Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Korruptór no Indultu Prezidente RDTL

Published

on

Desizaun prezidente fó-indultu (perdaun) ba Emilia Pires no Madalena Hanjam, hamosu reasaun públiku ne’ebé luan.

Tuir ha’u-nia observasaun, iha argumentasaun rua ne’ebé mosu iha mídia-sosiál. Ida, argumentasaun direitu (argumentasi hukum), katak indultu hanesan direitu prerogativu prezidente (hak prerogatif presiden). Enkuantu, argumentasaun seluk iha perspetiva polítika prevene no kombate korrupsaun. Tuir argumentasaun daruak ba kazu Emilia cs, indultu hanesan forma ida hosi impunidade ba krime korrupsaun ne’ebé mahukun halo. Liu tan ida-ne’e, desizaun Prezidente fó-indultu ba Emilia Pires no Madalena Hanjam, la’ós de’it kontra kompromisu estadu ne’ebé hakarak livre hosi korrupsaun (lee: lei estabelesimentu CAC no Lei MPCC), maibé mós hanesan traisaun ida ba kontratu sosiál ne’ebe founding fathers sira desidi; ”povu tenki livre, livre hosi kolonializmu ho forma sá de’it.”

Iha perspetiva legalizmu, indultu prezidenti ba kondenadu kazu krime korrupsaun Emilia Pires ho Madalena Hanjam, la sala. Prezidente hala’o de’it saida mak lei dehan. Em nome direitu prerogativu, Prezidente bele fó-indultu ba sé de’it tuir nia hakarak (lee: subjetividade). Maibé, iha espasu públiku (ruang publik), argumentasaun em nome baze legál de’it la to’o, Prezidente tenki esplika; tanba sá fó-indultu ba Emilia Pires ho Madalena Hanjam (korruptór), no la fó-indultu ba José ho Maria ne’ebé na’ok tanba hamlaha no dadaun ne’e hala’o hela pena iha prizaun Bekora, Gleno no Suai?

Se fó-indultu ba Emilia Pires tanba problema saúde (problema umanu) no bele fasilita nia bá vizita família iha Austrália, ezemplu, nu’usá mak sasukat ne’ebe hanesan la uza mós ba kondenadu ki’ak no mukit sira? Ema barak tebes mak na’ok tanba hamlaha, hatama sigaru ilegál hosi indonézia, tanba dezempregu (hodi bele selu oan nia eskola no sosa ai-han ba família), maibé parte seguransa kaptura no prosesa to’o simu pena. Tanba sá mak ema ki’ak sira ne’e la merese (pantas) hetan indultu, maibé Emilia Pires ne’ebé hosi inisiu halai sees hosi justisa (hamosu abstraction of justice no bele konsidera contempt of court), julgamentu mós in absentia, justru fasil tebes hetan indultu hosi Prezidente.

Advertisement

Iha espasu públiku, pergunta sira iha leten tenki esklarese ba públiku. Hosi ne’ebá, públiku bele ezamina, desizaun fó-indultu ba Emilia ho Madalena ne’e justu ka lae. Enkuantu, iha espasu privadu (ruang privat), Na’i-lulik ida bele fó-perdaun ba sé de’it no la presiza esplika (la presiza responsabilza), tanba sá Emilia simu perdaun ba sala ne’ebé nia halo, maibé Ambere hetan fali malisan (la hetan perdaun) hosi Na’i-lulik ne’ebé hanesan? Se ita kahur espasu públiku ho privadu ba kazu Emilia Pires ho Madalena Hanjam, ne’e hamosu de’it komplikadu. Tanba iha espasu públiku, kazu korrupsaun tenki prosesa tuir prosedimentu legál ne’ebé justu. Enkuantu, iha espasu privadu, Na’i-lulik bele konsidera krime korrupsaun hanesan dosa (sala), tanba ne’e fó-perdaun totál ba nia no la presiza haree kauza sira-ne’ebé mosu hosi aktu korruptu Emilia ho Madalena.

 Atu haree kle’an no luan liu, ita labele diskuti to’o de’it indultu ne’ebé Prezidenti fó ba sira na’in-rua. Tanba, desizaun Prezidenti ne’e iha kauzalidade no bele dehan parte ida de’it ho alterasaun (revogasaun) lei indultu ne’ebe sai polémika iha fulan ida kotuk. Ho lian seluk, proposta alterasaun lei iha Parlamentu ne’e projetu ida de’it ho indultu.

Atu deskobre projetu ne’e, ita presiza hatene, sé mak inisia alterasaun lei no. 5/2016, de 25 de maio, kona-ba Procedimento de Consseção de Indulto e Comutação da Pena hodi hamoos (hapus) tiha kritéria sira-ne’ebé loloos ne’e taka-dalan ba korruptór atu hetan indultu? Hafoin susesu altera hodi hamoos asuntu importante sira ho lei no. 20/2023, de 12 de dezembro,  sé mak hato’o proposta indultu ba prezidente hodi hatama de’it Emilia Pires no Madalena Hanjam nia naran? Tanba sá mak prezidente konkorda ho proposta indultu ne’e? Hosi ne’ebá bele deskobre mós intensaun haksumik sira hosi indultu ba Emilia ho Madalena. Habadak, ho pergunta sira-ne’e, bele tulun ita atu deskobre katak indultu ba Emilia ho Madalena, posibilidade (kemungkinan) la’ós prezidente nia desizaun personál hanesan legalisza sira argumenta ho argumentasaun legál “direitu prerogativu”, maibé diskonfia hanesan servisu koletivu grupu boot ida (elit nasionál) hodi asegura malu liu hosi baze legál sira (lee: korrupsaun legál).

Atu komprende intensaun mahukun hosi proposta alterasaun lei to’o indultu ba Emilia ho Madalena, ita tenki fila fali ba fulan ida kotuk. Iha momentu ne’ebá, bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál foti inisiativa hodi hato’o proposta alterasaun ba lei no. 5/2016, de 25 de maio. Hatán ba projetu ne’e, Parlamentu halo votasaun jeneralidade ho kompozisaun deputadu 37 vota afavór, 22 kontra no 4 abstein.

Hosi votasaun ne’e, sira konsege muda asuntu importante rua iha lei anterior (No. 5/2016). Ida, iha lei indultu anteriór, substansialmente regula tipu krime balu ne’ebé Prezidenti labele fó indultu (inklui krime korrupsaun); Rua, ba krime sira-ne’ebé tuir lei bele hetan indultu, maibé kondenadu sira tenki hala’o ona pena prizaun ho durasaun um terço (1/3) hosi pena ne’ebé nia simu.  

Advertisement

Iha rezultadu alterasaun lei indultu, kritéria ho tipu krime sira-ne’e, Parlamentu hamoos hotu. Jadi, ho lei indultu foun, krime ho tipu sá de’it bele hetan indultu. La iha ona kriteria um terço pena prizaun no tipu krime sira-ne’ebé labele hetan indultu. Hosi siklu polítika legál ida-ne’e, ikus mai ita deskobre loloos intensaun mahukun iha Parlamentu no Prezidenti ne’ebé ita bele dehan; lei ne’e sira prepara hodi asegura mahukun, atu fó impunidade ba korruptór sira ka kazu seluk ne’ebé mahukun komete. To’o iha ne’e ita bele dehan, iha kontestu indultu, mahukun domina estadu, haforsa podér no uza ba interese elit nasionál.

Hosi analiza iha leten, hatudu katak indultu Prezidente la hamri’ik mesak. Maibé, parte ida de’it hosi big design (entre elit) iha nivel nasionál. Tuir Olgiati, siklu kolaborasaun entre elit hodi dezeña lei indultu, ita bele konsidera mós hanesan dark engineering (rekayasa gelap) hodi fó-impunidade ba korruptór sira ka krime trans-nasionál seluk (Podgorecki & Olgiati: 1996). Ida ne’e perigu! Tanba, ohin, mahukun fó-indultu ba krime korrupsaun, aban bele fó mós indultu ba kazu krime narkótika, brankamentu kapitál, terorizmu no violasaun direitos humanos sira ka krime sériu seluk. Memang, ho lei foun ne’e halo direitu prerogativu Prezidenti hanesan keranjang sampah (fatin lixu). Ema bele fó-indultu ba krime sá de’it, depende ba forsa polítika ida-ne’ebé mak mengendalikan Prezidenti.

Haree hosi faktu sira iha leten, ita bele konklui katak elit nasionál sira laiha intensaun di’ak ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Sira la hakarak estadu ida-ne’e livre hosi korrupsaun ho tipu sá de’it. Tanba, sira-nia desizaun públiku kontraditóriu ho espíritu lei estabelesimentu Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK) no lei Medida Prevensaun ba Prevene no Kombate Korrupsaun ne’ebé estadu ida-ne’e desidi ona. Liu tan ida-ne’e, desizaun legál ne’e mós kontraditóriu ho konkordánsia internasionál sira-ne’ebé Timor-Leste mós hola parte hanesan estadu parte. Iha United Nations Convention against Corruption (UNCAC), ezemplu, husu estadu parte hotu atu kolabora ho sériu ba prevene no kombate korrupsaun. UNCAC mós husu estadu parte tenki harii instituisaun independente ba prevene no kombate korrupsaun.

Liu hosi UNCAC, mundu raik-laran konkorda, korrupsaun hanesan krime estra-ordináriu ida-ne’ebé harahun establidade estadu, hamonu instituisaun estadu sira, hamate valór demokrasia, valór étika, justisa no  mós teri-netik dalan ba dezenvolvimentu ida sustentavel (lee: Preámbulu UNCAC). Haree hosi preámbulu konkordánsia internasionál (UNCAC) ne’ebé Timor-Leste mós ratifika ona, hatudu katak korrupsaun hanesan krime estra-ordináriu. Analozia ne’ebe kma’an liu; “naok-teen baibain, na’ok de’it sementi ka besi hosi konstrusaun ba eskola ida, maibé korruptor bele foti hotu osan konstrusaun eskola (na’ok tomak edífisiu eskola), bem-komum manorin-na’in no bele hakoi lakon futuru jerasaun ida nian” (analozia ne’e hau modifika hosi Rosevelt).

Hanesan temi iha leten, mundu raik-laran mai ho kompromisu ida de’it; korrupsaun ne’e krime estra-ordináriu, tanba ne’e, tratamentu ba krime korrupsaun mós tenki estra-ordináriu. Ba asuntu ne’e, ita bele estuda hosi rai seluk ne’ebe trata krime korrupsaun hanesan krime estra-ordináriu. Ezemplu, iha parte CAC halo polítika prevensaun ida di’ak no fó-kompeténsia tuir lei ba investiga kazu ruma ho independente. Tuir mai, Ministériu Públiku akuza ho espíritu ida de’it no juíz fó-pena prizaun ka multa ne’ebe todan (haki’ak korruptór/memiskinkan korruptor), inklui hasa’i korruptór nia direitu hanesan direitu polítika atu kandidata-an ba líder públiku ruma. No iha ninin liu, prezidenti labele fó-indultu ba korruptór sira tan de’it influénsia esternál ka kauza psikolojia ruma (belas kasihan). Ho polítika legál ida-ne’e, minimál iha mensajén simbólika ba públiku katak estadu iha kompromisu duni ba prevene no kombate korrupsaun. Iha sorin seluk, bele mós iha deterrent effect (efek jera) ba korruptór sira no ba sosiedade iha territóriu Timor-Leste. Tanba polítika penál mai ho asumsi ida, hatama ema ne’ebé na’ok bibi ba prizaun la’ós tanba de’it kauza nia na’ok bibi, maibé hodi prevene bibi-seluk labele lakon iha futuru.

Advertisement

Maibé, haree hosi faktu polítika iha Timor-Leste, polítika pena ideál ba korruptór iha leten, bele sai mehi de’it. Tanba, elit nasionál laiha intensaun di’ak atu prepara sistema politika ida ideál ba prevene no kombate korrupsaun. Ita sai sasin ba sira-nia esforsu koletivu oho KAK, halo lei pensaun mensál vitalísia, rezolusaun no dekretu lei barak ne’ebé benefisia de’it partidu polítiku no elit nasionál sira. Elit sira-ne’ebé iha istória luta pasadu oho kolonializmu, maibé ikus-ikus ne’e hatudu, sira bele sai kolaboradór ba kleptokrásia hodi dudu neneik estadu ba nakukun liuhosi desizaun korruptu sira. No joven balu ne’ebé tama ba ukun ho sloganistíka polítika transformadór, maibé ikus mai mout iha kaben obrigatóriu entre polítika predatória no polítika demokrátika (kawin paksa kapitalisme dan demokrasi?).

Hasoru ajenda nakukun sira ne’e, saida mak povu maioria tenki halo?Yang jelas, nonok la’ós dalan di’ak ba rezolve problema estadu. Iha istória, nonok justru hametin de’it korrupsaun no krime seluk ne’ebé bele hamonu estadu ida (the silence of crime). Liuhosi dalan ne’ebé demokrasia oferese, povu tenki konsolida nia forsa hodi luta ba independénsia totál iha aspetu sa deit. Aleinde ida-ne’e, mundu modernu prepara opsaun luta ne’ebé efetivu liu (internet). Ho internet, ema bele kanaliza luta liu hosi facebook, petisaun no seluk tan. Iha ne’e, ita la uza facebook hodi eksplora de’it sentimentu personaál, gosip ka motiva malu. Maibé, facebook tenki sai hanesan fatin konsolida luta ba kontra korrupsaun ka injustisa seluk ne’ebé mahukun ho nia parseiru sira prodús. Iha esperiénsia rai seluk nian, métodu luta hosi facebook no mídia-sosiál seluk, efetivu tebes. Iha momentu Polisia Republik Indonesia versus KPK, liuhosi mídia-sosiál facebook no twiter, povu maioria konsolida luta hamutuk ho KPK hodi kontra korruptor sira.

Hosi: Armindo Moniz Amaral (Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Liberdade Imprensa iha TL “SIM”, Maibé Kualidade Notísia “NĀO”

Published

on

Ohin 3 Maiu nuudar loron internasional konaba Liberdade Imprensa nian ho lema; “IMPRENSA BA PLANETA:  JORNALISMU  INFRENTA KRIZE AMBIENTAL”, ne’ebé foka liu ba  importânsia liberdade ekspresaun iha kontestu krize ambiental global oras nee. Lema tinan nee fo importansia tebes ba papel hirak ne’ebé  desempeña husi  jurnalista sira hodi  dizemina  informasaun ne’ebé  garante sustentável iha tempu tuir mai inklui respeita ba direitu kada  indivídu ho nia diversidade inklui mos  igualdade jéneru.

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

ANALIZA KONABA EVIKSAUN HOSI ASPEKTU FILOSOFIA HUMANU

Published

on

Hosi

Nelion Ornai Monteiro

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending