun dijitál tuir ne’ebé adopta ona iha rai seluk. Iha futuru iha posibilidade katak kustu ne’ebé involve akizisaun STB hosi ajénsia sira no mós nia instalasaun bele monu ba ema sira ne’ebé seidauk simu STB iha pilotu ne’e.

Hatutan.com iha nia notísia temi ”deskonfia” kona-ba implementasaun STB, notísia nia konteúdu la kompletu ho faktu no mós iha tendénsia atu halo ”denúnsia” ka soe suspeita katak ema ida halo krime ida, ho intensaun atu halo ema ne’e hasoru prosedimentu kriminál. Nune’e molok ”deskonfia” la absolve aan hosi konteúdu nia natureza denunsioza, tamba laiha balansu informasaun no halo notísia tuir nia persesaun de’it. Nune’e MAPKOMS hato’o katak informasaun kona-ba instalasaun hosi Hatutan.com, tenke konjuga ho kontratu no akordu bilaterál no mós lei sira ne’ebé apropriadu.

Importante teb-tebes reprezentante hosi ekipa governu nian sei kontinua hala’o nia kna’ar tuir akordu bilaterál atu verifika no hetan solusaun, tanba projetu DTMB-A ne’ebé projetu inan ba STB atu tama ona ba segunda faze ka faze daruak. MAPKOMS hakotu resposta ne’e katak MAPKOMS nia klarifikasaun ne’e para ita bele hetan informasaun kle’an liu kona-ba Set Top Box no evita natureza denunsioza ka “trial by media” ho faktu ka dadus ne’ebé la kompletu.

Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál 

Advertisement

Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo

Nasionál

Kinta-Feira Santa, Jesus Presta Mensajen Domin no Haraik Aan Molok Husik Hela Mundu

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), Díli—Sarani Katóliku iha mundu, inklui Timor-Leste, Kinta (28/03/2024), selebra misa Kinta-Feira Santa, hanesan loron dahuluk semana Santa nian, hodi hanoin hikas mensajen partikular Jesus Kristu nian molok Nia husik hela mundu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending