Connect with us

Nasionál

Hinduísmo iha TL Selebra Loron Vitória, Ramos-Horta Husu Tane As Toleránsia Relijioza

Published

on

Hatutan.com, (02 Agostu 2023), Díli-Komunidade hinduísmo iha Timor-Leste, Kuarta (2/08/2023), kosentra iha Pura, Taibessi, Díli, hodi selebra loron vitória ka loron boot Galungan.

PR Ramos-Horta partisipa iha selebrasaun loron Galungan nu’udár loron boot komunidade hinduísmu sira-nian iha Pura, Taibessi, Díli, Kuarta (02/08/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Selebrasaun loron Galungan tuir komunidade Hindu nia fiar nu’udár símbolu vitoria dharma ka vitoria bá buat di’ak kontra adharma  ka kontra buat at.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, bainhira partisipa iha selebrasaun loron Galungan iha Pura, Taibessi, hato’o parabéns bá komunidade Hindu iha Timor-Leste.  Nia hato’o solidariedade no fraternidade hosi Timoroan sira hotu-hotu ba membru komunidade Hindu ne’ebé hela iha Timor-Leste mai husi rai barabarak ne’ebé selebra loron boot ne’e.

“Há’u nia pedidu bá komunidade Hindu iha Timor-Leste, atu kontinua kaer metin kultura no doutrina relijiaun nian hodi kontribui bá dezenvolvimentu, dame iha país ida-ne’e no liu-liu iha toleránsia relijioza,” Ramos-Horta hateten.

Advertisement

Pura Taibessi, tuir Ramos-Horta hola parte kultura diversidade iha Timor-Leste, iha sivilizaun relijiaun oin-oin, bo’ot ka ki’ik importante hatudu respeitu bá kultura ida-idak nia fiar.

Koordenadór Komunidade Hindu iha Timor-Leste, Iputu Ari Sanjaya hateten, ohin selebrasaun loron Galungan, hanesan loron bo’ot ba komunidade hinduísmu sira. Loron Galungan nu’udár mós loron selebrasaun ba vitória tuir fiar Hindu nian.

Nia afirma komunidade hinduísmo Timor-Leste sente haksolok ho prezensa Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nian mezmu iha selebrasaun loron Galungan ne’e, Pura-Taibessi rasik iha hela faze renovasaun nia laran.

“Ami hola parte mós iha komunidade turizmu relijiozu, tamba ne’e ami promete sei apoiu atividade sira Governu nian, liu-liu iha toleránsia relijioza hodi hamutuk kaer liman metin hakat bá dezenvolvimentu liu husi hametin pás, unidade no fraternidade,” Iputu Ari Sanjaya hateten.

Selebrasaun loron Galungan hosi komunidade hinduísmu iha Pura, Taibessi, Díli. Foto/Elio dos Santos da Costa

Nia sublina pura Taibessi em prinsípiu laos sei sai deit hanesan fatin ba komunidade hinduísmo sira reza maibé sei sai mós hanesan sentru kulturál bá sidadaun hotu ne’ebé hakarak aprende kona-bá kultura hindu.

Pura Taibessi mós sei sai hanesan sentru ida atu halibur foin-sa’e sira husi relijiaun oin-oin, grupu juventude sira ne’ebé iha talentu bá arte bele aprende hamutuk ho diversidade ne’ebé iha hodi kompleta malu no hamutuk iha vizaun ida ba futuru.

Advertisement

IX Governu Konstitusionál tenke tau atensaun ba pura Taibessi

Molok ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta  hateten, nia hein IX Governu Konstitusionál sei kontinua nafatin apoia atu fatin Pura Taibessi bele sai diak liutan no sai hanesan fatin turizmu relijiozu ne’ebé hola parte istória kultura no diversidade Timor-Leste nian.

“Há’u iha enkontru semanál ho Primeiru-Ministru, há’u sei hateten, há’u sei esplika há’u nia vizita mai fatin Pura Taibessi, para iha pedidu ruma tama bá nia fatin nia bele hatene no Primeiru-Ministru ema ida sensível ba ida ne’e tamba ne’e hein katak IX Governu Konstitusionál sei kontinua apoiu para konklui obra ne’e, inklui hadia dalan no buat seluk ne’ebé haleu fatin ne’e,” José Ramos-Horta tenik.

Iha fatin hanesan, Diretor Ezekutivu Serviço de Apoio à Sosiédade Civil e Auditoria Sosiál (SASCAS), Edvin D. Soares Noronha hateten obra reabilitasaun no melloramentu bá pura Taibessi hahú desde 2018, ne’ebé nia inisiativa mai husi antigu alunu Timoroan iha Bali, ne’ebé hanaran IKAYANA, no hetan atensaun bo’ot husi VI Governo Konstitusionál ne’ebé lideradu husi Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo.

Diretor Ezekutivu Serviço de Apoio à Sosiédade Civil e Auditoria Sosiál (SASCAS), Edvin D. Soares Noronha.

“Governu fó apoiu ba pura Taibessi liuhosi IKAYANA ho valor orsamentu hamutuk millaun $1.2   bá reabilitasaun no hanesan ita-bo’ot sira hare rasik pura ne’e hanesan bo’ot terseiru iha mundu nune’e presija mellora tan espasu lubuk ida,” Edvin D. Soares Noronha esplika.

Nia hatutan hein katak ba oin ho rekomendasaun husi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, IX Governu Konstituisionál bele fo atensaun atu bele halo remata, tamba dezenu ba konseitu ida atu remata ne’e hotu ona no dadauk ne’e iha hela SASCAS no sei halo komunikasaun ho governu atu hare ida ne’e.

Advertisement

Pura Taibessi rasik sei termina nia konstrusaun iha tinan ne’e nia rohan no bá oras ne’e daudaun konstrusaun atinje ona porsentu 80 no sei termina iha fulan-Dezembru 2023 atu nune’e bele haree fali konstrusaun tuir mai.

Koordenadór Komunidade Hindu iha Timor-Leste, Iputu Ari Sanjaya hateten hanesan komunidade hinduísmo iha Timor-Leste sente orgullu tamba Governu bele tau atensaun bá sira-nia pura liu husi reabilitasaun no hadi’a kondisaun sira.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Nasionál

Restu Mortál Dom Jaime Garcia Goulart, Dom José Joaquim Ribeiro ho Monseñor Martinho da Costa Lopes To’o Ona iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (01 Setembru 2026), Díli – Restu mortál preladus Katóliku na’in-tolu, kompostu husi Dom Jaime Garcia Goulart, Dom José Joaquim Ribeiro ho Monseñor Martinho da Costa Lopes, Tersa (01/09/2026), to’o ona iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Presiden Timor-Leste José Ramos-Horta Sampaikan Duka Untuk Korban Gempa di Flores

Published

on

By

Hatutan.com (18 Agustus 2026), Dili– Preziden Republik Demokratik Timor-Leste, José Ramos-Horta  menyampaikan belasungkawa yang mendalam kepada pemerintah dan rakyat Indonesia terutama masyarakat di pulau Flores Nusa Tenggara Timur (NTT) yang menjadi korban  gempa magnitudo 7,7 yang mengakibatkan 68  orang meninggal dunia.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Fransa Aprofunda Kooperasaun Bilaterál ho Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com,  (22 Jullu 2026), Díli— Governu Fransa reafirma kompromisu atu aprofunda no diversifika kooperasaun bilaterál ho Timor-Leste iha área oioin, inklui defeza, ekonomia, turizmu, kultura no edukasaun.

(more…)

Continue Reading

Trending