Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Fundu Mina-rai Billaun $19,1

Published

on

Hatutan.com, (10 Maiu 2022), Díli-Ministru Finansas (MF), Rui Augusto Gomes, informa  iha loron ikus fulan-Marsu liubá, Timor-Leste nia fundu mina-rai sa’e bá billaun $19,1.

Lee Mós : Orsamentu Retifikativu Billaun $1-resin Aprovadu iha Jeneralidade

Diskuasaun OJE Retifikativu 2022 iha PN, Tersa (10/05/2022). Foto/Hatutan.com

“Ida ne’e signifika katak, ita halo jestaun ho di’ak, maske dala-barak ita sente katak 78% ka 79% hosi ita-nia orsamentu jerál  estadu ne’e, finansia hosi fundu mina-rai  no ita lalika iha iluzaun, ita-nia ekonomia laiha kapasidade ka atu finansia. Ita-nia saláriu de’it mós millaun $276 tiha ona. Ida-ne’e, alternativa finansiamentu, ita buka hela, ita halo hela ezersísiu,” Ministru Rui Gomes informa durante intervensaun iha ámbitu diskusaun Orsamentu Jerál Estadu  Retifikativu 2022 iha faze espesialidade iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (10/05/2022).

Iha parte rekuperasaun ekonómika nian, bainhira haree hosi dadus estatístika  2021, TL nia kreximentu ekonómiku iha 1,5%. Maibé, sé sura hosi nivel ida ne’ebé mak baixu, menus 8,6%, mai 1,5%, hamutuk 10% iha kreximentu.

Advertisement

“Distintu deputadu sira, ida-ne’e la’ós rekuperasaun, saida? Klaru ke ita la konsege rekupera perde ne’ebé ita hetan, tanba iha 2020, ita nia ekonomia ne’e hakiduk tinan-hitu. Iha 2013, ita-nia produtu internu brutu, agora, ita komesa rekupera fila-fali. Maibé, ita seidauk tama iha trajetória ne’ebé ita bolu dehan, trajetória kreximentu,” Rui Gomes esplika.

Rui Gomes hatutan, rekuperasaun ida-ne’e nu’udár esforsu sira ne’ebé mak Governu halo, liuhosi Orsamentu Jerál Estadu 2021, to’o 2023. No la kleur tán deputadu sira mós sei simu lei das grande opsaun bá planu. Iha ne’ebá, sei iha mós projesaun, medida sira, ne’ebé mak deputadu sira sei bele diskute hodi haree.

Kona-bá Governu foti osan, maibé la gasta, Ministru Rui Gomes konsidera ida ne’e laloos, tanba Governu só foti osan, bainhira presiza, hafoin Banku Centrál Timor Leste (BCTL) halo transferénsia osan. Tanba sira utiliza cash flow, ne’ebé mak sai hanesan medida ida atu Governu bele gasta osan tuir nesesidade.

“Ita la foti osan billaun  $1 tau hela iha banku sentrál, la’Ós hanesan ne’e. Medida ne’ebé ita presiza, ita foti. Portantu, laloos kuandu ita dehan, foti osan, maibé la gasta, ne’e laloos,” Rui afirma.

MF konfirma tán katak, iha tinan ida-ne’e nia laran, TL nia produsaun mina iha Bayu Undang sei hotu. Signifika katak, TL sei moris ho retornu sira ne’ebé halo ho fundu mina-rai ne’ebé mak investe hela iha rai-li’ur.

Advertisement

“Titulus, titulus sira ne’e, konserteza, sira nia retornu ne’e ki’ik 1,5%. Asaun, nia retornu ne’e boot, maibé, kuandu ita husik depois  tinan-lima, tinan-sanulu. Mais sé ita hakarak foti derrepente maka, nia impaktu mós depende ba oxilasaun presu iha merkadu internasionál. Tanba ne’e maka iha primeira trimestre, ita lakon pur volta billaun $900. Mais la signifika, ita sei lakon hela de’it, aban bele nia rekupera fila-fali. Portantu, ida-ne’e mak merkadu internasionál, ita la komanda merkadu internasionál. Ida ne’e, situasaun ne’e mak ita enfrenta,” Ministru Rui Gomes hateten.

Kona-bá greater sunrise, Governu mós iha hela planu no negosiasaun sira la’o hela. Maibé ba dala-rua ona ekipa MF nian reprezenta ona iha Austrália. Tanba ne’e mak sei iha dalan atu haree dezenvolvimentu greater sunrise ne’e oinsá.

Iha biban ne’e, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hatutan, ho levantamentu ida-ne’e ba iha orsamentu retifikativu ne’e, fundu petrolíferu seidauk hotu.

“Tinan oin, tinan tuituir mai sei foti. Agora, sim, ami konkorda katak, kestaun fundamentál ba ita -nia nasaun mak ne’e, fonte rendimentu ne’e oinsá. Ita-nia fonte rendimentu ne’e boot liu mak mai hosi mina-rai,” PM Taur Matan Ruak hateten.

Iha tempu badak, governu tenke deside greater sunrise ne’e esplora ka lae, atu nia bele fó kbiit bá governu hodi lori nasaun TL bá oin.

Advertisement

“Envezde kada tinan ita ko’alia maka hotu ona, hotu ona, ita tenke ko’alia fila-fali oinsá mak reseita ne’e aumenta. Ha’u hanoin, ne’e importante liu,” PM Taur Matan Ruak afirma tan.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres           

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending