Hatutan.com, (28 Fevereiru 2024), Díli–Asia Justice and Right (AJAR) konsidera atitude plájiu Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) hodi kopia konteúdu livru planu estratéjiku Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) Timor-Leste 2022-2026 nu’udár aktu krime plagiatu no hamoe instituisaun Estadu.
Lee Mós: SEKOMS Halo Plájiu Bá Livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa Nian
Diretór Ezekutivu AJAR, José Luis Oliveira. Foto/Elio dos Santos da Costa
Diretór Ezekutivu AJAR, José Luis Oliveira, Tersa (27/02/2024), hateten bá Hatutan.com iha nia servisu fatin katak SECOMS nia hahalok ne’e halo moe polítika iha instituisaun Estadu ida ne’ebé la iha kapasidade hodi prodús nia planu estratéjiku rasik.
AJAR fó hanoin bá membru Parlamentu Nasionál (PN) mós tenke levanta asuntu ne’e tanba ema ka membru governu ida ho kapasidade laiha bá kopia tuir de’it no presiza kesiona rekursu umanu sira ne’ebé SEKOMS rekruta hodi halo servisu no hetan remunerasaun hosi orsamentu Estadu atu presta servisu kualidade bá SECOMS no Estadu.
“Konsellu Imprensa nia produtu karik ema balu kopia ne’e la di’ak, ita bele kopia mas tenke husu lisensa. Se la iha lisensa ne’e krime, agora se mak bele kestiona ida-ne’e Parlamentu Nasionál mak tenke ezije responsabilidade ida-ne’e, katak tenke bolu SEKOMS tanba relasiona ho nia halo ne’e la iha benefísiu. Ne’e buat moe ida tanba la iha kapasidade,” José Luis Oliveira hateten.
José Luis Oliveira husu Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, atu nomeia membru Governu tenke iha kapasidade hodi bele halo servisu tanba sai membru Governu bazeia bá ninia kapasidade.
Tuir AJAR nia entendimentu katak Konsellu Imprensa ho SECOMS iha knar ne’ebé mak la hanesan, halo nusa mak SECOMS bá kopia fali KI nai planu estratéjiku lubuk boot ida hanesan ne’e.
“Saida mak KI atinje ne’e buat konfisoins ida diferente ho parte SECOMS nian, klaru katak ne’e bá media hotu maibé SECOMS iha responsabilidade atu asegura bá povu hodi hetan informasaun loloos no momoos kada loron. Agora KI nu’udar órgaun reguladór ida ne’ebé tau matan bá mídia no knar jornalizmu nian hodi asegura ka próteze profisionál mundu jornalizmu no mós asegura profesionaliza jornalista sira,” José Luis Oliveira hateten.
Tuir nia, SECOMS nu’udár instituisaun Governu ne’ebé servisu hodi realiza direitu informasaun ne’ebé mak injentu, nune’e SECOMS nia misaun ne’e atu halo ministériu hotu bá sira-nia komunikasaun sosiál tenke la’o ho di’ak hodi hato’o informasaun klaru bá públiku.
AJAR husu KI atu hato’o keixa ba Tribunál katak SECOMS kopia Planu estratéjiku hirak-ne’e la iha lisensa no KI la bele nonook, maibé presiza halo asaun karik SECOMS sala bele selu prejuízu bá KI.
Atitude Plájiu Ne’e Krime
Hosi perspetiva akadémiku nian kona-bá atitude plájiu, Vise Dekana Departamentu Komunikasaun Sosiál hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Dominika Dwikori Sitaresmi, konsidera katak atitude plájiu ne’e la loos tanba ne’e tama ona iha kategoria krime.
Manorin na’in ne’e esplika, bainhira ema ruma halo plájiu bá dokumentu ka produtu ema nian, ne’e kontra Lei kona-ba copy right ka hak cipta ho lian Indonézia.
“Ezemplu, ema copy-paste ema nia, maka nia viola ona direitu autór ka hak cipta. Tanba ne’e iha mundu akadémiku bele hetan sansaun todan tebes,” Dominika Dwikori Sitaresmi afirma.
Tuir nia sansaun iha mundu akadémika ne’ebé bele aplika bá ema halo plájiu mak hanesan;
- Nia diploma ne’ebé nia kopia de’it ne’e anula (dibatalkan). Ezemplu nia diploma doutoramentu entaun títulu ida dotoramente ne’e bele halakon.
- Nia serbisu hapara (dipecat). Fó ezemplu, nia dosente, maka nia lakon nia profisaun nu’udár dosente.
- Nia tama komarka. Bele to’o tinan-neen (6) karik nia plájiu iha evidénsia.
Nia esplika, bainhira lori bá justisa mak juis sira sei halo verifikasaun bá data emisaun hodi hatene see mak kria uluk produtu refere.
“Se A hakerek Nia teze iha tinan 2010 no B hakerek nia disertasaun tinan 2020. Nah….Karik Iha Ema lori ba tribunál ho evidénsia sira komprovativu, maka B mak sai plájiu,” Dominika Dwikara afirma.
Laiha Problema Importante Implementa
Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa. Foto/Media PN.
Hosi sorin seluk, antigu jornalista Timoroan atuál Vise-Ministru asuntu Parlamentár, Áderito da Costa Hugo, fó opiniaun katak SEKOMS transforma livru planu Estratéjiku Konsellu Imprensa (KI) nian bá fali planu Estratéjiku (SEKOMS) nian laiha problema importante maka implementa planu sira-ne’e.
“Ha’u seidauk lee dokumentu ne’e kompletu, maibé ha’u hakarak fó resposta de’it katak sé dokumentu rua transforma boa pratika sira teknolojia mais avansadu no prinsípiu avansadu iha setór Komunikasaun sosiál mais avansadu hanesan agora ne’e laiha problema. Ita-nia kestaun maka ne’e kompromisu sira mais halo ne’e implementa ka lae? sé tau de’it iha livru no tau de’it hanesan dokumentu, la implementa ne’e maka problema,” Vise-Ministru asuntu Parlamentár Áderito da Costa Hugo responde Hatutan.com iha PN.
Antigu Xefe Redasaun Jornál Timor Post nu’udár mós na’in bá Timor Post ne’e esplika karik SEKOMS prefere bá prinsípiu balu ne’ebé Konsellu Impresa iha tanba KI nu’udár autoridade reguladór no SEKOMS maka bele implementa ideál bá dezenvolvimentu iha setór komunikasaun sosiál
“Sé nia implementa prinsípiu hanesan, tanba konsellu impresa (KI) ne’e entidade reguladór no SEKOMS ne’e ezekutivu atu halo asaun konkreta hosi kompromisu ne’ebé iha, sé nia transforma dokumentu livru planu Estratéjiku SEKOMS nian sé nia atu implementa ideia sira ne’ebé KI iha ne’e mós la sala ida, tanba ne’e prinsípiu sira KI mós haree katak dezenvolvimentu setór ida Komunikasaun sosiál ne’e nia prinsípiu loloos maka ida-ne’e, entaun la sala ida sé SEKOMS prefere prinsípiu balu ne’ebé KI iha tanba konsellu impresa ne’e autoridade reguladór no SEKOMS atu implementa polítika ideál bá dezenvolvimentu iha setór komunikasaun sosiál,” Nia haktuir.
Molok ne’e, iha Tersa (27/02/2024) iha Abu Dhabi, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, konfirma katak, planu estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé halo no prodús tiha ona seidauk “copy-paste” hosi KI nia planu estratéjiku.
SEKOMS Expedito Dias Ximenes halo esplikasaun bá livru Planu Estratejiku SEKOMS 2024-2028. Foto/Dok.
Expedito “Loro” Dias Ximenes, dehan iha altura halo konsultasaun bá SEKOMS nia planu estratéjiku ne’e, Konsellu Imprensa mós fó sira-nia hanoin, mídia na’in sira, sosiedade sivíl, jornalista sira mós fó sira nian hanoin. Nune’e, posivel hanoin sira ne’ebé uluk fó bá Konsellu Imprensa bele hanoin hanesan mós ho saida mak fó hanoin iha SEKOMS nia.
Expedito hateten, planu estratéjiku ne’ebé SEKOMS iha ne’e, ligadu ho polítika Governu nian, agora, Konsellu Imprensa, ne’e sira-nia planu estratéjiku espesiál bá iha mídia, haree liubá oinsá monitorizasaun ho dezenvolvimentu mídia espesiál.
SEKOMS nian haree liubá oinsá polítika governu nian iha tinan-lima nia laran, saida maka Nonu-Governu atu halo bá iha dezenvolvimentu mídia ein-jerál. Agora, tuir Expedito Dias Ximenes, Konsellu Imprensa nian haree liu oinsá nia atu monitoriza produtu Jornalístiku sira.
Nia argumenta tan katak, SEKOMS nia baze bá polítika Nonu-Governu nian, no Konsellu Imprensa nian, haree oinsá nia atu monitoriza produtu Jornalístiku ne’ebé baze bá iha lei komunikasaun sosiál.
“Laiha plájiu ka plagiarismu. Laiha. Karik, ne’e mak hanesan ohin ha’u hatete, karik, balu bele hanesan, tanba SEKOMS ne’e mós haree bá iha mídia. Konsellu Imprensa mós bá iha mídia. Karik, bele hanesan no hanesan, laiha problema. Maibé, la’ós 100% hanesan. Ne’ebé, balu bele hanesan, mais, balu hanesan ne’e, la’ós dehan copy-paste, laiha,” Expedito Dias Ximenes afirma.
Konsellu Imprensa rasik, liuhosi nia membru Benevides Correia Barros, hateten katak nia nota SEKOMS halo kopia bá programa no planu Estratéjiku KI 2022-2026, tanba ne’e iha tempu badak KI sei haruka karta ofisial ida bá SEKOMS atu haree asuntu ne’e.
Membru KI ne’ebé nomeia hosi Parlamentu Nasionál ho nia kualidade hanesan jurista ne’e lakohi atu dehan SEKOMS halo plájiu bá planu estratéjiku KI nian, maibé kuaze 75% matéria sira ne’ebé hakerek iha Planu Estratéjika SEKOMS 2024-2028 kopia hosi Planu Estratéjiku KI nian.
Ekipa Hatutan.com