Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Operasaun Bus Babadok Express Hamosu Dezentendimentu iha Postu Integradu Mota’ain

Published

on

Hatutan.com, (03 Abríl 2023), Díli-Iha operasaun dahuluk movimentu transfronterizu autokarru komersiál Babadok Express Díli-Kupang, Domingu (2/4/2023), enfrenta insidente ki’ik tanba hamosu dezentendimentu entre parte autoridade sira iha postu seguransa fronteira terrestre Indonézia iha Mota’ain ho ekipa sira hosi Associação Empresarial das Mulheres Timor-Leste (AEMTL).

Lee Mós : Presiden Ramos-Horta Resmikan Bus Lintas Batas Negara Babadok Express

Inaugurasaun bus Babadok Express, Kinta (30/3/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha operasaun dahuluk Babadok Express ne’ebé lansa hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, akompaña hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva ho Embaixadór Repúblika Indonézia mai Timor-Leste, Okto Darinus Manik ne’e iha Dili, Kinta (30/3/2023), la’o ho di’ak tebes. Maibé bainhira autokarru komersiál Babadok Express halo operasaun to’o iha Postu Integradu Indonézia nian iha Mota’ain mosu dezentendimentu tanba Servisu Migrasaun parte Indonézia  ho Polísia Repúblika Indonézia (POLRI) destakadu iha postu integradu Mota’ain nian husu dokumentu oioin (asuransi) bá motorista na’in-rua ne’ebé kondús bus Babadok Express rua ne’e.  

Dezentendimentu ne’e halo operasaun bus Babadok Express tenke demora oras tolu-liu iha postu integradu Mota’ain  no parte Servisu Migrasaun ho POLRI fó razaun katak sira-nia parte laiha koñesimentu kona-bá operasaun Babadok Express.

Advertisement

Parte Migrasaun Indonézia nian ho POLRI hateten bá  ekipa sira hosi Associação Empresarial das Mulheres Timor-Leste (AEMTL) ne’ebé akompaña operasaun dahuluk Babadok Express ne’e katak sira hatene de’it mak operasaun bus DAMRI Kupang-Díli, maibé laiha informasaun kona-bá Babadok Express.

Diretóra Kompañia Hamutuk Babadok Transloc, L.da, Shechah Salem Sagran, sira-nia parte liuhosi bus Babadok Express halo ona operasaun bá dala-rua. Maibé triste oitoan, tanba hosi esperiénsia operasaun dahuluk ne’e parte sira autoridade Indonézia nian iha postu integradu Mota’ain halo burokrasia hodi  difikulta operasaun bus Babadok Express.

“Tanba dezentendimentu ne’e ami-nia bus iha fronteira to’o oras tolu resin. Entertantu, sira-nia bus DAMRI kuandu mai, sira tama tuku-hitu liu tiha ona,” Diretóra Kompañia Hamutuk Babadok Transloc, L.da, Shechah Salem Sagran, informa bá Hatutan.com iha kna’ar fatin Acait, Díli, Segunda (03/04/2023).

Shechah Salem Sagran dehan, uainhira Indonézia nia Bus DAMRI mai Dili, to’o iha TL nia postu integradu fronteira, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tranzitu mak destakadu, sempre loke odamatan bá sira. Maibé, bá Bus Babadok Express, mosu fali problema ka dezentendimentu.

“Ita loke odamatan para sira liu de’it ho di’ak. Maibé, ita-nian to’o bá ne’e, sira husu buat oioin, litik oioin, sira halo difikuldade oion, halo ita-nia karreta para iha ne’ebá kuaje oras-haat,” Shechah Salem haktuir.

Advertisement

Shechah Salem Sagran deskonfia katak, situasaun ka problema ne’e mosu, dala-ruma tanba laiha sosializasaun másima hosi parte Indonézia nian. Seluk fali, dala-ruma Governu liuhosi Ministériu Transporte Indonézia nian informa tiha ona assuntu sira ne’e, maibé ekipa Servisu Migrasaun sira mak la ezekuta ordém servisu iha pontu entrada sira.

“Ha’u hanoin, sosializasaun parte Indonézia nian ne’e, laiha ida. Kerdijer, sira halo enkontru ho ita, halo akordu ho ita, mais sira la sosializa bá kraik. Dala-ruma  sosializasaun tun tiha ona bá kraik, maibé, parte kraik mak, la hala’o buat saida maka hosi leten hato’o bá sira. Ida ne’e mak ita tenke haree. Problema sira-ne’e hotu, ami sei hato’o bá na’in-ulun sira, diretór jerál transporte  nian, atu hatene,” Shechah Salem Sagran hateten.

Seidauk iha Estasionamentu

Maske iha loron 30 fulan-Marsu 2023, Governu liuhosi MTK hamutuk ho AEMTL lansa tiha ona operasaun Bus Babadok Express, maibé to’o oras ne’e, Timor-Leste seidauk iha estasionamentu própriu atu Bus Babadok Express ho Bus DAMRI bele  estasiona bá.

“Loos, ita triste oitoan, tanba  ema nian preparadu, ema agora harii hela terminal boot ida iha ne’ebá kuaje 90% prontu ona, parese fulan-Abríl  ne’e prontu ona. No ita-ninian terminal seidauk iha. Mais agora, ita-nian, sira dehan bá para iha Timor Travell, ne’ebé, ami  bá para iha Timor Travell. Mais ami la-hatene, futuru ne’e, ami bá fali ne’ebé. Ne’ebé, agora ne’e, pasajeiru sira bá sa’e no tuun iha Timor Travell,” Shechah Salem Sagran hateten.

Advertisement

Hatán kona-bá oinsá ho kondisaun deskansa nian iha uainhira to’o iha postu integradu Mota’ain, Shechah Salem Sagran dehan, to’o iha ne’ebá, la deskansa, pasajeiru sira tun hatudu de’it dokumentu passaporte, depois kontinua kedan viájen bá Atambua, no to’o iha Kefa ho So’e mak  foin bele deskansa.

“Ha’u hanoin, hosi Dili ne’e bá to’o Mota’ain, la deskansa, tanba besik hela no viájen oras rua de’it. Fronteira ne’e, ita para, hodi trata dokumentus. To’o iha ne’ebá, ita tenke tun entrega ita-nia passaporte, hanesan normál, ita kuandu tama iha rai ida. Depois, tenke bá foti ita-nia mala, para liuhosi Xray ne’e, tenke halo hotu. Maibé, karreta ne’e para kedas iha oin, hotu, ita kontinua viájen fila-fali. Xray ida maka iha Kefa, ida tán mak iha So’e. Ida ne’e mak fatin deskansa nian,” diretóra Shechah dehan.

Bainhira fila hosi Kupaun-NTT atu mai Díli, bele deskansa, tanba distánsia dook, no viájen kuaje oras barak. Tanba ne’e, bus bele para ka estasiona iha área sira hanesan iha Liquiça nian ka Mota’ain, hodi deskansa oitoan.

“Iha ne’ebá, ami hanoin hela, atu halo hanesan ne’e. Maibé, hosi Indonézia nian mai ne’e, ita presiza, tanba oras barak, ita tenke halo viájen, ita aproveita mós, hodi para iha ita-nia rai oitoan. Ami haree tiha ona restaurante kafé ida iha ne’ebá, ami survei tiha ona. Ami-nia planu karik, atu foti ida ne’e mós bá fatin deskansa ida iha parte ita-nian. Maibé, kuandu ita sai hosi Dili bá, ne’e badak hela, oras rua ne’e, ita la presiza atu para iha fatin deskansa. Ita tama direta ona bá fronteira,” Salem Sagran esplika.

Iha akordu resiprosídade ne’e, temi kona-bá fatin sira bá deskansa ka estasionamentu nian, tanba karreta uainhira halai to’o oras tolu ka haat, tenke para hodi deskansa, pasajeiru sira tun oitoan. Maibé, durante operasaun ne’e, parte Babadok Express nota katak, Bus DAMRI hala’o la halo tuir akordu ida ne’e.

Advertisement

“Sira halai loos hela de’it. Ne’ebé, ita-nian ne’e, bá to’o iha ne’ebá, ita para tiha lai iha Kefa, hotu tiha, ita direta bá Kupan. Ita la presiza para tán iha So’e. Tanba Kefa bá Kupan ne’e, oras haat, entaun, la presiza para bá mai. Maibé, depende mós, sé karik presiza, ita para tán iha So’e,” Shechah Salem Sagran kestiona. 

Hatán kona-bá karik AEMTL liuhosi Kompañia Hamutuk Babadok Transloc, L.da, prepara rasik ona kondisaun terminal nian, diretóra Shechah hatán, provizóriu fatin estasionamentu  mak iha Timor Plaza.

“Governu seidauk deside loloos katak, terminal iha ne’ebé. Ne’ebé, ita-nian, provizóriu terminal mak iha Timor Plaza,” Shechah Salem Sagran hateten tán.

Shechah mós informa katak, durante viájen ho Bus Babadok Express bá mai Dili ho Kupaun, parte responsável sira, la prepara hahan bá pasajeiru sira iha karreta laran. Maibé, sira identifika ona mós bá deskansa nian, atu pasajeiru sira bele sosa hahan, hafoin ne’e, bele kontinua viájen.

Présu Definitivu $40

Advertisement

Hahú kedan iha loron lansamentu bá operasaun bus Babadok Express, parte responsável sira AEMTL loke promosaun billete bá pasajeiru sira ho présu $30, hosi Dili bá de’it, la hosi Kupaun mai de’it. Maibé, sé bá no mai, maka sei aplika $50 kada pasajeiru. Présu promosaun ida ne’e sei aplika to’o lorin 12 fulan-abril tinan ne’e.

Uainhira liu loron ida ne’e, maka Kompañia Hamutuk Babadok Transloc, L.da, sei aplika présu normál ka definitivu bá pasajeiru sira ho $40 kada pasajeiru. 

“Ida $30 ho $50 ne’e, présu promosaun bá iha fulan ida ne’e nia laran. Maibé, ninia présu loloos ne’e $40. Kuandu rupiah karik, Rp 400,000. Tanba SOP ne’e, buat ida akordu bá tempu naruk, entaun, ita labele dehan de’it $40, ita tenke-ser fó entre $40 to’o $50, tanba bá futuru karik, oinsá iha possibilidade, para ita bele aumenta,” nia hateten.

Tuir nia haree, problema ida mak hosi parte Indonézia nian, sira fó ho présu rupiah Rp 350,00 ho Rp 375,000. Mais uainhira sira mai fali iha Dili-Timor Leste, sira fó fali présu Rp.10,000 no ida-ne’e tuir Shechah katak, laiha étika bisnis.

Shechah fó razaun katak, sira lakohi aplika présu ne’ebé hanesan ho Timor Travell ho Paradise, tanba durante tinan 20 ona, hala’o sira-nia operasaun uza kustu ida ne’e.

Advertisement

Bus Paradise ho Timor Travell, uainhira hosi Indonézia mai Dili ho Rp 230,000 ($23), no Rp 250,00 ($25). Maibé, sé hosi Timor bá Kupaun, aplika présu entre $23 to’o $25.

“Ida ne’e, présu bá Timor Travell ho Paradise. Ne’e ema étika bisnis laiha ne’e, maka, mai halo hanesan ne’e. Ha’u koalia tiha ona bá Damri, ha’u hatete bá nia dehan hanesan ne’e, iha ita-boot nia rai Indonézia ne’ebá, problema laiha. Tanba Paradise ho Timor Travell iha ne’ebá, Rp 250,000 ($25), ita-boot tau Rp 350,000 ($35). Loos ona, problema laiha,” dehan Shechah Sagran.

Diretóra Kompañia Hamutuk Babadok Transloc, L.da ne’e dehan, Bus DAMRI tama fali iha Timor-Leste, sira estraga fali merkadu ne’ebé mak TL iha tiha ona.

Shechah Salem Sagran informa, estratéjia ne’ebé dadaun ne’e sira uza hodi gaña konfiansa públiku nian liu-liu pasajeiru sira, ida maka halo promosaun bá présu billete. Sira mós rekoñese, molok lansamentu ne’e, la halo promosaun, tanba seidauk hatene loloos présu ne’ebé sira tau iha akordu SOP entre Governu Indonézia ho Timor-Leste.

Iha sorin seluk, Hatutan.com tenta ona mós halo konfirmasaun ho Ministru Transportes no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, ninia kna’ar-fatin, sempre okupadu ho enkontru.

Advertisement

Bainhira konfirma fali ho diretór jerál foun MTK nian informa katak, nia parte seidauk bele koalia ho mídia, tanba to’o oras ne’e, seidauk simu relatóriu ka lamentasaun ruma hosi AEMTL ka Babadok Express. Maibé, promete katak, sei hato’o direta preukupasaun ne’e bá Embaixada Repúblika Indonézia iha nian iha Díli.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Suspende Temporariamente Jogu Bola Guling

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli- Inspetór Jerál do Jogu (IGJ, sigla portugés) hasai rezolusaun Nú.14/2024 de 20 de Março, hodi suspende temporariamente atividade jogu bola guling.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kada Fulan, Timoroan Lori Millaun $5 bá Kompras iha Atambua

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Prezidente  Kamara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten timoroan nia osan kada fulan purvolta  millaun $5-resin mak semo bá merkadu Atambua, Timor Osidentál hodi bá kompras produtu báziku sira, hanesan tomate, supermie, sutate, masako, sigaru, trigu, mina dapur nian, raupa ho seluk-seluk tan.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Vizita Surpreza Vise-PM bá SERVE, I.P, Diretór Ezekutivu Laiha Fatin Tanba Partisipa Kongresu ATCPTL

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli—Vizita surpreza Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador bá Assuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay,  bá   Servisu Verifikasaun Emprezarial, Institutu Públiku (SERVE I.P), Tersa (26/03/2024), la bele simu hosi Diretór Ezekutivu SERVE,I.P, Florêncio da Costa Sanches tanba partisipa hela iha kongresu Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL-sigla portugés).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending