Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Sentru Lojístika Nasionál iha Dívida US$500,000

Published

on

Hatuta.com, ( 16 Fevereiru 2024), Díli—Sentru  Lojístika Nasionál (CLN, sigla portugés) daudaun ne’e iha hela dívida US$500,000.00 bá kompañia sira ne’ebé  Governu kontrata hodi fornese produtu lokál mai armazén CLN.  

Lee Mós: Ramos-Horta Husu Governu Insentiva Produsaun Agrikola no CLN Tenke Sosa Produtu Lokál

Diretór Ezekutivu CLN, Jacinto Paijo. Foto/Tome da Silva

Diretór Ezekutivu CLN, Jacinto Paijo, hateten Governu iha obrigasaun atu selu dívida bá kompañia sira ne’e fornese ona produtu mai iha armazen CLN iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024.

“Dívida sira ne’e mosu tanba produtu ne’ebé kompañia sira fornese liu ona tempu pagamentu, hodi nune’e, labele halo prosesu, tanba ne’e sei hein bá OJE 2024,” Diretór Ezekutivu CLN,  Jacinto Paijo hateten hodi responde Hatutan.com, iha nia servisu fatin, Díli, Sesta ( 16/02/2024).  

Advertisement

Nia hateten, tanba kompañia barak la komprende  kontratu to’o loron 31 fulan-Dezembru, signifika la’ós besik loron 31 fulan-Dezembru maka hatama produtu mai, se hatama iha tempu ne’eba mak labele selu ona tanba sistema  orsamentu taka ona.

Kona-bá sasán ne’ebe mak kompañia sira hatama mai CLN mak hanesan Palet, Saka, no seluk tan. Enkuantu, kona-bá pagamentu dau-daun ne’e iha hela prosesu.

Kontinua Sosa Fós bá Estoke

IX Governu komstirusional nia programa  mai CLN mak hanesan reforsa CLN liu hosi programa rua; promosaun promove produtu lokal no idaseluk mak kapasitasaun rekursu umanu.

Bazeiaa bá Dekretu-Lei 76 ne’ebe fó kompetensia bá  CLN atu asegura  rezerva estoke bá nesesidades Estadu nian tomak, hanesan sosa produtu lokal hodi inisiativa produtu nasional hodi kria kampu servisu ba joven sira, aumenta retornu bá estadu liu husi naun petroliu.

Advertisement

Iha 2024, CLN halo kompras bá fós lokal (fós-rai) no hare-kulit hosi teritoriu laran tomak.  Nune’e, estoke fós lokál hamutuk 1,300, fos importasaun tuir orsamentu jeral 2023 aloka ona US$3,000,000.00 hodi sosa fós importasaun hosi Kambodia ho kuantidade tonelada 4,000,  tonelada 3000 iha ona CLN, tonelada 1,000 sei iha prosesu.

“Ami sosa ne’e bazeia ba esperiensia, bazeia bá lei ne’ebe mak fó kompetensia bá CLN hodi sosa produtu lokal, prosesamentu, depois halo jestaun no disteibuisaun liuhosi merkadu  ho nune’e bele normaliza presu,” Nia esplika.

Fós importasaun dadaun ne’e sidauk bele distribui tanba sidauk mai hotu, fós refere ho kualidade ne’ebe  klasifikadu premium ne’ebe antes ne’e hetan teste direitamente hosi parte kompetente hanesan Ministru Komersiu no Industria ( MCI) ho Ministru Kordenador Asuntu Ekonomia ( MKAE) hodi identifika kualidade fos refere.

Kona ba presu kada saka husi fós refere bele ho presu US$22.00 kada saka ho razaun tanba kualidade hosi fós refere.

Dadus hosi CLN iha tinan 2023, CLN hatama ona reseita bá kofre estadu hamutuk millaun US$1,784 kompostu hosi fós importasaun no produtu lokal.

Advertisement

Dau-daun ne’e estoke iha CLN mak hanesan  fós lokal hamutuk tonelada 1,300, fós importasaun tonelada 4,000, foremungu iha  iha tonelada 100-liu  ne’ebe sosa husi munisipiu 13 la inklui RAEOA tanba RAEOA iha nia armajen rasik ho naran Sentru  Lojistika Rejional ( CLR).

Jornalista : Leopoldina de Carvalho

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending