Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Deskonfia, Superiór Sira iha PCIC Komete Irregularidade no Abuzu Podér

Published

on

Hatutan.com, (02 Outubru 2023), Díli—Deskonfia superiór sira ne’ebé durante tinan-ualu (8), hahú hosi tinan 2015-2023,  asume kargu no sai lejizladór iha Instituisaun Estadu Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) komete irregularidade, abuzu podér no balun deskonfia komete kazu krime.

Edifisiu PCIC. Foto/Hatutan.com.

Haktuir bá dokumentu ne’ebé Hatutan.com asesu, foin lalais ne’e, hatudu katak irregularidade lubun, abuzu podér, inklui krime balun mak deskonfia  komete hosi superiór sira PCIC nian.

Lee Mós: Governu Kansela Polítika Reforma PCIC

Dokumentu ne’e Investigadór Kriminál no Espesialista Laboratóriu PCIC sira dirije ona  bá Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão ho nia koñesimentu bá  Vise-Primeiru-Ministru asuntu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano “Assanami” Sabino Lopes, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Hermenegildo “Agio” Pereira, Ministru Justisa, Amândio de Sá Benevides, inklui Koordenadora Reforma Justisa, Lúcia Lobato.

Advertisement

Dokumentu ne’e mós sei haruka bá Prokuradór Jerál Repúblika (PGR)  nu’udár mós  Prezidente Konsellu Superiór Majistratura Ministériu Públiku, Alfonso Lopes. Maibé daudaun ne’e PGR Alfonso Lopes sei hala’o hela viajen servisu bá rai-li’ur.

Sita hosi dokumentu ne’e mós katak deskonfia iha indivídu balun ne’ebé la prienxe rekezitu hosi Dekretu Lei númeru 15/2014, tanba nivel edukasaun Eskola Sekundáriu de’it (to’o agora seidauk submete nia diploma ikus) admite asume kargu xefia, tanba  deskonfia indivídu ka pessoál refere nu’udár konfiansa hosi superiór  sira PCIC  hodi  promove nia hosi 2015-2023 no kontínua promove tan to’o 2025.

Pessoál ne’e mós deskonfia komete krime ne’ebé rejistu iha Ministériu Públiku ho Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés) ne’ebé parte sira konstitui ona hanesan arguidu bá krime burla agravadu tanba deskonfia simu vítima sira-nia osan (montante hale’u $700.00) inklui abuzu podér tanba utiliza edifísiu PCIC hodi rezolve problema partikulár balun (kazu sira-ne’e deskonfia taka ka konjela tiha de’it).

Dokumentu ne’e mós deskreve kona-bá pratika diskriminasaun ne’ebé deskonfia superiór PCIC halo bá iha prosesu formasaun bá espesialista no investigadór sira bá tuir formasaun iha estranjeiru. Iha ne’ebé pessoál sira ne’ebé superior sira konfia mak sira prosesa kustu viajen estranjeiru nian, maibé bá investigadór no espesialista sira ne’ebé superiór sira laiha konfiansa sei la trata sira-nia kustu viajen no hatún despaixu hodi utiliza osan privadu bá kustu viajen estranjeiru nian.  Nune’e, bainhira superiór refere mak halo viajen, maka nia uza nia kompeténsia no podér tomak hodi orienta bá Departamentu tutela prosesa nia kustu viajen 100%.

Parte sira Xefe Departamentu Assesoria Jurídiku hatene no iha koñesimentu bá violasaun sira ne’ebé deskonfia komete hosi superiór sira PCIC nian, maibé nonook no la halo aktu ka fó opiniaun jurídiku bá situasaun sira-ne’e iha PCIC.

Advertisement

Haktuir hosi dokumentu ne’e katak, superiór ezekutivu balun PCIC nian, deskonfia  uza podér hodi assegura pessoál konfiansa balun iha PCIC fasilita fó treinu bá Superiór PCIC  nia oan-mane utiliza arma servisu PCIC nian no bá pratika tiru iha karreira de tiru PCIC nian iha Kaitehu, Munisípiu Liquiça.

Informasaun ne’e la sai bá públiku tuir dokumentu ne’e katak, pessoál ne’ebé assume kargu iha Departamentu Armamentu no Seguransa (DAS) iha relasaun di’ak ho Superiór PCIC no konsege promove tan ezerse funsaun refere to’o 2023.

Deskonfia iha mós kazu utiliza arma hodi ameasa ema seluk iha PCIC nia naran tanba problema feto no vítima hato’o keixa bá superiór PCIC, maibé la hola medida tanba indivídu refere pertense bá Superiór PCIC balun nia ema konfiansa. 

Deskonfia iha mós pessoál kargu xefia balun iha PCIC halo lakon motorizada Estadu nian, maibé prosesu ne’e rai de’it iha superior sira-nia  “gaveta” laran.

Iha fulan-Fevereiru 2023, pessoál kargu xefia ida hetan pena suspensaun fulan-rua hosi Tribunál, maibé Superiór PCIC nian kontinua promove pessoál refere hodi ezerse funsaun nu’udár xefe ida iha organograma PCIC, maski Komisaun Funsaun Públiku (CFP) ho Ministru Justisa sesante, Tiago Amaral Sarmento la aprova, ho razaun katak funsionáriu públiku  ka ajente administrasaun públiku ida ne’ebé hetan ona  sansaun disiplinár (suspensaun) labele hetan promosaun.

Advertisement

Deskonfia iha mós kazu ne’ebé komete hosi kargu xefia balun iha PCIC hodi subar amante to’o baku-malu iha arredores PCIC nian no rezulta vidru edifísiu PCIC nian rua rahun no diretór balun halo intervensaun hodi rezolve kedan kazu ne’e no parte superiór sira la loke prosesu disiplinár bá kazu amante iha PCIC laran.

Kazu amante ne’e deskonfia parte sira nonook de’it, maibé ikus mai pessoál refere nia kaben (maridu) kaer-toman no mosu problema. Nune’e, deskonfia parte sira hosi PCIC uza podér no forsa, inklui lori arma bá ameasa hodi rezolve kazu ne’e.

Ho ta’uk no iha presaun nia laran alias iha arma nia tutun, ikus mai, família ka maridu  membru PCIC ne’e entrega nia kaben (espoza) bá Xefe ida hosi PCIC ne’ebé durante ne’e sira halo relasaun amante.

Kazu ne’e, superiór sira iha PCIC deskonfia taka de’it no nonook ho de’it,  hodi laloke  prossesu disiplinár tanba  pessoál rua ne’ebé komete kazu amante ne’e nu’udár konfiansa superiór PCIC nian.

Iha Segunda, 02 fulan-Outubru 2023,  jornalista Hatutan.com hakat to’o iha Edifísiu PCIC nian  iha Caicoli, Díli, hodi konfirma assuntu ne’e bá Diretór Nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, maibé la konsege tanba ofisaial sira iha Gabinete Diretór Nasional PCIC nian fó hatene katak Diretór Nasionál PCIC okupadu ho servisu.

Advertisement

Relasiona ho dokumentu ne’ebé distribui ona bá parte relevante sira iha IX Governu Konstitusionál nian, jornalista Hatutan.com konfirma ho Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM), Hermenegildo “Agio” Pereira iha Palásiu Governu, iha ámbitu konferénsia imprensa hamutuk ho Ministra Finansa, Santina Cardoso, maibé Ministru Agio Pereira, la responde pergunta ne’ebé jornalista Hatutan.com dirije bá Ministru Agio Pereira diretamente hakat sai hosi fatin konferénsia imprensa.  

Reforma PCIC Imediata 

Hosi sorin seluk,  jurista Timoroan hosi Defensoria Jerál Públiku, Sérgio Paulo Dias Quintas, fó hanoin bá IX Governu Konstitusionál ne’ebé lidera hosi PM Xanana Gusmão, atu imediatamente halo reforma total bá PCIC nune’e labele aumenta pezu ba Estadu.

“Tuir ha’u nia hanoin, reforma PCIC ne’e nesesáriu duni atu estruturalmente, liu-liu ita haree katak se Adjuntu ne’e la neasesáriu diretamente fó ba Diretór Jerál, ha’u hanoin ne’e di’ak liu tanba se Adjuntu PCIC ne’e iha, bele fó pezu ba organizasaun ne’e rasik,” Sérgio Paulo Dias Quintas hateten bá Hatutan.com iha nia servisu fatin.

Nia konsidera, polítika IX Governu konstitusionál halo liu-liu hasai kargu Adjuntu PCIC tanba la fó pezu bá servisu PCIC ne’e rasik, nune’e  atu halo investigasaun ba kazu krime ruma, diretamente lidera husi ninia diretór.

Advertisement

Nia mós sujere atu halo reforma total bá kargu xefia sira iha PCIC atu bele hetan loloos sentidu hosi reforma PCIC.

“Hasai ema ida de’it pois ita temi reforma, ida-ne’e mak públiku kestiona tanba ne’e tenke iha reforma total  atu evita konflitu interese.  Tuir ha’u atu reforma PCIC ne’e la’ós haree de’it ba iha lejizlasaun, maibé reforma pesoál ne’ebé maka servisu iha PCIC durante tinan-ualu halo servisu la efetivu,” nia hateten.

Defensór Públiku ne’e atu  bá oin ho desizaun polítika Governu ne’e bele mantein  PCIC tutela ba iha Ministériu Justisa  (MJ) atu bele fasilita di’ak liu tan autoridade judisiál liu-liu iha prosesu investigasaun kriminál nian.

“Ha’u nia sujestaun maka PSIK mantein tutela bá iha MJ nia okos, lalika ba tutela fali Instituisaun Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tanba ita hatene se desizaun husi Tribunál no despaixu ruma hosi Ministériu Públiku (MP), servisu PCIC ne’e bele fasilita órgaun  ka autoridade judisiáriu. bainhira PCIC ne’e maka tutela bá PNTL bele hamosu konflitu interese,  nukazu elementu polísia ruma maka involve krime balun, ne’e  bele hamosu konflitu interese. Tanba ne’e estruturalmente PCIC tutela nafatin bá Ministériu Justisa hodi fasilita servisu autoridade judisiáriu di’ak liu tan,” Sergio Quintas argumenta.

Iha biban seluk, Prezidente Komisaun B-Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza, Seguransa, Deputadu Domingos  Augusto “Deker” hateten reforma PCIC ne’e kompeténsia Governu nian.

Advertisement

Deputadu Domingos  Augusto “Deker” tenik iha kompeténsia atu reforma ka lae ne’e fila-fali bá kompeténsia Governu nian no Governu liuhusi nia programa rasik se iha nesesidade no haree bá realidade atu reforma karik kompeténsia Governu nian.

“Ha’u nia parte hanesan prezidente bá komisaun B  nu’udár komisaun ne’ebé tutela bá área sira ne’ebé mak tutela mós bá PCIC nian knaar, tuir ha’u nia entendimentu buat ne’ebé ha’u hatene ha’u hanoin servisu PCIC nian ne’e nafatin, atu ko’alia kona-bá reforma bá parte ruma ne’ebé mak presiza duni atu reforma, PCIC ne’e atu tutela bá ne’ebé, ida ne’e de’it mak parte bá Governu ko’alia, kona-bá seluk ne’e ha’u la ko’alia tanba ne’e kompeténsia Governu nian,” Deputadu hosi Bankada CNRT afirma tan.

Governu Laiha Seriedade Reforma PCIC

Diretór Asia Justice and Rights (AJAR), José Luis de Oliveira konsidera Governu laiha seriedade atu hadi’a instituisaun PCIC tanba paradu ho reforma troka adjuntu ne’e de’it.

Governu da-IX assume bainhira sira simu posse iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pité Díli, iha momentu ne’ebá Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão rasik mak deklara katak, nia ajenda reformasaun ida mak ba instituisaun PCIC, maibé depois iha ikus fali rona katak reformasaun ne’ebé akontese iha PCIC ne’e mak hasai tiha de’it adjuntu PCIC mesak,  nune’e servisu iha PCIC kontinua la’o runggu-rangga.

Advertisement

“Ha’u hanoin la’ós reforma ho sentidu loloos. Kuandu ita hakarak halo reforma ne’e bazeia ba problema ne’ebé mak eziste no preokupasaun ne’ebé mak ema levanta tanba problema ne’ebé mak eziste iha instituisaun ne’e katak nia la funsiona ho di’ak,” José Luis de Oliveira hateten bá Jornalista Hatutan.com iha servisu fatin, Segunda (02/10/2023).

AJAR observa katak, durante ne’e instituisaun PCIC ne’e problemátiku nia halo servisu balun di’ak no buat balun la di’ak, nune’e mós buat barak nia halo hanesan kria fali problema de’it.

José Luis de Oliveira  dehan, tuir loloos PCIC ne’e rasik tenki servisu makas de’it ba krime ne’ebé komplikadu oitoan, ida-ne’e mak nia área servisu loloos maibé dalaruma mós nia halo servisu hotu ba krime ki’ik oan sira meibé ida-ne’e tuir loloos Polísia mak iha kompeténsia atu rezolve.

“Ita hatene katak, PCIC ninia pezu ne’e mak iha investigasaun sientifika no kle’an. Singnifika, ba krime sira ne’ebé mak komplikadu, organizadu no trans-nasionál. Maibé de faktu dalabarak hosi PCIC ne’e atua de’it efetivu ba krime ki’ik oan sira, enkuantu krime boot sira ita haree hanesan fali hosi SNI mak involve makas fali iha ne’eba,” nia observa.

AJAR nia haree katak, hanesan kazu boot Longuinhos Monteiro nian, José dos Santos Naimori Bucar nian, ne’e PCIC nia funsionamentu ba kazu boot sira ne’e ladun la’o ho di’ak.

Advertisement

Agora, kestaun mak ne’e, atu reforma ho loloos tenki haree ba problema ne’e eziste ona, entaun atu reforma saida ruma primeiru tenke hatene, tanba reforma ne’e la’ós atu troka ema maibé tenke hatur fila-fali ninia servisu funsionamentu tuir natureza loloos.

Tanba agora daudaun saida mak akontese ho reforma, ne’e so akontese muda de’it ema adjuntu nian maibé kona-bá servisu sira totalmente seidauk hadi’a hotu.

AJAR mós haree katak, Diretór PCIC rasik nia kaben iha ligasaun ho partidu CNRT, ne’e duni labele atu troka nia maibé loloos problema iha nia, nune’e problema nia hun ne’e mós mai hosi hosi diretór PCIC, nia mak laiha kompeténsia atu lori instituisaun ne’e hala’o servisu ho nia funsaun loloos.

Horbainhira AJAR mós rona katak, atu hadi’a funsionamentu servisu hotu-hotu depois troka diretór sira atu PCIC sira labele komplikadu tama bá rezolve fali diresaun investigasaun PNTL nia servisu maibé agora paradu tiha ona ba ajenda reformasaun ba instituisaun PCIC lakon tiha de’it ho mudansa ne’ebé mak troka adjuntu ne’e.

Tuir nia, ida-ne’e ladun satisfeitu ba públiku tanba Governu mak laiha seriedade atu hadi’a instituisaun ne’e rasik.

Advertisement

Ekipa Redasaun

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Tenente Jenerál Falur Mak Orienta Polísia Militár Asegura SEATOU iha Terrenu

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli-Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, klarifika katak  nia rasik mak fó orientasaun’ bá Polísia Militár  atu koloka nia membru asegura Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias ho ekipa iha terrenu bainhira  halo eviksaun bá komunidade sira ne’ebé utiliza espasu públiku no Estadu nia rai.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Membru PNTL ho F-FDTL Ne’ebé Viola Lei Kódigu Estrada Sei Simu Konsekuénsia

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Nasionál (DTN) sei aplika sansaun administrativa bá membru PNTL ho membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  ne’ebé viola Lei Númeru 03/2006, kona-bá Kódigu Estrada durante halo sirkulasaun iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Forsa Konjunta Preende Tabaku Pohon Sagu Kaixa 320 iha Tasi-Tolu

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Forsa konjunta kompostu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK), Servisu Informasaun Polisia (SIP), FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhosi Unidade FALINTIL (UF) no Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), halo apreensaun bá evidénsia tabaku ho marka Pohon Sagu hamutuk kaixa 320 iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending