Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Diskursu Prezidente Repúblika José Manuel Ramos-Horta iha Serimónia Investidura

Published

on

Eselénsia sira

Señor Prezidente Parlamentu Nasionál

Señor Primeiru-Ministru

Señor Prezidente Tribunál Rekursu

Advertisement

Eselénsia sira

Señor Prezidente Portugál, Prof. Marcelo Rebelo de Sousa,

Governadór-Jerál Austrália, David Hurley

Primeiru-Ministru Guiné-Bissau, Eng. Nuno Nabian Señor Ministru Konvidadu sira.

Advertisement

Señora deputada sira no deputadu sira, Señora no señor sira membru Governu nian,

Eselénsia eis-titulár sira Órgaun Soberania nian Maun Boot Xanana

Eis-PPN Vicente Guterres Eis-PPN Adérito Hugo

Eis-PPN Arão Noé

Eis-PM Dr. Mari Bim Amude Alkatiri Eis-PM Dr. Rui Maria de Araújo

Advertisement

Eis-PM Engo. Estanislau da Silva

Señor Prokuradór-Jerál Repúblika sira, Xefe Estadu-Maior-Jenerál F-FDTL Komandante-Jerál                              PNTL

Eis-Xefe  Estadu-Maior-Jenerál F-FDTL, Jen. Lere Anan Timur

Eselentísimu Señor Koordenadór Rezidente ONU nian Membru sira hosi Korpu Diplomátiku no Konsulár

Eselénsia sira

Advertisement

Bispu Eméritu Igreja Luterana Oslo nian, Dr. Gunnar Stalsett,

Ko-Prezidente Relijiaun sira ba Pás, no eis Membru Komité Nobel ba Pás Oslo nian, eis Enviadu Espesiál Governu Noruega nian ba TL.

Meritísimu Juiz Mohammad Abdelsalam, Sekretáriu- Jerál ba Zayed Fraternidade Humana, no Konsellu Musulmanu ba Katuas sira, UAE Adama Diang, Eis Enviadu Espesiál Sekretáriu-Jerál ONU nian ba Prevensaun kontra Jenosídiu,

Kailash SATYARTHI, Prémiu Nobel ba Pás, no nia kaben Sumedha. Prezidente organizasaun Save Childhood Movement, India, Tony Fernandes, Prezidente no XEO Air Asia, Malázia Prof.           Babafemi    Badejo,    Universidade    Chrisland, Nijéria,           ne’ebé    serbí  iha  Misaun  Pás  ONU  nian  sira balu.

Eselénsia sira, Belun sira, Povu Doben

Advertisement

Iha kalan selebrasaun ida-ne’e, hosi Tasi-Tolu, ha’u hato’o ha’u-nia hako’ak boot.

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Ita fila hikas fali mai iha rai lulik ida-ne’e, ne’ebé konsagra ho misa istórika ne’ebé selebra iha loron 12 fulan-Outubru tinan 1989 hosi Sua Santidade Papa João Paulo II, atu testamuña aktu solene ida tan ne’ebé rekonfirma vitalidade ba ita-nia Demokrasia nurak. Parabéns, parabéns, parabéns, Povu doben Timor-Leste.

Ba belun sira hotu, maske dook no ba sira-nia ajenda profisionál sira ne’ebé intensa, ho laran-domin mai hato’o prestíjiu kompromisu solene ne’ebé ohin ha’u foin hetan, hodi hato’o testamuñu ba Ita-Boot sira-nia

solidariedade no amizade, ha’u afirma iha ne’e ha’u- nia apresiasaun kle’an.

Permiti atu ha’u hanoin ho saudade espesiál ba memória ba ha’u-nia inan-aman sira: aman Francisco no inan-asuwa’in Natalina, no ha’u-nia maun-alin  sira: alin-mane sira: Nuno no Gui no alin-feto Mariazinha, mártir sira ba Luta Independénsia Nasionál. Ha’u agradese wa’in tebes ba ha’u-nia oan mane, bei-oan sira, maun-alin sira, bin-alin sira, sobriñu sira, sobriñu-bein oan sira, primu sira no família sira liután no belun sira maka namkari iha mundu ba imi-nia prezensa permanente iha momentu di’ak no tempu susar nia laran.

Ha’u hakru’uk ho sentidu omenajen ba timoroan sira tomak ne’ebé lakon sira-nia moris, no mós ho sira ne’ebé sei moris ho susar ba memória ba sira-nia inan-aman sira, maun-alin no bin-alin sira, tiun no tian sira, sobriñu no bein-oan sira, primu no belun sira ne’ebé lakon durante periodu trájiku konflitu nian.

Advertisement

Ha’u hakru’uk perante memória ba saudozu rohan- laek nafatin, Nicolau Lobato, fundadór no organizadór ba gloriozu FALINTIL sira, ne’ebé ninia ensinamentu sira no ninia ezemplu boot ne’ebé uluk inspira no inspira jerasaun Timoroan sira iha oras ne’e.

Ha’u hakru’uk ba memória joven mártir sira 12 Novembru nian.

Ha’u hanoin hikas ba reverénsia Dom Martinho da Costa Lopes, Dom Ricardo da Silva, Dom Basílio do Nascimento, Pe. João de Deus no saserdote no mós freira sira ne’ebé husik hela ona ita hafoin tiha hala’o moris tomak hodi hala’o servisu ba Maromak  no Povu.

Ha’u hanoin hikas ho respeitu kle’an no saudade ba Mário Carrascalão, João Carrascalão, Manuel Carrascalão, Fernando Lasama Araújo, Ma’huno Bulere KARATHAYANO, no Timoroan sira seluk hotu no mós belun tasi-balun sira ne’ebé husik hela ona ita.

Ha’u hanoin hikas mós Max Stahl ne’ebé foin lalais husik hela ona Povu Timor-Leste iha momentu lutu nia laran no halo parte ba memória istórika ba ita-nia rain tanba nia kontributu inestimável no mobilizasaun ba konsiénsia sira mundu nian atu apoia luta ba independénsia nasionál.

Advertisement

Eselénsia sira,

Ilustre konvidadu sira,

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Obrigadu ba ema hotu-hotu ne’ebé iha ne’e ka akompaña dadaun hela hosi dook serimónia ohin nian ne’ebé ha’u iha onra hetan investidu ba dala rua hanesan Prezidente Repúblika Demokrátika Timor- Leste.

Ha’u agradese Dr. Francisco Guterres Lu-Ólo no kandidatu no mós kandidata prezidensiál sira seluk ba sira-nia kontribuisaun hodi hariku debate nasionál no mós ba konsolidasaun ba ita-nia demokrasia.

Ba Sr. Prezidente sesante, ba nia estimada kaben Cidália no mós ba nia oan sira, ha’u dezeja felisidade boot, hodi hatene katak sira sei kontinua serbí ba kauza nobre sira, serbí povu, no ha’u hatene katak ha’u sei bele konta nafatin ho sira-nia konsellu sira ne’ebé matenek.

Ha’u hakarak mós hato’o ha’u-nia rekoñesimentu ba Partidu CNRT no partidu polítiku sira seluk hotu, partikularmente ba movimentu no ativista sira ne’ebé apoia ha’u durante kampaña prezidensiál liubá. Ha’u- nia kandidatura, la ho dúvida, sai nu’udar kandidatura nasionál ida tanba movimentu síviku sira, partidu polítiku sira, asosiasaun no grupu sira, estudante no akadémiku sira, ne’ebé adere ba kauza ida-ne’e.

Advertisement

Ha’u hanoin hikas, ho gratidaun emosionada, ema rihun ba rihun ne’ebé ha’u iha oportunidade atu konvive hamutuk durante tinan barak sira-nia laran hosi ha’u-nia kontaktu sira hamutuk ho komunidade sira iha rai laran tomak, no ne’ebé hato’o mai ha’u ho liafuan sira konfiansa no domin nian.

Ha’u kompromete ba ha’u-nia an atu sai, iha momentu sira tomak, Prezidente ba timoroan sira hotu, sein iha vasilasaun sira, dúvida ka subterfújiu sira. Ha’u la reprezenta de’it sira ne’ebé vota ba ha’u,

timoroan sira hotu ne’ebé hamutuk ho ha’u partilla domin ba rai ida-ne’e no ba ita-nia istória eziste iha ha’u-nia hanoin.

Ha’u kompromete mós atu defende, kumpri no haruka kumpri Konstituisan Repúblika hanesan guardiaun permanente no atentu ba Lei Fundamentál no nia valór sira, valór sira ne’ebé reflete Nasaun ne’ebé ita hili atu moris ba.

Distinta konvidada no distintu konvidadu sira, Povu Doben, Ha’u iha onra atu simu pose iha aniversáriu plenu ho

Advertisement

signifikadu ba  ita-nia istória  nasionál. Tinan  ruanulu

  • liu ona, ne’e importante atu hanoin hikas ezemplu estraordináriu ba unidade no komuniaun hosi povu timoroan sira no sira-nia líder sira durante periodu Luta ba Independénsia.

Ohin mais duké nunka, ita tenke iha konsiénsia tomak katak só liuhosi unidade mak ita konsege alkansa objetivu sira dezenvolvimentu nian ne’ebé ita propoin.

Ha’u hato’o omenajen ba Xanana Gusmão, susesór Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato nian, tanba matenek no aten-barani hodi mobiliza povu, iha rekonstrusaun no reorganizasaun FALINTIL, hodi kria kondisaun sira ne’ebé kulmina iha Konsulta Populár iha loron 30 fulan-Agostu tinan 1999.

Ha’u sauda Komandante Taur Matan Ruak ne’ebé lidera transformasaun gerrilla Rezisténsia Nasionál ba Forsa Armada iha kumprimentu ba misaun atu halo defeza ba soberania nasionál.

Ha’u sauda Tenente-Jenerál Lere Anan Timur ne’ebé lidera tranzisaun foin lalais F-FDTL nian ba jerasaun foun ofisiál superior sira. Hosi jerasaun foun ne’ebé reprezenta hosi XEMJ foun Tenente-Jen. Falur Rate Laek, Major-Jen. no Vise-XEMJFA Calisto Coliati no Komodoro Pedro Klamar Fuik, ita-nia rain no F-FDTL hein hela atu iha kontinuasaun ba modernizasaun Forsa Defeza nian no nia adaptasaun konstante ba dezafiu foun sira ne’ebé ita tenke hatene bebeik atu antesipa.

Eselénsia sira,

Advertisement

Distintu konvidadu no konvidada sira,

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Ha’u hakarak hato’o ita-nia agradesimentu kle’an liu ba rai belun sira hotu tanba sira-nia solidariedade jeneroza. Sira la’o hamutuk ho ita-nia povu hahú  hosi tempu naruk sira nakukun nian to’o ita sa’e ba iha Foho Ramelau tutun, hanesan rai independente no iha dame nia laran. Sira tulun ita bainhira buat hotu sei nakukun, sira fó-han ita bainhira ita hamalaha, sira fó-hemu ita bainhira ita hamrok. Povu Timor- Leste sei la haluha sira.

Ilustre  konvidada no konvidadu sira,

Timor-Leste privilejia entendimentu internasionál ne’ebé bazeia iha kooperasaun no interdependénsia atu hamutuk hasoru dezafiu komun sira: promove pás no rekonsiliasaun; prezerva Rai enkuantu sai Uma Komun ba Umanidade, hodi trava alterasaun  klimátika sira no prezerva Rai Inan; halakon eskravatura infantil no ki’ak rabat-rai. Buat sira-ne’e tenke sai valór orientadór sira ba ita-nia relasaun internasionál.

Timor-Leste ohin sai nu’udar baze ba pás no solidariedade. Atu alkansa pás rohan-laek, ne’ebé orienta hosi Maun Boot Xanana iha sintonia hamutuk ho lideransa nasionál tomak, ita hili determinamente ba rekonsilisaun nasionál no rejeisaun ba justisa retributiva hosi manan-na’in sira. Ita moris iha demokrasia imperfeita maibé pasífika sein iha rejistu ba tipu violénsia polítika, étnika ka relijioza ruma, relijiaun predominante sira oin-oin iha ita-nia rain moris ho espíritu fraternidade tomak.

Hahú hosi baze trankuilidade ida-ne’e, ha’u reafirma ha’u-nia empeñu atu kombate ba pás no ba fraternidade umana iha nível nasionál, rejionál no internasionál, independentemente hosi ideolojia sira, relijiaun ka organizasaun sosiál.

Advertisement

Iha kuadru multilateralismu no promosaun ba respeitu no amizade entre rai soberanu sira mak ha’u propoin desenvolvimentu polítika eksterna Timor- Leste nian.

ONU, ne’ebé dezempeña knaar sentrál iha konstrusaun Estadu Timor-Leste, kontinua sai nu’udar espresaun konkreta ba solidariedade no kooperasaun internasionál, ne’ebé sein ONU situasaun umanitária iha parte sira barak mundu nian sei, substansialmente, agravada ho ema tokon ba tokon hetan kondenasaun ba kiak rabat-rai no hamalaha, la hetan protesaun, vítima sira hosi konflitu violentu sira lubuk ida ne’ebé kontinua akontese iha mundu.

Imajen orror no terus sira ne’ebé to’o mai ita hosi funu iha Ukránia, Afeganistaun, Myanmar, Síria no Yemen, perturba ita profundamente la’ós de’it tanba terus ema inosente sira nian, maibé mós tanba auzénsia evidente hosi lideransa mundiál no paraliza mekanismu multilaterál sira ba prevensaun no mediasaun ba konflitu sira.

Eselénsia sira,

Amiga no amigu sira, Portugál, rai ne’ebé kesi ita ho lasu sekulár sira no mós afetu ne’ebé klean, ohin hamutuk ho ita, ne’ebé reprezenta   hosi   nia   Prezidente   Repúblika   ne’ebé populár tebes, Prof. Dr. Marcelo Rebelo de Sousa.

Advertisement

Obrigadu tanba mai tiha ona hosi dook tebes. Portugal sai tiha ona belun loloos ida, ne’ebé solidáriu, jenerozu no persistente, iha ita-nia rain durante momentu susar sira hotu. Amizade no gratidaun rohan-laek, Amigu Prezidente Marcelo.

Ha’u manifesta ita-nia sentidu rekoñesimentu ba solidariedade inestimável hosi rai sira CPLP nian ne’ebé ohin reprezenta hosi Portugál, Guiné-Bissau ho prezensa PM Nuno Nabian nian, no hosi Brazil, liuhosi Enviadu Espesiál Prezidente Bolsonaro nian, Embaixadór Adelmo Garcia. Ita rejista mós ho prezensa estimadu Sekretáriu-Jerál CPLP nian, Dr. Zacarias Albano da Costa.

Maske ita-nia frajilidade no limitasaun sira ne’ebé rekoñesida, Timor-Leste buka tiha ona daudaun atu partisipa ativamente iha instituisaun rejionál no internasionál sira ne’ebé Timor-Leste halo parte. Ita sei kontinua atu esplora ativamente forma inovadora sira atu reforsa ita-nia partisipasaun iha CPLP no iha

g7+, ida ikus ne’e nu’udar inisiativa ida hosi Timor- Leste, ne’ebé oras ne’e  rekoñesida internasionalmente .

Ha’u sauda Señor Ministru Planeamentu no Ekonomia Serra Leoa nian, Prezidente en ezersísiu ba g7+, no estimadu Dr. Francis KAI-KAI, nune’e mós Sekretáriu- Jerál, Dr. Hélder da Costa.

Advertisement

Iha períodu konturbadu ida-ne’e iha Europa tanba konsekuensia trajédia funu nian iha Ukránia, ha’u solidariza ho belun sira hotu hosi uma Boot Europa, Europa ida ho istória naruk ba solidariedade no parseria ho rai sira hosi Áfrika, Karaíba no Pasífiku.

Ha’u saúda Prezidente Emmanuel Mácron hosi Fransa tanba nia aten-barani no determinasaun iha diálogu ho Prezidente Putin atu hakotu funu iha Ukránia no evita buat aat liuhotu ne’ebé se bele mosu mai.

Ha’u sempre defende no sei kontinua atu defende katak ita-nia relasaun ho Repúblika Indonézia, Austrália, Nova Zelándia no rai sira hosi Sudeste Aziátiku jeografikamente besik liu Timor-Leste, tenke

iha topu ba ita-nia ajenda nasionál. Ita tenke esplora forma sira ne’ebé efikás ba integrasaun ekonómika no komersiál ne’ebé boot liután, kooperasaun boot liután iha área sira Defeza no Seguransa nian, dezignadamente seguransa marítima.

Ita tenke insentiva kooperasaun sub-rejionál ho provínsia indonézia orientál sira, partikularmente Nusa Tenggara Timur, no ho Territóriu Norte  Austrália no Oeste Australianu, liuliu, iha promosaun ba dezenvolvimentu komérsiu nian no mobilidade ema no produtu sira liuhosi konektividade marítima no aérea.

Advertisement

Ha’u saúda lideransa matenek MBX nian no ninia ekipa tomak hosi Gabinete Fronteira Marítima no Terrestre tanba esforsu, intelijénsia no dedikasaun ne’ebé rezulta iha selebrasaun tratadu internasionál ne’ebé konfirma liña mediana ida iha Tasi Timór hanesan fronteira marítima permanente entre Austrália no Timor-Leste. Rekoñesimentu hanesan mós hato’o ba parte Austrália nian ne’ebé lidera hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop, ba nia sinseridade  no   determinasaun   atu   rezolve  disputa ne’ebé afeta tiha ona relasaun entre  rai rua ne’e.

ASEAN, hahú hosi ninia konstrusaun, iha tinan 1967, sai nu’udar pilár fundamentál ida ba prosperiedade no estabilidade iha ita nia rejiaun, nune´e mós sai nu’udar modelu susesu ida husi organizasaun multilaterál sira iha órden internasionál.

Adezaun Timor Leste nian ba ASEAN sai nu’udar objetivu estratéjiku nasionál ne´ebé ha’u rasik defende, hahú kedas iha tinan 1974, durante enkontru istóriku ida iha Jakarta, hamutuk ho Ministru Negósiu Estranjeiru, Adam Malik.

Ha’u agradese ba ADB no EU, ba Sekretariadu no ba País Membru sira ASEAN nian, ba apoiu tomak ne’ebé sira fó iha ámbitu prosesu preparasaun adezaun nian. Ha’u felisita mós ekipa koordenadora timoroan nian ne’ebé hatudu tiha ona kompeténsia no dedikasaun aas.

Ha’u saúda lideransa sira hosi ASEAN iha esforsu ba diálogu no mediasaun hodi hakotu violénsia estrema hasoru povu Myanmar nian.

Advertisement

Japaun sai tiha ona nu’udar parseiru jenerozu ida ba ita nia rain. Ita agradese ba apoiu hosi Japaun, partikularmente iha setór infraestrutura no iha konstrusaun ba terminál aérea foun iha  aeroportu Dili. Durante dékada barak nia laran Japaun sai tiha ona nu’udar pilár importante ida iha multilateralizmu ho ninia apoiu diplomátiku no finanséiru ba ajénsia espesializada, programa no fundu sira ONU nian.

Timor-Leste no Repúblika Koreia iha esperiénsia istórika ida ne’ebé idéntika tebes no povu ho governu Koreanu sai tiha parseiru ne’ebé iha fuan-boot ba ita nia rain. Fó oportunidade ba merkadu servisu hosi Repúblika Koreia ba ita-nia traballadór timoroan ne’e hetan apresiasaun ho kle’an, no rejistu ho satisfasaun ba akollamentu profundamente pozitivu ne’ebé sosiedade koreana fornese ba traballadór timoroan sira. Ha’u hein katak númeru traballadór timoroan sira sei aumenta signifikativamente.

Ha’u afirma iha ne’e, ita-nia solidariedade tomak ho Repúblika Koreia relasiona ho situasaun inseguransa no tensaun iha Península Koreana no ita konkorda ho inisiativa sira tomak liuhosi diálogu hodi halakon tensaun sira iha rejiaun ne’ebá.

Nu’udar poténsia globál, membru permanente Konsellu Seguransa ONU nian, Repúblika Populár Xina iha responsabilidade boot iha promosaun no defeza ba diálogu atu prevene pás rejionál no globál. Pás só bele sai reál no dura iha tempu naruk wainhira hetan liuhosi dalan diálogu no respeitu mútua, iha ne’ebé laiha parte ida maka sente forsada no umillada.

Nu’udar ita hotu nia intensaun atu haluan kooperasaun bilaterál ho Xina, liu-liu, iha área sira agrikultura sustentável, orgánika, industria ki’ik sira, komérsiu, teknolojia foun sira, enerjia renovável sira, konektividade, dizitalizasaun, intelijénsia artifisiál no infraestrutura nasionál no rurál sira.

Advertisement

Estadus Unidus Amérika sempre kontribui bebeik iha konstrusaun ba Estadu Timor-Leste. Ha’u-nia intensaun maka atu kontinua promove relasaun

espesiál ida-ne’e. Maibé ho espesífika liu, ha’u hakarak haforsa liután importánsia iha Programa Millennium Challenge Coorporation; ha’u hato’o ha’u- nia apresiasaun ba US Navy Seabees ne’ebé hala’o operasaun iha Timor-Leste liu ona tinan 10, iha servisu hamutuk ho F-FDTL; no ita hakarak haree reativasaun ba programa sira US Peace Corps nian  iha área ensinu ba Lian Inglés no apoiu ba projetu sira dezenvolvimentu rurál nian.

Eselénsia sira, Amiga no amigu sira

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Iha tinan 1999/2000 sidade Dili moris iha situasaun ne’ebé rahun totál, ho tizolu sira nia rahun ne’ebé naklelar iha fatin hotu. Atividade ekonómika no komersiál iha rai laran pratikamente la eziste. Laiha sirkulasaun osan iha parte barak rai laran nian. Laiha eletrisidade kuaze iha kapitál tomak no la eziste iha fatin hotu iha territóriu Timor laran. Iha tinan 2002, tinan ba Restaurasaun Independénsia, ita iha de’it doutor timoroan na’in 20, úniku ospitál ida de’it iha kapitál no ensinu superior depende de’it ba únika universidade nasionál.

Hafoin tinan 20, balansu husi mudansa ne’ebé rejista iha Timor Leste merese atu selebra, tanba rezista rezultadu ne’ebé pozitivu tebes. Indikadór sira simples balun hatudu, ho forma momós, mudansa kle’an ne’ebé Restaurasaun ba Independénsia lori mai ita-nia rain. Iha tinan 1999, esperansa média ba moris ba populasaun sira to’o de’it tinan 58.  Iha tinan 2020 sa’e to’o ona tinan 70. Daudaun ne’e produsaun no distribuisaun eletrisidade atinji ona besik 96.1% ba uma kain hotu iha Timór laran tomak.

Rede nasionál ba infraestrutura iha prosesu dezenvolvimentu klaru no modernu, ne’ebé sai nu’udar motór ba atividade ekonómika no komersiál sira iha Timór laran tomak, alkansadu grasa ba papel importante tebes hosi Japaun no Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu.

Advertisement

Atu kumpri promesa ne’ebé matebian líder istóriku, Fidel Castro, halo ba Prezidente Xanana Gusmão, iha tinan 2003, iha reuniaun ida iha marjen ba Simeíra hosi Movimentu ba País Naun-Aliñadu sira, iha Kuala Lumpur, Kuba kontribui ho formasaun ba doutór

timoroan hamutuk rihun ida atus ida ne’ebé daudaun ne’e haknaar an hela funsaun iha munisípiu 13 iha rai laran. Ita-nia agradesimentu laiha rohan ba povu Kubanu.

Ohin ita iha Universidade Nasionál públiku (UNTL) no liuhosi númeru 16 universidade no institutu superior privadu sira ne’ebé hetan akreditasaun, ho aluna no alunu sira liuhosi rihun neen-nulu.

Joven atus ba atus maka hetan oportunidade hodi benefisia bolsu estudu ne’ebé fó biban ba sira atu estuda iha universidade sira di’ak liu iha rejiaun, iha Europa no iha Estadus Unidus Amérika (EUA).

Maske iha balansu ne’ebé enkorajadór tebes ne’e, iha prátika, ita hasoru nafatin dezafiu sira ne’ebé boot iha setór estratéjiku sira: agrikultura no produsaun alimentár; seguransa alimentár no nutrisaun; saúde; bee moos no saneamentu; edukasaun pré-eskolár no formasaun téknika profesionál; no kriasaun ba empregu sira.

Advertisement

Iha tinan 2020-2021 ita gravemente afetadu ho dezastre naturál sira no krize polítika ida naruk, ho efeitu oi-oin iha nível ekonómiku, finanseiru, ne’ebé hatodan liután ho pandemia Kovid-19. Medida prevensaun sira ba pandemia ne’ebé nesesária atu proteje ita-nia sosiedade, haboot liután impaktu ba ita-nia ekonomia.

Ita-nia konsiénsia ezije atu ita halo buat hotu hodi halakon sub-nutrisaun, hamenus kiak rabat-rai (ne’ebé afeta 40% hosi ita-nia populasaun) no esklusaun sosiál; kombate korrupsaun.

Laiha grupu hosi ita-nia sosiedade maka eskluidu, liu- liu, kosok oan sira ne’ebé foin moris, labarik ki’ik-oan sira, inan sira, joven sira no katuas-ferik sira.

Ita presiza haree ba ita-nia oan no ita-nia maun-alin sira ne’ebé ho defisiénsia, la’ós nu’udar todan ba sosiedade no Estadu, maibé nu’udar forsa ida ne’ebé ita tenke hakoak hodi fó ba sira meius materiais atu sira bele kontribui ativamente iha vida país nian.

Nune’e mós labele iha espasu atu hamosu diskriminasaun no eskluzaun ba feto no mane sira hosi komunidade Arku Iris ka LGBT. Sira hotu Maromak nia oan no Nasaun nia oan no kontribui ho matenek no devosaun totál ba pás, seguransa no ben-estár jerál.

Advertisement

Fundamentál atu lideransa nasionál sira bele hametin, iha tinan lima to’o tinan sanulu oin mai, konsensu nasionál ida ne’ebé liga ho kauza nasionál urjente 5:

  1. Edukasaun no Saúde

Prioridade nasionál inkontornável rua ne’ebé merese haree ninia importánsia estratéjika, ne’ebé reflete iha OJE no iha kualidade hosi responsável sektorál sira.

Ita nu’udar nasaun ida ne’ebé ho populasaun joven barak tebes, no ita-nia joven sira presiza sai nu’udar sentru ba ita-nia vizaun iha progresu no modernizasaun. Wainhira ha’u servisu hamutuk ho ita-nia líder sira hosi setor sira hotu governu no sosiedade nian, atu aborda kona-ba prioridade nasionál sira, ha’u sei husu ba sira atu kontinua

mantein nesesidade sira no mehi ita-nia joven sira nian iha fatin dahuluk iha ita-nia hanoin no mantein sira metin iha ita-nia fuan.

Sira-nia aspirasaun sira maka tenke orienta ita-nia implementasaun ba prioriedade urjente hirak ne’e. Liuhosi ita-nia investimentu ba ita-nia joven sira, futuru Timor-Leste, ne’ebé ita bele garante dezenvolvimentu, estabilidade no unidade iha ita-nia Nasaun ba ita-nia komunidade sira tomak.

  1. Agrikultura, Seguransa  Alimentár,  Nutrisaun  no Bee-Moos

Krize ai-han tui-tuir malun ne’ebé periodikamente afeta mundu, devia fó ona reflesaun kle’an ida hodi foti desizaun matenek sira kona-ba importánsia estrema atu investe boot liután iha setór ida ne’e hodi alkansa soberania totál.

Ha’u sei propoin kriasaun Fundu ba Kafé ida ne’ebé mai ho objetivu atu proteje kualidade no presu hosi kafé hasoru folin tun-sae kafé nian iha merkadu internasionál; atu investe iha haluan área produsaun ba kafé arábika orgániku; apoiu iha paralelu kultura

Advertisement

agríkula seluk no kriasaun ba animál ki’ik sira no akua-kultura ne’ebé garante seguransa alimentár iha rejiaun sira ne’ebé prodús kafé; no promove dezenvolvimentu ba turizmu komunitáriu iha rejiaun sira kafé nian.

Bailoron naruk, aumenta temperatura másima ne’ebé antes nunka akontese no falta hosi bee-moos iha nível globál, halo rejiaun barak iha mundu maka la produtivu no la abitável. Timor-Leste sofre iha falta ba rezerva bee fresku, tanbá ne’e urjente tebes atu investe iha kaptasaun no konservasaun ba udan- been, nune’e mós teknolojia foun ne’ebé transforma bee-tasi ba bee-moos.

Transparénsia iha Estadu

Ita presiza intensifika investimentu iha profesionalizasaun, dizitalizasaun ba Administrasaun Públika, hodi hamosu despolitizasaun, atu aplika prinsípiu konstitusionál kona-ba transparénsia no responsabilidade nu’udar forma atu konsolida lejitimidade husi aktu sira jestór públiku nian.

 

Advertisement

F-FDTL no PNTL

F-FDTL no PNTL la’o ona iha dalan naruk nia laran. Rejistu mós progresu notável sira iha sira-nia profesionalizasaun no operasionalidade. Iha setór ida ne’e, ha’u agradese ba apoiu inestimável ne’ebé fó hosi Portugál no hosi Austrália. Ho Austrália no Repúblika Indonézia ita presiza promove selebrasaun akordu sira ba seguransa marítima hodi prevene no kombate atividade predatória sira iha Tasi Timór.

Oé-Kússi Ambenu, Kova Lima no Bobonaro

Ita presiza kontinua la’o tuir estratéjia ba dezenvolvimentu ba Rejiaun Autónoma Oé-Kússi Ambenu, liu-liu, iha área saúde, edukasauun, produsaun alimentár no promosaun ba komérsiu livre ho provínsia Indonézia viziñu sira.

Nune’e mós ha’u sei halo buat hotu atu promove ativamente dezenvolvimentu ba rejiaun fronteirisa tomak, hahú hosi kosta Súl to’o Mota Ain, hodi aposta, liuhosi investimentu públiku sira, privadu sira no internasionál sira, iha edukasaun no saúde, agrikultura, pekuária no infraestrutura sira.

Advertisement

Ilustre konvidada no konvidadu sira,

Ita iha demokrasia ida ne’ebé dinámika, maibé sei mukit hela. Proteje ita-nia joven demokrasia sai nu’udar prioriedade dahuluk hosi Prezidente Repúblika. Nune’e durante ha’u-nia mandatu mós, iha espíritu ba unidade ne’ebé posível, ha’u sei konsiente no fó-avizu ba aproveitamentu hosi ita-nia vulnerabilidade sira.

Ba orgaun soberania sira, iha sira-nia relasaun resíproka no iha ezersísiu ba sira-nia funsaun, sei la’o tuir ho rigór kumprimentu ba prinsípiu hosi separasaun no interdependénsia ba poder sira ne’ebé estabelese ona iha Konstituisaun, hodi asegura solidariedade entre instituisaun Estadu sira no promove diálogu permanente entre interveniente polítiku sira.

Nu’udar Prezidente ha’u kompromete atu halo buat hotu hodi salva-guarda valór konsagradu sira iha ita-

nia Konstituisaun, iha protesaun ba liberdade hosi hanoin, hosi fiar, hosi espresaun no hosi pluralizmu ba opiniaun; hodi luta liután ba justisa sosiál; ba defeza ba valór sira ne’ebé prende ona ho ita-nia identidade nasionál, ne’ebé hatuur nia abut iha eroízmu, no imajináriu-majíku, iha simplisidade, iha hakraik-an, iha laran-luak, iha abertura, iha sentidu inkluzaun no iha fiar maka’as hosi povu Timor-Leste.

Advertisement

Maibé, ha’u hakarak atu mobiliza vontade jenuina ida hosi timoroan tomak, hotu-hotu hetan knaar atu, iha tinan lima oin mai, ita tau hamutuk esforsu iha espíritu ba unidade no inkluzaun, iha konstrusaun ba ita-nia rain ne’ebé ema barak luta no fó tiha ona sira- nia moris: Estadu Direitu Demokrátiku ida, respeitadór ba soberania populár, ba separasaun no interdependénsia hosi poder no direitu sira, liberdade no garantia sira ba sidadaun hotu-hotu.

Hau asumi ohin funsaun prezidensiál sira ho espíritu hanesan no konviksaun hanesan ne’ebé ha’u sempre asumi iha dezempeñu ba misaun tomak ne’ebé fó mai ha’u to’o ohin loron: servidór ba kauza públika, servidór ida ba povu Timor Leste.

Atu  Na’i  Maromak  no  Matebian  sira  leno-dalan  mai ha’u.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Ramos-Horta Simu Konvite Nu’udár Padriñu Partidu KHUNTO

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, simu konvite hosi partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO) hodi sai padriñu ka patronu bá partidu ne’ebé lidera hosi Konselleiru Supremu José dos Santos Naimori Bucar ho Armanda Berta dos Santos hanesan prezidente.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

PN-MNEK Diskute Lei Protokolu Estadu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi Komisaun B ne’ebé trata asuntu Negósiu Estrajeiru Defeza no Seguransa halo audiénsia ho Ministeriru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), hodi halo diskusaun bá Projetu Lei Númeuru 7/VI (1°) Protokulu Estadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Xefe Estadu Kontente Tribunál Rekursu Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan Lima

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kontente no parabeniza Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé liberta António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan lima ne’ebé fó hosi Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending