Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Xefe Estadu Sei Husu Governu Foun Apoia PERMATIL Konserva Bee Iha Teritóriu Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta sei husu bá Governu foun atu fó apoiu ba servisu ne’ebé Organizasaun La’ós Governu Nian PermaKultura Timor-Leste (PERMATIL) halo hodi kria debu ba konservasaun bee iha territóriu nasionál.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o vizita ba servisu ne’ebé Organizasaun La’ós Governu Nian PermaKultura Timor-Leste (PERMATIL) halo hodi kria debu ba konservasaun bee iha Fatsuka, Suku Dare, Tersa (04/04/2023). Foto/Vito Salvadór.

Xefe Estadu observa katak, programa ne’e di’ak tebes tanba konservasaun bee ne’e importane atu bee ne’ebé iha la sulin estraga maibé mout ba rai okos no bele kanaliza tuir sistema naturál ba iha bee-matan sira no bele sustenta bee ba komunidade iha tempu naruk.

Lee Mós: Ego Lemos Sei Sai Embaixadór Boa Vontade Meiu Ambiente no Kultura

Ramos-Horta ko’alia asuntu ne’e bainhira ho inisiativa vizita debu ba konservasaun bee naturál ne’ebé konstrui hosi PERMATIL hamutuk ho komunidade no autoridade lokál sira ne’ebé voluntariamente kee rasik debu ba konservasaun bee iha Fatsuka, Suku Dare, Tersa (04/04/2023).

Advertisement

“Ha’u mai haree atu iha futuru bainhira eleisaun liu tiha ko’alia ho Governu foun apoia makas programa hanesan ne’e. Halo iha fatin hotu-hotu. Ne’e mós bele iha rezultadu di’ak ba agrikultór familiár, liu-liu ba agrikultór ki’ik iha foho lolon sira, bele di’ak liu, animál bele moris no mosu barak liután, polupulasaun bele haree rezultadu di’ak,” Ramos-Horta hateten.

Iha tinan lubuk ida nia laran, Prezidente Repúblika preokupadu ho bee ne’ebé menus no halo komunidade susar tebes ba bee-moos.

Tanba ne’e, Xefe Estadu konsidera katak, dalan di’ak liu maka tenke halo prezervasaun ba bee, tenke haree oinsá aproveita udan-been, oinsá halo akaptasaun atu bee labele lakon tun de’it ba tasi depois dudu lori estraga buat hotu-hotu.

Uluk kedan tinan 20 nia laran, ramos-Horta preokupa ho ida-ne’e, maibé ohin kontente tanba iha inisiativa hosi Timoroan Ego Lemos ho kolega sira kria debu ba konservasaun bee ho susesu no iha mundu ema koñese.

Xefe Estadu husu atu komunidade mós kontinua kolabora tanba ne’e bele redúz komunidade nia problema ba bee.

Advertisement

“Bee ne’e problema sériu la’ós iha Timor-Leste de’it, iha Indonézia parte NusaTenggaraTimur(NTT), iha Bali mós iha problema, iha rai sira iha Áfrika, problema Médiu Oriente, problema boot iha Mundu no Nasõens Unidas rasik aviza atu hotu-hotu iha Mundu, líder sira tau-matan makás, oinsá halo prezervasaun ba bee ho di’ak atu garante bee ba tempu naruk,” Ramos-Horta dehan.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o vizita ba servisu ne’ebé Organizasaun La’ós Governu Nian PermaKultura Timor-Leste (PERMATIL) halo hodi kria debu ba konservasaun bee iha Fatsuka, Suku Dare, Tersa (04/04/2023). Foto/Vito Salvadór.

Diretór ezekutivu no Fundadór PERMATIL, Eugénio Lemos “Ego Lemos” lori ekipa tomak iha PERMATIL no komunidade tomak iha Suku Dare hakarak agradese ba Prezidente Repúblika nia vizita iha Fatsuka Dare.

Ego Lemos haktuir katak, programa konservasaun bee ne’e hahú kedan desde tinan 2004 no iha fatin balun hahú susesu no bee-matan sira balun hahú moris fila fali, PERMATIL hahú expande ba territóriu tomak.

“Difikuldade ne’ebé hasoru maka fundus no atu habelár presiza duni fundus oitoan atu apoia komunidade halo servisu,” nia hateten.

Difikuldade ida tán maka ema hotu abitua ka toman haree programa hotu hanesan projetu, entaun ida ne’e difikulta PERMATIL hanesan organizasaun ki’ik oan ne’ebé atu apoia komunidade ne’ebé susar b’a bee, maibé ho neneik halo esplikasaun ba autoridade lokál no komunidade, hahú halo ezemplu no hetan susesu halo komunidade komprende no apoia.

Difikuldade seluk maka, iha fatin balun ema labele kee bee tanba fatin ne’ebé bo’ot no presiza ekipamentu pezadus, maibé atu hetan mákina susar tebes tanba atu aluga hosi empreza sira mós karun no koko ko’alia ho governu mós dalaruma la intende-malu.

Advertisement

“Maski iha difikuldade ne’ebé iha, ita ultrapassa no koko halo nafatin no PERMATIL hamutuk ho ekipa Voluntáriu tomak no autoridade lokál inklui komunidade iha territóriu tomak organiza akampamentu juventude Perma Kultura atu bele fó fali motivasaun joven sira atu sira bele sai autór hodi halo asaun iha ida-idak nia suku no aldeia hodi bele halo moris fila fali  bee-matan sira, rekopera fila-fali ita nia ekolojia ka no lori fila-fali animal sira no ikus mai fatin sira ne’e bele fó benefisiu ba komunidade tomak,” Ego Lemos hateten.

Iha suku Dare tomak PERMATIL hamutuk ho ekipa no komunidade kee debu ualu nulu resin rua (82) no iha parte Fatsuka de’it iha debu ruanulu resin tolu (23).

Hosi debu sira ne’ebé iha, konsege halo moris fila-fali bee-matan hamutuk 20-resin no mota Lahane ne’ebé uluk maran agora bee iha fila-fali, mota ba Aituri laran ne’ebé uluk komunidade baku bee la hetan agora hetan fila-fali.

Komunidade iha Maloa agora bee komesa boot no iha bee tudak (Air Terjun) rua iha Dare, ida mak Tiris Manumera no Tiris fatuk hun ne’ebé baibain bee tudak to’o de’it Abril agora komesa tudak tinan tomak tanba ne’e impaktu hosi debu sira ne’ebé komunidade kee.

“Hosi programa ne’ebé PERMATIL halo konsege redús problema ne’ebé komunudade hasoru liga ho bee, uluk komunidade iha Nahaek kuda ai-funan to’o de’it Abril, agora bele ona tinan tomak tanba bee sufisiente,” nia haktuir.

Advertisement

Lori PERMATIL nia naran ho apoiu hosi Prezidente Repúblika, PERMATIL sente kontente tanba hetan rekoñesimentu hosi Prezidente Repúblika reprezenta Estadu tomak no rekomenda ba Governu atu apoia programa ida-ne’e, nune’e bele habelar, atu lori komunidade sai rezidente liu tán hodi hasoru problema mudansa klimátika ne’ebé Timor-Leste enfrenta.

Durante ne’e PERMATIL servisu ho parseiru barak, ho governu liuliu SEJD hodi apoia akampamentu ba juventude sira, no tinan ne’e hahú servisu hamutuk ho Ministériu Obras Públika.

PERMATIL hetan mós apoiu hosi embaixada França ne’ebé iha Jakarta, CCFD hosi França, Miserior hosi Alemaña, no iha Timor-Leste laran rasik hetan apoiu hosi Plan Internasionál, Mercy Corp, UNDP, UNICEF, no mós UNESCO.

Xefe Aldeia Sukalau, suku Dare, Aida de Araújo hateten iha Timor-Leste problema ne’ebé komunidade hasoru maka rai-halai, bee-matan sira bee maran halo komunidade difísil tebes atu hetan bee ba nesesidade lor-loron nian.

Iha tinan 2019, bainhira PERMATIL tama iha suku Dare, komunidade hahú halo servisu Voluntáriu hodi kee rasik debu ba konservasaun bee no komunidade seidauk rona ka hatene kona-bá oinsa kee rasik debu hodi halibur udan-been no fó han ba bee-matan sira ne’ebé maran ona no komunidade la fiar nune’e grupu Voluntáriu ho PERMATIL kontinua luta no ikus-mai konvense komunidade hodi partisipa.

Advertisement

Iha tinan 2020, hahú iha mudansa ki’ik oan balun ne’ebé komunidade rasik hetan tanba bee-matan ne’ebé bee laiha kleur ona bee komesa sai no komunidade sente iha benefisiu direta no sira hotu-hotu kolabora to’o ohin loron.

“Ho kriasaun debu ba konservasaun bee ne’e halo bee-matan antigu sira bee komesa aumenta no mosu tan bee-matan foun ne’ebé halo komunidade la ba dook ona atu kuru bee,” Aida de Araújo hateten.

Totál uma iha aldeia Sukalau hamutuk 73 ho totál populasaun 288 ne’ebé kompostu hosi feto 143 no mane 145.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

KSTL Ejize Governu Aprova Dekretu Lei Traballu ho Saláriu Mínimu $150 to’o $164

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli—Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) ejize bá IX Governu atu halo aprovasaun bá Dekretu Lei Traballu ho saláriu mínimu nasionál hahú hosi $164 tun to’o $150, liu hosi konferénsia imprensa iha sede KSTL Bemori, Kuarta (17/04/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

CI ho ABC-ID Lansa Matadalan Jornalizmu Inkluzivu

Published

on

Hatutan.cm, (16 Abríl 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI) servisu hamutuk ho Australia Broadcasting Coorporation-International Development (ABC-ID) hala’o lansamentu bá Matadalan Jornalízmu Inkluzivu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending