Komunikasaun efikaz nu’udar baze hodi harí sosiedade ida ne’ebe saudável iha diskursu públiku. Tamba atu hamosu konfiansa públiku, elementu krusial ida maka onestidade. Wainhira liafuan perante públiku nakonu ho lia bosok ninia konsekuênsia sei grave. Ida nee laos deit halakon konfiansa públiku, mais hamosu mos kestaun fundamentais konaba moral husi indivídu no instituisaun ne’ebe nia serve ba.
Iha estudu étika komunikasaun hateten katak prinsípiu husi étika komunikasaun nian mak verasidade. Tantu indivídu no organizasaun naun governamentais no instituisaun estadu sira iha responsabilidade moral hodi fornese informasaun ne’ebe los no onestu ba públiku. Kompromisu konaba verdade ou lia los nee esensial tebes hodi promove konfiansa, mantein kredibilidade hodi garanti katak desizaun hotu ne’ebe hatoo ba públiku bazeia ba lia los hodi nunee sosiedade bem informadu.
Buat ne’ebe hot hotu tenke konsiente katak, moris iha era ne’ebe dominada ho informasaun husi fontes oin oin, kestaun hatoo lia bosok ba públiku sai preokupasaun premente. Panorama ba diskursu públiku hirak nee, frekuentemente kontaminadu ona ho manipulasaun no falsidade absoluta. Hodi rekupera fali husi lia bosok hirak nee, exige tebes individu hirak nee tenke halo ezame aprofundadu wainhira ita konekta ba asuntu étika komunikasaun,estudu ne’ebe investiga dimensaun morais konaba oinsa interasaun umana nian.
Nunee, hatoo lia bosok ba públiku, tantu husi indivídu ou instituisaun, sei hamosu konsekuênsia ba tempu naruk. Sira halakon tiha ona konfiansa públiku, distorse realidade hodi hamosu sinismu. Iha kazu barak, hatoo lia bosok ba públiku rezulta husi dezesu ba poder, halo protesaun ba intereses pesoal.
Karik seidauk tarde atu hodi orienta indivídu ou instituisaun sira aplika prátika komunikasaun ne’ebe iha étika liu liu wainhira utiliza espasu públiku. Iha alternativa rua deit wainhira iha individu ou instituisaun sira nee hatoo lia bosok ba públiku.Ida; husu responsabilizasaun ba ninia liafuan nee hodi promove kultura komunikasaun ne’ebe iha étika wainhira delibera informasaun ba públiku.Rua; husu evidensia no faktus hodi reforsa lia bosok hirak nu’udar verdadeiru.
Saida mak sei akontese bainhira hato’o ho lia bosok ba públiku
Kuandu indivídu ida ou entidades balun ho intensaun hatoo lia bosok ba públiku,nee konstitui ona traisaun ba konfiansa nee rasik. No konfiansa nee sei sai frágil no presiza tempu hodi konstruí fali, no bele hetan destruísaun iha tempu ne’ebe lais tamba deit fator desonestidade. Elementus importante seluk wainhira ita abitua ona hodi hatoo lia bosok ba públiku, laos deit prejudika relasaun entre individu nee ho públiku, mais bele kria mos implikasoens sosiais boot konaba moral husi individu nee inklui mos hamosu erosaun jeral husi públiku ba instituisaun ne’ebe individu nee lidera.
Fator ida seluk mak persepsaun públiku, katak iha era informasaun ne’ebe mais avansadu,kualker notísia rapidamente sirkula lais tebes através husi várius kanais. Ida nee sei halo públiku sai mais vijilante konaba verasidade husi informasaun sira nee rasik. Falsifika informasaun ou hatoo lia bosok ba públiku ho intensaun, sei hamonu mos kredibilidade husi individu nee rasik. Ninia konsekuensia mak wainhira individu nee lakon ninia kredibilidade, individu nee sei difísil atu rekupera hodi hetan fali konfiansa públiku, maske individu nee rekoñese lia bosok hirak ne’ebe antes nee nia hatoo tiha ona ba públiku.
Buat ne’ebe ema balun haluhan tiha katak, moris iha pais demokrátiku, importânsia konaba komunikasaun verdadeira nee pronunsiada iha konstituisaun husi artigu 6 konaba Estadu nia objetivu iha pontu (c) Defende no garante demokrasia polítika no povu nia partisipasaun iha solusaun ba problema nasionál. Tamba sidadaun ne’ebe bem informada, nee nu’udar baze demokrasia, maibe kuandu públiku hetan lia bosok tamba kauza nasional balun, sei prejudika mos kapasidade públiku hodi toma desizaun ba kauza hirak nee. Sei sai mais pior wainhira hatoo lia bosok ba públiku, sei harahun mos prosesu demokrátiku nee rasik,tamba distorsaun ba informasaun sira nee, ita sei obriga públiku hodi lahetan solusaun ba kauza nasional nee, no ida nee potensialmente sei hamosu rezistensia husi públiku ba inkapasidade hirak nee tamba haksumik iha lia bosok nia laran.
Iha parte seluk sei hamosu konsekuênsia la diak ba intituisaun ne’ebe individu nee lidera katak laos deit individu nee mak lakon konfiansa ho nia kredibilidade,maibe instituisaun nee mos lakon kunfiansa husi públiku. Tamba instituisaun refere hetan traisaun, dezilusaun no diminuisaun konfiansa ba instituisaun ne’ebe públiku tau espetativa ba. Iha senariu mais grave, erosaun konfiansa bele kontribui ba polarizasaun, ajitasaun sosial no bele kebra to ba konflitu horizontal entre apoiantes sira.
Dalan unika mak hato’o fali lia los nee ba públiku hodi hateten lolos no momos. Maske atu restaura hikas konfiansa nu’udar prosesu gradual ne’ebe depende tebes ba étika ne’ebe konsistente. Hanesan hatoo deskulpa ba públiku, halo koresaun hodi retira lia bosok husi públiku nu’udar etapa krusiais iha jornada hametin sosiadade demokratiku. Transparênte hodi admite ba eru ne’ebe iha hodi demonstra kompromisu ho prinsípius ne’ebe nakonu ho étiku sei kontribui hodi restaura kredibilidade maske presiza tempu barak.Ninia xave mak sinseridade jenuína hodi deklara katak AMI BOSOK ONA IMI NO HUSU PERDAUN BA ERU SIRA NEE.
Ho nune’e, wainhira iha responsabilizasaun husi perpetradore sira nee, ita promove ona prátika komunikasaun ne’ebe nakonu ho étika hodi rekonstrui konfiansa através husi transparênsia hodi nunee públiku bele navega konsekuênsia husi lia bosok sira nee ho maduru.
Ikus liu, hatoo lia bosok ba públiku nee grave no bele hamosu konsekuênsia boot. Tamba estraga ona prinsípiu konaba verasidade, hamihis konfiansa no bele mos fo risku ba aliserse paz nian. Diak liu,individu sira ne’ebe gosta hatoo lia bosok ba públiku tenke barani rekuñese ho responsabilidade étika hodi defende prinsípiu onestidade no transparênsia hodi mantein konfiansa públiku ne’ebe imi serve ba. Tamba moris iha pais ida ne’ebe gosta hafutar nia an ho lia bosok, ita rasik mak sei destroe future nasaun nian.
Hosi: Renato da Costa