Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

Polémika Rai Konstrusaun Eskola Cesar Maulaka, Administradór Letefoho Husu MOP-MEJD Foti Desizaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Fevereiru 2023), Ermera—Rai ne’ebé oras-ne’e daudaun Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu utiliza hodi halo konstrusaun ba edifísiu foun Eskola Sekundáriu Jerál Cesar Maulaka ho sala de aula neen iha suku Haupu, Postu administrativu Letefoho-Vila, Munisípiu Ermera sai polémika tanba Administradór deside mesak no la konsulta ho parte relevante sira hanesan na’in ba rai inklui autoridade lokál sira.

Xefe Suku Haupu, Eusebio Alcino. Foto/Cipriano Colo.

Xefe Suku Haupu, Eusebio Alcino konsidera administradór Letefoho, António Manuel Soares halo abuzu de podér tanba desizaun hodi harii edifísiu ne’e nia mesak mak deside.

Eusebio Alcino esplika, rai ne’ebé oras-ne’e harii edifísiu foun Eskola Cesar Maulaka hanesan merkadu antigu, fatin ne’e hanesan sentru bá Letefoho oan tomak no ida-ne’e mak Letefoho nia fuan.

Iha tinan 2017, Ministériu Obras Públika (MOP) halo ona planu fiksu atu halo konstrusaun estrada ligasaun Gleno bá Aituto, mai Letefoho, parte tékniku sira konsulta ona ho komunidade, na’in ba rai ho autoridade lokál sira atu halo rotunda iha fatin ne’ebé oras ne’e MEJD konstrui edifísiu eskola ne’e.

Advertisement

“Derrepente de’it Administradór lori Ministériu Edukasaun mai foti fali fatin ne’e bá harii edifísiu eskola ninian. Hanesan autoridade lokál liu-liu ha’u iha vila la satisfás no la konkorda, tanba primeiru ami ko’alia ona ho MOP katak rai ne’e atu halo rotunda ida. Segundu Administradór la komunika ho autoridade lokál no na’in ba rai. Ida ne’e mak ami preokupa,” Xefe Suku Haupu, Eusebio Alcino hato’o preokupasaun ne’e ba Hatutan.com iha Letefoho (10/02/2023).

Edifísiu Eskola Sekundáriu Jerál, Cesar Maulaka Letefoho ne’ebé kontrusaun atinji ona 95%, maibé sei iha disputa. Foto/Cipriano Colo.

Bainhira MEJD harii fofoun edifísiu ne’e, Xefe Suku ualu (8) ne’ebé pertense ba postu administrativu Letefoho hanesan Xefe Suku Dukurai, Eraulu, Goulolo, Hatugau, Haupu, Katrai Kraik, Katrai Leten no Lauana halo karta lamentaun ida, fó bá administradór ho autoridade munisípiu katak, ida-ne’e labele.

“Tanba durante ne’e, rai ne’e sei problema hela. Hanesan autoridade lokál akompaña hela katak, fatin ne’e na’in iha, ho nia sertifikadu rai no sira mós la hatán atu halo eskola iha ne’e. Maibé, realidade ita haree administradór foti asaun ne’e uza nia podér tomak no konstrui edifisiu iha rai ne’ebé problema hela,” nia esplika.

Iha tempu naruk nia laran, autoridade lokál sira utiliza mós fatin ne’e hodi hala’o atividade importante sira hanesan komemorasaun loron restaurasaun independénsia, halo kampaña ruma, atividade Igreja nian mós utiliza fatin ne’e tanba bele akumula ema barak hosi suku ualu ne’e, maibé agora labele uza ona no laiha tan fatin alternativa seluk ona.

“Administradór bainhira deside hodi entrega rai ne’e ba MEJD atu konstrui uma ne’e la kolabora ho autoridade lokál, liuliu Xefe Suku Aupu hanesan uma-na’in, la konsidera. Nia foti inisiativa mesak, deside mesak, la konsulta mós ho na’in bá rai. Tanba ne’e mak ami Xefe Suku sira mós la kontente no ami halo duni karta lamentasaun, ezije hodi ami haruka atu konstrusaun ne’e para. Maibé agora konstrusaun ne’e kontinua hela. Karta ne’e ami hato’o ba Prezidente Autoridade maibé ikus mai resposta laiha,” nia esplika tán.

Distansia konstrusaun edifisiu eskola Cesar Maulaka ho estrad publiku kuaze metru ida ho balun. Foto/Cipriano Colo.

Konteúdu hosi karta ne’e, liuliu Xefe Suku na’in-ualu, inklui Autoridade Igreja nian, la konkorda atu harii edifísiu eskola iha fatin ida-ne’e.

“Bainhira hakarak harii mós tenke iha liña koordenasaun no kooperasaun ne’ebé di’ak. Ho hahalok Administradór nian ne’e maka, parte autoridade lokál sira kondirea hanesan abuzu de podér, tanba nia foti desizaun sem konsulta,” nia konsidera.

Advertisement

Xefe suku na’in ualu ho parte Igreja mós antes ne’e konkorda ona katak, bainhira atu harii duni eskola ne’e sira iha ona rai alternativa atu oferese ba MEJD iha parte leten oitoan, maibé Administradór rasik rejeita dehan dook.

Tanba ne’e maka, autoridade lokál sira ho alternativa ida tán katak, se rai ne’e dook, entaun bele utiliza de’it ona rai iha merkadu atuál ne’e no merkadu mak muda fali ba letan.

Maibé, bainhira António Manuel Soares assume kargu hanesan administradór, nia la konsulta ona no nia deside mesak de’it.

Tanba ne’e maka, sira asina duni pestisaun ne’e no Xefe Suku Haupu mak sai hanesan portavoz atu ko’alia kona-bá polémika ne’e.

“Ikusmai mosu tán problema entre ami ho administradór, nune’e ami haruka duni karta ne’e ba Prezidente Autoridade munisipiu Ermera, maibé nia mós to’o agora la ko’alia buat ruma kona-bá ne’e,” nia hateten tán.

Advertisement

Ho ida ne’e maka tuir planu, autoridade lokál na’in-ualu ne’e sei aprezenta duni karta protestu ne’e ba MEJD atu halo desizaun ruma tanba ne’e problema sériu.

Hatutan.com halo ona konfirmasaun ho parte na’in ba rai Vicky Chang via WhatsApp, maibé seidauk bele fó komentáriu tanba sei viajen hela ba Austrália no hateten katak, bainhira fila fali mai Timor iha tempu badak sei fó komentáriu kona-bá asuntu ne’e.

Iha komunikasaun via WhatsApp ne’e, Vicky Chang rekomenda ba Hatutan.com atu konfirma direta mós ho parte serbisu kadastrais Munisípiu Ermera, maibé Hatutan.com rasik seidauk halo konfirmasaun hodi hatene kona-bá prosesu rejistu no mós estatutu rai ne’e tuir versaun serbisu kadastrál nian.

“Ita boit sira bele konfirma uluk ho parte serbisu kadastrais munisípiu Ermera,” nia rekomenda.

Eis Ministru Justisa, Domingos Maria Sarmento. Foto/dok Domingos Sarmento.

Kona-bá rekomendasaun ne’e, Hatutan.com halo esforsu duni maibé seidauk konsege halo konfirmasaun ho parte Servisu Kadatrais Munisipiu Ermera atu husu kona-bá dokumentu komprovativu ruma liga ho rai ne’ebé autoridade sira deside hodi konstrui edifísiu foun eskola Cesar Maulaka Letefoho.

Maski nune’e, Hatutan.com mós konfirma ho Letefoho oan, Eis Ministru Justisa, Domingos Maria Sarmento fó testemuña katak, rai Letefoho ne’ebé oras-ne’e daudaun utiliza bá merkadu no kampu oan ne’e rai Estadu, rai ida ba kotuk ne’e Domingos Sarmento ninia subriña ho naran Vicky Chang ninian.

Advertisement

“Foin lalais ne’e ha’u nia subriña Vicky Chang mak halo duni reklamasaun no ha’u hanesan testemuña. Atu dehan katak, rai ne’e sira okupa dezde tempu Portugés to’o funu. Ha’u nia subriña ne’e mak halo reklamasaun no ha’u mak sai tetemuñu. Rai ne’e ha’u nia subriña Vicky Chang ho nia inan-aman sira nian,” Domingos Maria Sarmento hateten via telefónika, Tersa (21/02/2023).

Testemuña ne’e klarifika katak, rai ne’ebé Vicky Chang reklama ne’e mak kontrusaun ida ba kotuk ne’e, tanba iha oin ne’e rai Estadu duni.

“Sira nia rain duni tanba nia inan-aman okupa kleur ona. Bainhira ha’u moris mai mós sira hela tiha ona iha rai ne’e, sira loke loja no fa’an sasan iha ne’e no sira moris hotu iha rai ne’e. To’o tinan 1975  situasaun funu mak sira bá tiha Austrália,” Eis Ministru Justisa ne’e fó sasin.

Domingos Sarmento hamutuk ho tetemuña lubuk ida mak hatene kona-bá estatutu rai ne’e katak, ne’e Vicky Chang nian duni.

Administradór Letefoho Husu MEJD-MOP Foti Desizaun

Advertisement

Administradór Letefoho, António Manuel Soares. Foto/Cipriano Colo.

Administradór Postu Administrativu Letefoho, António Manuel Soares klarifika katak, bainhira MEJD mai halo levantamentu dadus, rekoñese duni katak, antes ne’e parte MOP mós halo duni akordu inklui halo ona sosializasaun atu halo alrgamentu Estrada liuliu halo rotubda iha fatin ne’e.

“Iha altura ne’ebá ha’u mós akompaãa hela sosializasaun kona-bá alargamentu estrada ne’e katak, hosi Letefoho ba to’o Hatubuliku ne’e sei loke estrada ho luan metru 9. Entaun rekoñese fatin ne’e tama duni iha área konstrusaun ida-ne’e. Maibé, ha’u insiste nafatin  katak, altura atu muda uma ida mai estrada ne’e tama ba, tanba Vicky Chang la fo rai ne’ebé ami atu okupa. Tanba ida-ne’e mak agora daudaun tau hela sala tolu ne’e iha ne’e,” António Manuel Soares esplika.  

Bainhira Administradór halo enkontru ho MOP nia abertamente rekoñese nia erru sira iha desizaun no rekomenda kedan ba MOP ho MEJD atu tetu no haree katak, eskola mós importante no estrada mós importante liu tán.

Atuál Merkadu Letefoho. Foto/Cipriano Colo.

“Tanba ne’e fila-fali bá Ministériu rua ne’e nia desizaun atu tetu, kona-bá situasaun ne’e atu nune’e aban bainrua haree katak, ida ne’ebé mak importante bele tau orsamentu hodi muda tiha eskola ne’e no konstrui fali rotunda ka loke estrada ne’e. Tanba ne’e ha’u husu ba Ministeriu rua atu labele mai tán ona ho autoridade lokál, tanba dezentedimentu ne’e liu ona, inklui desizaun sira ami foti ne’e mós liu tiha ona. Fila ba Ministériu rua atu tetu kona-bá uma ne’e hasai ka kontinua,” António Manuel Soares husu.

Administradór ne’e mós rekoñese katak, desizaun ne’ebé nia foti ne’e la konsulta ho ema ida tanba nesesidade obriga, volume estudante aumenta, iha pedidu ne’ebé eskola aprezenta no MEJD prevee ona orsamentu dala haat ona, hanesan Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2012-2013 mós haruka fila, 2014-2015 mós haruka fila, 2015-2016 haruka fila tanba de’it problema rai, nune’e iha tinan 2019 bainhira MEJD aprezenta proposta foun, nune’e 2020-2021 aprova duni.

“Entaun Administradór sem konsulta ho Amu Pároku, Xefe suku na’in-ulau no sem konsulta ho parte hotu-hotu atu hola desizaun. Administradór foti direta desizaun katak, agora iha okupa lai rai ne’e no salva osan ne’e hodi halo dezenvolvimentu ba edukasaun iha Letefoho depois mak ba esplika situasaun nee ba rai na’in ne’e,” Administradór ne’e klarifika.

Uma sira iha merkadu Letefoho. Foto/Cipriano Colo.

Hanesan Administradór konkorda katak, dezintendimentu ne’e mosu loloos ne’e hosi ida-ne’e. Tanba antes ne’e Amu Pároku ho Xefes uku sira konkorda atu harii eskola anteriór ne’e ba de’it provizóriu no sei buka fatin seluk atu muda. Maibé tanba orsamentu ne’e mai ona, do que haruka fila, nune’e administradór uza ninia prodér iha momentu ne’ebá hodi halo de’it ona desizaun tanba problema númeru estudante aumenta makaas.

“Ida-ne’e de’it mak mosu dezintendimentu ne’e. Ha’u mós rekoñese katak, pozisaun ida ne’e ha’u halo duni abuzu podér. Ha’u rekoñese no ha’u impoin desizaun ida-ne’e, tanba eskola ne’e ba tinan 16 ona maibé eskola ne’e publiku tán kestaun tanba de’it rai hodi la halo. Maibé abuzu podér ida-ne’e atu salva de’it povu Letefoho tomak nia oan atu asesu ba eskola, depois mak ha’u nafatin mantein desizaun konjunta ho Amu no liurai sira hotu katak, konsidera fatin ida agora daudaun ne’e hanesan fatin provizóriu de’it. La’ós fatin permennte ona tanba antes ne’e mós iha ona planu ba konstruusan estrada, planu ba sentru postu Letefoho tomak nian. Tanba nee’e mak agora halo ona planu atu iha futuru aprezenta nune’e iha futuru muda eskola ne’e ba fatin ida permenete,” nia hateten tán.

Advertisement

Merkadu iha suku Haupu, Letefoho-vila. Foto/Cipriano Colo.

Kona-bá karta protest ne’ebé Xefe Suku na’in-ualu asina no hato’o ona, Administradór ne’e hateten katak, nia parte to’o oras ne’e la simu.

“Ha’u rona informasaun de’it maibé até a data ha’u la simu karta. Ha’u rasik manda relatóriu bá iha Prezidente Autoridade atu tetu no haree katak, desizaun sira ne’ebé ami hola ne’e bele rekoñese katak abuzu podér ho buat sira seluk maibé tamba de’it eskola, prosesu aprendizazen estudante sira lor-loron mai fatin la sufisiente, tanba ne’e mak ita nia liña koordenasaun la’o,” nia tenik.

António Manuel Soares mós rekoñese ona katak, buat ne’ebé nia halo ne’e sala, maibé depende ba Prezidente Autoridade ne’ebé durante ne’e akompaña, se ida ne’e mak dehan sala duni entaun ida-ne’e fila ba Prezidente Autoridade atu deside.

“Ha’u foin rona katak iha karta ida hanesan karta protestu hosi xefe suku na’in-ulau maibé karta ne’e rasik sira la hato’o mai ha’u no verbalmente sira deklara duni dehan katak sira la aseita atu halo konstrusaun permenente iha ne’ebá,” nia hateten.

Atuál rotunda Letefoho. Foto/Cipriano Colo.

Antes ne’e, António Manuel Soares bainhira sei assume kargu hanesan diretór eskola Cesar Maulak, halo aprosimasaun ho komunidade uma haat atu fó espasu, konvida duni paret serbisu terras no proriedade munisípiu, enjeñeiru sira mai hosi MOP, observa diretamente fatin ne’e maibé sira konsidera la prinxe rekezitu atu halo konstrusaun ho unidade eskola ne’ebé boot.

Tanba ne’e sira prefere rai ne’e tenke iha sidade, iha kampu futeból ninin, entaun hanesan diretór da eskola iha altura ne’ebá preokupadu loos.

Tanba ne’e mak iha momentu assume kargu hanesan Administradór aproveita uza kompeténsia hodi halo duni eskola ida ne’e ho akta ida katak, aban bainrua mak MEJD iha ona planu fixu atu konstrui edifisu pakote ida permanenete iha fatin própriu, maka edifisiu provizóriu hirak ne’e bele sai fali asset Estadu nian, nune’e atividade públiku sira bele utiliza tanba rai sorin ne’e Vicky Chang nian.

Advertisement

Konkonrdánsia Entre Administradór ho Na’in bá Rai

Edifísiu Eskola Sekundáriu Jerál, Cesar Maulaka Letefoho. Foto/Cipriano Colo.

Antes ne’e, Administradór la konsulta ho parte na’in ba rai, maibé hafoin na’in ba rai Vicky Chang halo reklamasaun mak administradór foin halo aprosimasaun.

“Ami hasoru-malu dala rua ona. Fofoun hanesan tensaun sa’e oitoan hosi parte rua liu-liu parte na’in ba rai deklara katak halo okupasaun ba rai illegál. Maibé em nome Estadu rekoñese no simu ida-ne’e, katak, la’ós okupasaun illegál, por enkuantu mai hosi tinan 24 tempu Indonézia nia ukun no tempu restaurasaun, hosi tinan 2000 to’o 2002,  na’in ba rai la mai tau sinál atu autoridade no povu Letefoho hatene katak, ne’e pertense hela ba na’in. Tanba patrimóniu hotu-hotu ne’ebé Portugál husik, agora administrasaun RDTL mak administra hela. Bainhira na’in seidauk mai, entaun autoridade deside atu uza ba bem komún. Karik nia na’in to’o mai halo reklamasaun katak ne’e ha’u nian duni, Estadu bele tetu tuir Lei,” nia konta tuir.

Iha enkontru daruak nian, Administradór hasoru malu ho Vicky Chang no iha ona konkordánsia ida tanba iha hasoru-malu ne’e ho paz no dame, rekoñese hanesan Vicky Chang ninia rai no nia hateten katak konstrusaun ne’e bele kontinua maibé agora ba oin tenke tuur hamutuk atu bele haree kona-bá rai ne’ebé mak halo tiha ona sala de aula tolu ho haris fatin ne’e nafatin hanesan Vicky Chang nian, no husu ba MEJD atu identifika ona fatin foun hodi konstrui edifisíu pakote tomak foun bá eskola ne’e ho permanente iha fatin permanente.

“Tanba ne’e mak oras-ne’e provizoriamente halo edifisíu okupa de’it mak Vicky Chang nia rai, maibé la’ós Estadu nia rai. Ida-ne’e mak konkorda hamutuk entre administradór ho na’in ba rai,” nia hateten.

Nia mós rekoñese ho realidade ne’ebé iha katak, dezenvolvimentu halo daudaun maibé iha terrenu ne’e sei mosu hela problema liga ho estatutu rai, entaun ida-ne’e la’ós ona autorudade lokál nia problema maibé ne’e liga ho Parte Justisa nian liuliu Parte Terras no Propriedade.

Advertisement

“Tanba ne’e maka husu ba parte kadastrais hodi rejista lalais atu nune’e ita bele hatene loloos kona-bá rai sira ne’e ninia estatutu loloos,” nia rekomenda.

Progressu Konstrusaun Edifísiu Eskola

Edifísiu Eskola Sekundáriu Jerál, Cesar Maulaka Letefoho ne’ebé kontrusaun atinji ona 95%, maibé sei iha disputa. Foto/Cipriano Colo.

Tuir plaka ne’ebé harii iha terrenu ne’ebé Hatutan.com haree direta katak, eskola ne’e ninia inisiu konstrusaun iha 30 Novembru 2021 no remata iha 30 Maiu 2022.

Montante orsamentu $177,325.73 ho númeru kontratór NCB/11/MEJD/DNA/2021 ho nia kontratór maka Altarica Unipessoal.LDA.

Maibé, tuir esplikasaun hosi Administradór António Manuel Soares katak, to’o agora projetu ne’e atinje ona 95%.

“Kalkulasaun ba nia finalizasaun ne’e iha fim Fevereiru tinan ne’e no tuir planu sei halo inaugurasaun iha loron 28 fulan Fevereiru tinan ne’e,” Administradór António Manuel Soares hateten ba Hatutan.com.

Advertisement

Edifísiu ne’e iha sala de aula neen ho haris fatin ida ho totál largu metru 45 no tuir administradór nia haree katak, konstrusaun ne’e kualidade tebes no hariis fatin de’it mak la kualidade maibé  tuir nia bele utiliza.

Kona-bá edifísiu tuan sira iha eskola Cesar Maulaka, iha sala de aula hamutuk 12 no agora tán konstrusaun sala de aula neen kompleta hamtuk iha sala de aula 18.

Sala de aula hirak ne’e sei akumula estudante mai hosi suku ualu no baze loloos mak eskola ensinu báziku lima, ho eskola filiál 20 iha Letefoho laran tomak ho estudante 800 iha tinan ida ne’e.

Oras-ne’e daudaun iha professór na’in 18, permanente iha 12 no António Manuel Soares sai tiha hela 11, ho tán kontratadu sira hamutuk na’in hitu.

Durante ne’e Inan-aman mak selu professór kontratadu sira, ho kada fulan estudante ida kontribui $3 hodi jere mós bá nesesidade oioin.

Advertisement

Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera Husu Aprezenta Evidénsia

Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Eusébio Salsinha. Foto/Cipriano Colo.

Bainhira Hatutan.com konfirma ho Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, Eusébio Salsinha  rekoñese katak, nia simu reklamasaun ida hosi Eis Ministru Justisa Domingos Maria Sarmento hanesan testemuña bá rai ne’e katak, na’in bá rai loloos ne’e maka Vicky Chang, maibé Eusébio Salsinha rasik to’o oras ne’e la simu dokumentu komprovativu ruma hanesan evidénsia.

“Sira haruka duni karta protestu ida mai hodi hateten katak, rai ne’e sira nian, maibé ate a data sira la lori evidénsia ruma mai hanesan buletin ofisiál. Tanba deklarasaun ne’ebé ha’u simu ne’e mai hosi Eis Ministru Justisa Domingos Maria Sarmento. Maibé atu prova loloos katak rai ne’e sira nian to’o agora sira la aprezenta dokumentu ofisiál ruma,” Eusébio Salsinha hateten ba Hatutan.com iha Gleno (10/02/2023).

Hanesan Prezidente Autoridade konsidera desizaun ne’ebé MEJD foti ne’e ba interese komún hanesan obra eskola Cesar Maulaka nee mos ba povu Letefoho nia oan.

“Tanba ne’e sira mak tenke tetu katak, presiza rai ne’e ka presiza eskola ba Letefoho oan sira atu sai matenek. Problema sira ne’e sei tuur hamutuk mak bele rezolve. Maibé benefisiu sira ka fasilidade sira hanesan ne’e, Letefoho halo labele. Sira mak hamutuk hodi tau osan atu halo eskola ida hanesan ne’e mós sira halo labele. Tanba ne’e di’ak liu husik ida ne’e la’o tiha lai ba, bainhira iha problema mak rezolve,” Eusébio Salsinha dehan.

Kona-bá karta protesta ne’ebé autoridade lokál sira kompostu hosi asinatura Xefe suku na’in-ualu iha Letefoho liu hosi karta petisaun ne’e nia dehan, nia simu duni maibé nia presiza liu maka evidénsia no lakohi atu rona istória.

Advertisement

“Sim, sira protesta de’it dehan katak, laiha koordenasaun. Tanba ne’e ha’u sei hola desizaun bainhira sira hola medidas ruma no sira tenke lori duni dokumentu ofisiál ruma tanba ha’u hakarak kaer evidénsia. Ha’u lakohi rona istória. Tenke lori evidénsia hodi hatudu katak rai ne’e sira nian duni. Atu rona istória ne’e ha’u baruk rona. Atu ba to’o fali Tribunál mós sei husu de’it mak evidénsia,” nia deklara.

DNDPE Nunka Hetan Reklamasaun

Diretór Nasionál bá Dezenvolvimentu Párke Eskolár (DNDPE), Agustinho Soares. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Diretór Nasionál bá Dezenvolvimentu Párke Eskolár (DNDPE), Agustinho Soares hateten, rai ne’ebé oras ne’e MEJD harii ona Eskola Sekundáriu Jerál Cerar Maulaka nia parte nunka hetan reklamasaun ruma desde inisiu kontrusaun to’o agora.

“Sé rai ne’e iha disputa, ita labele halo konstrusaun ne’ebé agora konklui ona 100% no tama hein de’it atu halo inaugurasaun. Signifika rai ne’e laiha disputa tanba laiha impedimentu ruma,” nia hateten ba Hatutan.com (16/02/2023).

Agustinho Soares defende katak, bainhira ema balun hateten dehan katak ne’e sei disputa hela, nia la hatene, tanba própriu bá eskola konstrui de’it iha arredór eskola nian, laós iha fatin foun.

Hatán kona-bá antes ne’e, parte MOP ho autoridade lokál halo ona akordu atu halo konstrusaun rotunda iha fatin refere, maibé derrepente de’it MEJD ba harii uluk eskola ne’e, nia dehan nia la hatene.

Advertisement

“Ha’u la hatene autoridade lokál ida ne’ebé. Sé kazu dehan rai ne’e konsidera disputa, tanba sá projetu ne’e hahú to’o inisiu no to’o konklui. To’o ikus mak reklama. Ha’u la hatene ida ne’e, autoridade ida ne’ebé. Parese keta iha deskontentamentu entre individu karik, ha’u la hatene. Mas tuir ministériu nia haree katak, rai ne’ebá laiha disputa, purke iha kedas arredóres eskola ezistentes,” nia hateten tán.

Bainhira husu kona-bá na’in bá rai sei lori kazu ne’e bá Tribunál, tanba iha dokumentu kompletu, Diretór ne’e fiar katak sei la akontese.

“Prontu, rai-na’in bele rekorre bá, sé kazu dehan katak rai-na’in manán, oke, edifísiu tomak ne’e bele hela bá nia. Maibé, ha’u fiar katak, ida ne’e sei la akontese. Ha’u hanoin, eskola ne’e iha kedan merkadu, rai-lolon naruk oan ne’e mak halo fali bundaran ida iha ne’e, bundaran saida nian. Ne’e iha kedan estrada ibun,ha’u la hatene, ne’e atu harii monumentu ka harii saida. Purtantu, ida ne’e mak informasaun ida ne’ebé mak ha’u fó,” nia esklarese.

MOP Rekoñese Fatin Ne’e Atu Halo Duni Rotunda

Ministru Obras Públikas (MOP) Abel Pires. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Iha deklarasaun Ministru Obras Publika (MOP), Abel Pires katak, rai ne’e atu halo duni rotunda tuir planu MOP nian liuliu iha alargamentu Estrada ligasaun Gleno bá Aituto, mai Letefoho.

“Konfirma uluk lai ho Ministériu Edukasaun tanba sa mak sira halo eskola iha fatin ne’ebé atu halo rotunda no eskola harii mós tanba hetan autorizasaun hosi líder komunitáriu sira iha fatin refere. Maibé ida-ne’e só Ministériu Edukasaun mak bele hateten. Tanba ne’e imi ba konfirma uluk lai ho Ministru Edukasaun,” Abel Pires hateten ba Hatutan.com iha Palásiu Governu (15/02/2023).

Advertisement

MEJD La hatene no La Simu Karta Protestu

Relasiona ho kazu ne’e, Hatutan.com esforsu hodi halo duni konfirmasaun ho Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia iha Palásiu Governu, no nia parte mós hakfodak tanba durante ne’e nia rasik la hatene katak, rai ne’e iha hela disputa nia laran, ao mezmu tempu nia rasik seidauk simu karta protestu ruma hosi entidade ruma.

Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia. Imajen/Espesiál

“Ha’u seidauk simu karta protestu ida. Nusá, protestu ne’e la halo uluk kedan. Eskola ne’e Estadu ninian. Rai ne’e privadu ka rai Estadu ninian. Ha’u hatene katak rai ne’e dezde uluk Xina uma ka saida iha ne’ebá. Ha’u ladún hatene. Ha’u la hatene, sé mak halo protestu ne’e. Seráke autoridade ka saida,” nia hateten ba Hatutan.com.

Bainhira husu kona-bá antes ne’e MOP halo ona akordu ho autoridade lokál sira katak, fatin ne’e atu harii rotunda maibé ikus mai MEDJ mak bá harii uluk eskola, Armindo Mara dehan depois mak nia sei haree

“Oke. Ida-ne’e depois mak ha’u haree took,” nia hateten.

Tuir observasaun Hatutan.com iha terrenu haree katak, distánsia entre rotunda atuál ba diresaun  merkadu ho diresaun Atsabe no diresaun Gleno, ho eskola ne’e kuaze metru sanulu resin de’it, no mós distánsia hosi edifisiu atuál ba Estrada públiku ne’e iha de’it metru ida no distánsia hosi edifísiu eskola bá merkadu ne’e kuaze metru 20-resin.

Advertisement

Jornalista: Cipriano Colo/Rogério Cárceres/Vito Salvador

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending