Hatutan.com, (09 Juñu 2023), Díli- Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, prontu koa’lia no koopera ho Primeiru-Ministru indijitadu atu kontínua fó opiniaun bá interese nasionál no dezenvolvimentu nasaun nian.
Lee Mós : A-Deus Oitavu Governu Konstitusionál
Iha kampaña fulan-ida hale’u territóriu Timor-Leste, partidu CNRT sempre deklara katak bainhira CNRT manan eleisaun ne’e, maka Prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão sai Primeiru-Ministru bá Governu da-IX períodu 2023-2028.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak. Foto/Elio dos Santos da Costa
Bá jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Díli, Sesta (09/06/2023), Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, informa katak VIII Governu Konstitusionál nia reuniaun Konsellu Ministru nian termina tiha ona iha Kuarta, 07 fulan-Juñu ne’e, ho nune’e, Governu atuál preparadu loos atu simu Governu foun períodu 2023-2028.
Liuhosi enkontru semanál ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál, Taur Matan Ruak, haktuir katak oportunidade saida de’it nia prontu simu.
“Ha’u prontu oportunidade saida de’it simu, ko’alia uitoan, la’ós de’it agora depois tomada de posse sei iha hanoin ruma, opiniaun ruma ha’u bele fó. Ha’u dehan Xefe Estadu katak ha’u prontu, disponivel, ha’u nia gabinete tomak, governu tomak,” Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak hateten.
Xefe Governu informa mós ba Xefe Estadu katak, fó ona instrusaun bá ministru sira hotu atu sira sai hosi fatin servisu, bainhira sira simu ona sira nia substitutu, atu hatudu kultura foun ida, labele kaer soe hela de’it, halai tiha husik hela hanesan ne’e, nasaun ne’e la’ós ema ida nian, hotu-hotu tenke iha responsabilidade.
“Depedentemente ita iha diverjénsia, ita nia problema polítiku, maibé nasaun ne’e ita-nian, ema barak terus, sofre mate depois harii entaun ita respeitu ba ida-ne’e,” Taur Matan Ruak hateten.
Iha sorumutukk ho PR José Ramos-Horta ne’e, Taur Matan Ruak, entrega kopia relatóriu ida kona-bá mandatu no prestasaun servisu Governu da-VIII nian.
Nia dehan informasaun ba Prezidente Repúblika kona-ba auditória kámara de kontas ne’ebé halo ba orsamentu jerál estadu tinan-tinan liu-liu VIII governu konstitusionál nian.
Progresu VIII Governu Konstitusionál

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak. Foto/Elio dos Santos da Costa
Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak argumenta katak Timor-Leste iha dezafiu barak, instabilidade polítika no governativa ne’e hatudu katak iha oin partidu hotu-hotu labele hanoin halo krize de’it. Tanba bainhira iha instabilidade polítika, iha instabilidade governativa entaun ne’e atraza hadi’a prosesu nasaun ne’e, entaun hotu-hotu buka evita ida ne’e.
Timor-Leste iha 41,3% pobreza multidimensional ne’e konta husi setór tolu importante saúde, edukasaun, no rendimentu sira, signifika kuaze metade populasaun kiak. Agora halo nusa mak Estadu bele kombate ida ne’e, la’ós governu ida ka governu rua de’it entaun presiza tetu investimentu seriu.
“Ita iha 47% labarik sira má-nutrisaun. Ita iha 36%, inseguransa alimentár katak dala-ruma família balun nia han loron ida, nia la hatene aban bainrua ne’e halo nusa, inseguransa alimentár katak hahán la sufisiente,” Taur Matan Ruak afirma.
Nia subliña iha dezafiu ida seluk mak dezempregu, ha’u bainhira tama lidera VIII Governu primeira vez mai ne’e iha 11% ohin ne’e 9,6%, dezempregu ne’e boot. Ida seluk mak diversifika ekonómiku, governu hotu-hotu ko’alia labele depende de’it ba fundu petrolíferu tenke diversifika iha área turizmu, peska, agrikultura to’o agora se mak diversifika seidauk.
Timor-Leste Nia Adezaun bá ASEAN
Timor-Leste iha route map ne’ebé tenke kumpre hosi ASEAN, Timor-Leste agora membru observadór, probabilidade 2028-2029 simu ASEAN, reuniaun simeira ASEAN.
ASEAN de’it di’ak, maibé se ASEAN plus ne’e signifika país barak mak sei mai. Agora iha infraestrutura balun sira hakarak haree, prontu atu simu, ida Aeroportu Internasionál Nicolãu Lobato Komoro, ita nia Aeroportu simu aviaun sira natoon de’it, ita boot sira haree aviaun balun ita bainhira sa’e nia tun nia trava dala ruma ita tauk travaun kotu ita ba para iha mota ne’e signifika ita nia Aeroportu ne’e badak liu.
“Entaun ita hakarak ida ne’e akontese, kontratu hotu ona, ha’u fiar katak tempu badak sei lansamentu primeira pedra 2026 prontu ona. Ida seluk fiber optika, sira hakarak iha nia internet ne’e lalais no seguru,” Taur Matan Ruak hateten.
Bele lalais dala ruma la seguru, ema bele hacker sira lakohi ida ne’e bele akontese entaun lalais no seguru. Ita daudaun ne’e ita nia nei-neik ka lentu liu. Entaun ha’u espera katak fiber optika ne’e bele avansa.
Taur fó ezemplu iha konferénsia nivel altu ASEAN nian ne’ebé halo iha Indonézia, infraestrutura otelaria iha Labuan Bajo, ema barak la bá hanesan ita-boot sira haree Embaixadór Indonézia iha Timor la bá tanba saida, no seluk limita ema tanba labele simu ema barak infraestrutura iha ne’ebá ne’e natoon de’it.
Mezmu hanesan ne’e simu ema besik rihun rua resin entaun sem kontrolu bele to’o 3,000 depois mákina ida sustenta lojístika téknika profisionál sustenta ne’e rihun entaun ita tenke preparadu ba ida ne’e. Maibé ita hakarak apoiu projetu balun ne’ebé ita tenke avansa.
Jornalista: Vito Salvadór