Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Ramos-Horta Husu Timoroan Hafolin Obra Veteranu bá Ukun Rasik An

Published

on

Hatutan.com, (03 Marsu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu Timoroan hotu hafolin no rekoñese veteranu sira-nia  liman-rohan ka obra  bá ukun rasik an nu’udár promosaun valór no prinsípiu sira ne’ebé esensiál bá harii Estadu Direitu Demokratiku no konsolida direitu no liberdade sira ne’ebé Timor-oan hotu goza.

Lee Mós: MACLN Kontínua Verifika Dadús Veteranu 30.836 Ne’ebé Rejista iha 2009

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta  hato’o mensajen ne’e iha nia diskursu ne’ebé lee hosi  Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, iha komemorasaun loron Veteranu bá dala-VII ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, Díli, Domingu (03/03/2024).

Advertisement

Komandante em-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Xefe Estado Maior FALINTIL, Taur Matan Ruak ho Komandante FALINTIL, Lere Anan Timor. Foto/Dok.Estadu

“Ho onra no emosaun boot mak ita halibur hamutuk ohin hodi selebra loron nasionál Veteranu iha Timor-Leste. Iha okaziaun espesiál ne’e, ita hanoin-hetan no fó onra bá sira ne’ebé luta maka’as bá ita-nia nasaun doben nia independénsia no ukun-na’in, liuliu bá martir sira ne’ebé fakar sira-nia raan no fó sira-nia moris,” Xefe Estadu afirma.

Iha tinan ida-ne’e, tema ne’ebé hili mak “Juntos Marcharemos para o Futuro”, la’ós de’it ko’alia kona-bá Veteranu sira-nia viajen eroiku iha tempu uluk, maibé mós kona-bá sira-nia inspirasaun bá jerasaun sira iha futuru.

“Nu’udar ita haree bá futuru Timor-Leste nian, importante tebes atu rekoñese papél fundamentál Veteranu sira-nian iha promosaun valór no prinsípiu sira ne’ebé esensiál bá harii Estadu Direitu Demokratiku no konsolida direitu no liberdade sira ne’ebé ita hotu goza,” Ramos-Horta afirma tan.

Veteranu no Martir Libertasaun Nasional sira eziste espíritu sakrifísiu nian, servisu iha ekipa, dedikasaun bá objetivu sira, dixiplina iha kombate no kompromisu individuál ba família, komunidade no nasaun. Tanba ne’e, tuir Ramos-Horta, katak veteranu sira hanesan ezemplu loloos kona-bá saida mak presiza atu harii nasaun ida-ne’ebé forte, reziliente no prósperu.

Ramos-Horta mensiona tan iha nia diskursu katak asosiasaun veteranu sira ne’ebé estabelese iha nasaun laran tomak hala’o papél importante ida iha konsolidasaun sosiedade sivíl no inisiativa privadu ida, ne’ebé tenke forte liu iha Timor-Leste.

“Sira hanesan guarda ba ita-nia memória istórika, promotór patriotizmu no nasionalizmu, defensór bá pás no estabilidade, no motór ba empreza foun sira iha nivel lokál no komunidade, mákina organizadu ki’ik maibé importante sira ba dezenvolvimentu nasionál.”

Advertisement

Xefe Estadu enkoraja membru sira hosi asosiasaun hirak-ne’e atu hala’o papél ida-ne’ebé ativu no partisipativu liu iha prosesu diversifikasaun ekonómika no sosiál, hodi renova espíritu pretensa ne’ebé tenke kontinua muda Veteranu sira.

“Hakarak insentiva sidadaun anónimu sira, lider sira no reprezentante sira husi Asosiasaun Veteranu sira, atu renova ita-nia espíritu nasionál bá funu nian, hodi fó benefísiu ba atividade sira ne’ebé produtivu liu, ne’ebé ajuda nasaun ne’e atu hamenus dependénsia ba importasaun estranjeiru,” Horta friza tan.

Knaar ida-ne’ebé bele kontribui la’ós de’it ba aumentu produtu doméstiku brutu (PIB), maibé mós atu hadi’a timor-nia dezempeñu no aproveita oportunidade sira husi prosesu integrasaun ne’ebé ezijente iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), no seluk tan.

“Hodi halo ida-ne’e, ita sei kontribui maka’as ba hasa’e reziliénsia, reforsa ita-nia soberania iha ameasa foun ba Independénsia Nasional, hanesan dezastre naturá no xoke ekonómiku esternu. Ita presiza Frente Libertasaun foun ida-ne’e, hasoru Moris-kiak multidimensional, Má-nutrisaun Inan no Labarik no Seguransa Ai-han ne’ebé afeta ema sira ne’ebé ladún di’ak, vulneravel no defisiente liu, no kompromete negativamente ita-nia progresu hodi alkansa Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS),” Ramos-Horta tenik.

Luta ida-ne’e tenke envolve setór sosiedade hotu-hotu, husi Veteranu ba família, komunidade, kompañia no grupu juventude sira. Hamutuk, ita bele kontribui ba hadi’a no haka’as an atu hadi’a governu no autoridade nasionál sira-nia moris-di’ak, hodi asegura katak la iha ema ida mak husik hela!

Advertisement

Fronteira foun ida atu luta hasoru dezafiu sira iha mundu ohin loron, ne’ebé sujeita ba risku regulár husi dezastre no krize sira, ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, konflitu armadu (Ukránia ka Gaza) ka pandemia ne’ebé la bele prevee, mobiliza rekursu foun, hakarak no parseria.

Liu-liu, uza rede ligasaun no solidariedade ne’ebé estabelese ho asosiasaun no parseria veteranu estranjeiru sira, hanesan sira iha Australia, Portugal no nasaun sira seluk, kontinua hametin relasaun amizade no kooperasaun internasionál, no mós halo ita-nia komprensaun kona-ba istória ne’ebé fahe ba malu entre ita-nia nasaun sira.

Aproveita oportunidade ida-ne’e hodi agradese ba Veteranu no Dignatáriu Estranjeiru sira tanba sira-nia prezensa, ne’ebé sira-nia prezensa atu fó onra no dignidade boot ba ita. Obrigadu ba ita-boot sira-nia laran-luak no domin ne’ebé kontinua dedika ba Veteranu no Timor-oan sira, iha momentu sira ne’ebé susar liu iha ita-nia istória.

“Nu’udar nasaun ida, ita tenke kontinua hafolin no rekoñese ita-nia Veteranu sira nia liman-rohan estraordináriu. Ita tenke hetan inspirasaun husi sira-nia ezemplu no serbisu hamutuk atu harii futuru ida-ne’ebé di’ak liu ba timoroan hotu. Ha’u apela ba ema hotu atu kontinua inspirasaun foin-sa’e Timoroan sira iha luta foun ba inovasaun teknolojia, tranzisaun enerjia, ekonomia green ka blue, hodi promove dala ida tan valór solidariedade, justisa no kompromisu komún sira, ne’ebé sempre karakteriza Timor-oan sira-nia laran,” Ramos-Horta subliña.

Iha Loron Veteranu ida-ne’e, ita reforsa ita-nia kompromisu atu fó onra ba nia liman-rohan no aplika valór hirak-ne’e hodi harii nasaun ida-ne’ebé prósperu, modernu, fraterna, pasífiku no tolerante liu. Ha’u hein katak ita-nia Veteranu sira-nia aten-barani no determinasaun sei kontinua orienta ita-nia dalan ba futuru ne’ebé naroman ba Timor-Leste.

Advertisement

“Agradese bá ema hotu ne’ebé marka prezensa iha sira-nia kompromisu no dedikasaun ba ita-nia nasaun. Ha’u hein katak Loron Veteranu ida-ne’e sei sai momentu reflesaun, agradese no renovasaun ba ita-nia kompromisu komún bá Timor-Leste,” Xefe Estadu RDTL ne’e afirma tan.

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending