Connect with us
Pakote Ahi

Edukasaun

SEKOMS Halo Plájiu, Krime Tanba Kontra Kódigu Direitu bá Autór

Published

on

Hatutan.com, (02 Marsu 2024), Díli- Jurista Timoroan Padre Julio Crispin Belo, hateten atitude plájiu ne’ebé halo husi Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) hodi kopia livru planu estratéjiku Konsellu Imprensa nian ne’e krime kontra kódigu direitu bá autór (Lei Numeru 14/2022, 21 fulan-Dezembru).

Lee Mós: SEKOMS Halo Plájiu, Hamoe Instituisaun Estadu

Livru Planu Estratejiku SEKOMS 2024-2028 ho PLivru Planu Estratejiku KI 2022-2026. Foto/Repro

Jurista Timoroan, Padre Julio Crispin Belo ne’ebé lee tiha livru Planu Estratéjiku SEKOMS 2024-2028 no Planu Estratejiku Conselho de Imprensa 2022-2026 ne’e  fó opiniaun katak  em-prinsípiu bainhira iha plájiu bele iha responsabilidade sivíl no juntamente ho asaun penál.

Dosente Direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no mós Dosente Filozofia Direitu iha ISFIT (Instituto de Filosofia e da Teologia) ne’e hateten, bainhira  Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) haree katak iha planu estratéjiku ne’ebé SEKOMS prodús ne’e nia matéria foti  husi planu estratéjiku KI nian, entaun KI bele husu bá Tribunál atu SEKOMS iha responsabilidade sivíl no penál bá plájiu ne’ebé sira komete katak Indenizasaun no Tribunál sei aplika tanba ne’e violasaun bá direitu autór nian.

Advertisement

“Konsellu Imprensa bele halo asaun penál bá iha Defensoria Públika para husu atu halo prosesu sivíl, depois mós bele bá hatama keixa iha Ministériu Públiku para bele halo investigasaun hodi halo prosesu penál bá atitude plájiu ne’ebé SEKOMS halo,” Padre  Júlio Crispin Belo hateten hodi responde Hatutan.com iha nia servisu fatin, Díli, Sábadu (02/03/2024).

Jurista ne’e hatutan mesmu uluk Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Expedito Dias Ximenes mak hanesan membru Konsellu Imprensa no nia mós hola parte iha prosesu elaborasaun Planu Estratejiku KI nian, inklui halo omologasaun iha plenária KI nian,  maibé Planu Estratéjiku ne’e instituisaun nian no na’in mak instituisaun nian, la’ós individuu sira ne’ebé servisu iha ne’ebá.

Padre Julio Crispin Belo. Foto/Dok. privadu 

“Produtu ne’e, produtu instituisaun nian tanba ne’e bainhira iha individu balu hakarak kopia tenke husu lisensa no laiha lisensa ne’e plájiu no konsidera krime no iha efeitu sivíl no kos efeitu penál,” Padre Julio Crispin Belo afirma tan.

Iha Lei kódigu Direitu bá Autór hateten Konstituisaun Repúblika define garantia no protesaun bá kriasaun, produsaun no komersializasaun obra literáriu, sientífika no artístiku sira, inklui protesaun legál ba direitu.

Kódigu ida-ne’e ho objetivu atu kumpre obrigasaun Konstitusional no implementa regra sira ne’ebé tuir sistema legál nasionál ho padraun internasionál sira ne’ebé proteje tipu direitu ida-ne’e. Regula utilizasaun autorizadu servisu ida-ne’e mós imperativu ida ba sidadania internasionál.

Iha kontestu ida-ne’e, protesaun bá direitu no direitu sira ne’ebé iha relasaun ho direitu nu’udár membru kompletu bá merkadu globál sira iha komérsiu artigu no obra sira ne’ebé ninia valór mai ho klaru hosi servisu kriasaun no inovasaun nian.

Advertisement

Kódigu Direitu bá Autór  no Kódigu Direitu Reladu nia objetivu la’ós de’it atu proteje direitu autór nian, maibé mós jestaun bá direitu hirak-ne’e no relasaun kontratuál entre autór no autór indústria oin-oin iha ezersísiu direitu sira ne’ebé relasiona ho espesialidade oin-oin husi espresaun no Tradusaun koñesimentu, kultura no arte, iha Eskritura, reprezenta, audiovizuál, plástiku no radiofónika.

Kódigu ne’e fornese instrumentu adekuadu bá autór no distribuidór sira atu kombate prátika ne’ebé bandu no sansaun. Kriadór nasionál sira sei hetan benefísiu husi baze reguladór esensiál ida bá dignidade no sustentabilidade husi sira-nia atividade profisionál, hodi rekoñese sira-nia kontribuisaun ne’ebé folin-boot bá identidade no kultura nasionál sira.

PDHJ Sujere SEKOMS  ho KI Servisu Tuir  Sira-nia Kompeténsia

Adjuntu PDHJ bá Asuntu Boa Governasaun, Rigoberto Monteiro hafoin lee tiha livru Planu Estratejiku KI ho SEKOMS. Foto/Tome da Silva

Eis diretor ezekutivu Konsellu Imprensa atuál Adjuntu Provedór Direitu Umanu no Justisa bá  asuntu Governasaun Di’ak, Rigoberto Monteiro, hafoin lee fila-fali livru Planu Estratejikju SEKOMS ho KI nian ne’e  husu bá parte rua atu kria komunikasaun di’ak hodi armoniza servisu tuir ida-idak nia kompeténsia.

Rigoberto Monteiro ne’ebé sai mós hanesan fasilitadór no elabora livru Planu Estratéjiku KI 2022-2026  hateten SEKOMS nu’udár instituisaun Governu nian, nune’e nia politika ne’e, polítika lejizlasaun tanba ne’e tenke haree didi’ak kuandu iha atividade sira hanesan ne’e ninia target group ka indikadór sira ne’e hanesan ka lae. Ho nune’e, bainhira atu aloka orsamentu bá entidade rua ne’e labele ho atividade ne’ebé hanesan, tanba tuir lei komunikasaun sosial SEKOMS ho nia kompeténsia rasik.

“Husu KI ho SEKOMS atu tuur hamutuk atu identifika atividade sira ne’ebé pertense bá KI no atividade sira ne’ebé pertense bá SEKOMS sira nian atu labele hamosu dupla atividade iha entidade rua hodi nune’e bele hamosu ezekusaun orsamentu ida ne’ebé efikás, efisiénsia no efetivu,” Rigoberto Monteiro hateten ba iha nia servisu fatin, Edifísiu PDHJ, Díli, 20 fulan-Fevereiru 2024.

Advertisement

Iha mós kompeténsia SEKOMS bazeia bá lei komunikasaun sosial ne’e mak apoiu ka haforsa órgaun komunikasaun sosial. Iha tempo hanesan kompeténsia bá KI nafatin ho komunikasaun sosial ne’ebé apoiu ka reforsa organizasaun ho jornalista sira.

Adjunto PDHJ ne’e afirma katak Planu Estratejiku  KI nian ne’ebé SEKOMS halo plájiu ne’e prodús iha tempu nia sei asume kargu hanesan diretór ezekutivu iha KI iha  2022 to’o 2026.

“Em-prinsípiu iha ha’u nia tempu hanesan diretór ezekutivu, iha prosesu dezenvolvimentu bá  planu estratéjiku ne’e, maibé dokumentu ida-ne’e, dokumentu KI nian, ne’e proprietáriu KI nian,” Rigoberto hateten tan KI  mak iha kompeténsia di’ak liu atu haree entre dokumentu rua ne’e iha konteúdu plájiu ka lae, entrega bá KI atu halo diagnóstiku tuir KI nia  hanoin atu bele komunika ho SEKOMS.

“Agora atu dehan plájiu ka lae ne’e presiza diagnostika ida ne’ebé la’ós ona ha’u nia kna’ar atu halo diagnostika bá dokumentu rua-ne’e, maibé husu bá KI mak halo diagnostika ba dokumentu rua ne’e no bele ko’alia ho SEKOMS,”  nia tenik.

Adjuntu PDHJ bá asuntu Boa Governasaun ne’e mós preokupa tanba kuandu mosu ho objetivu estratéjiku ne’ebé hanesan, iha entidade Estadu nian rua, bele hamosu atividade dupla ka atividade hanesan ne’ebé sei prejudika ka refleta bá alokasaun OJE.

Advertisement

Fó hanoin fali deit katak iha entrevista ida ho Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) iha Abu Dhabi, Tersa 27 fulan-Fevereiru 2024, dezmente dehan, planu estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé halo no prodús tiha ona  seidauk “copy-paste” hosi KI  nia planu estratéjiku.

Nia dehan, SEKOMS nian haree liubá oinsá polítika Governu nian iha tinan-lima nia laran, saida maka Nonu-Governu atu halo bá iha dezenvolvimentu mídia ein-jerál no tuir nia katak, Konsellu Imprensa nian haree liu oinsá nia atu monitoriza produtu Jornalístiku sira.

“Laiha plagiarismu. Laiha. Karik, ne’e mak hanesan ohin ha’u hatete, karik, balu bele hanesan, tanba SEKOMS ne’e mós haree bá iha mídia. Konsellu Imprensa mós bá iha mídia. Karik, bele hanesan no  hanesan, laiha problema. Maibé, la’ós 100% hanesan. Ne’ebé, balu bele hanesan, mais, balu hanesan ne’e, la’ós dehan copy-paste, laiha,”  Expedito Dias Ximenes dezmente.

Membru Konsellu Imprensa (CI, sígla portugés), Benevides Correia Barros ne’ebé Hatutan.com konfirma,  Sesta,  24 fulan-Fevereiru 2024, hateten, Konsellu Imprensa sei haruka karta ofisial bá Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál,  Expedito “Loro” Dias Ximenes liga ho planu estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé iha indísiu kopia de’it Planu Estratejiku KI nian.

Membru KI ne’ebé nomeia hosi Parlamentu Nasionál (PN) ho kapasidade jurista ne’e klarifika katak hanesan KI instituisaun Estadu iha hanoin para atu halo komunikasaun ofisiál liuhosi karta bá SEKOMS ho objetivu fó hanoin kona-bá  planu sira ne’ebé SEKOMS kopia hosi Planu Estratejiku KI  nian.

Advertisement

Benevides Barros esplika problema ne’e  kestaun kapasidade téknika, kapasidade intelektual, kapasidade profisionálál kona-bá  prepara atividade hosi SEKOMS rasik tanba  Estadu la bele aloka osan liuhosi orsamentu jerál estadu ( OJE) bá instituisaun rua (2) ne’ebé halo servisu ida deit.

Problema ne’ebe Konsellu Imprensa nota, Benevides hatutan, Planu  Estratejiku SEKOMS nian ne’e kopia fali Planu Estratéjiku CI ne’ebé prepara husi 2022 to’o 2026, SEKOMS muda  fali bá versaun Portugés ho Tetum rasik.

“Tuir loos atitude hanesan ne’e labele akontese, ha’u la dehan ne’e plájiu, maibe copypaste deit, tanba ne’e hatudu atitude inkapasidade rekursu umanu tékniku, rekursu umanu intelektual ne’ebé atu prepara planu,” Konselleiru KI, Benevides Correia Barros afirma.

Membru KI ne’e preokupa ho inkapasidade hosi SEKOMS nia dirijente ka funsionáriu iha liu-liu sira iha diresaun aprovizionamentu no planeamentun atu prepara planu rasik ne’ebé labele kopia hosi instituisaun  seluk.

Lee Mós: SEKOMS Halo Plájiu Bá Livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa Nian

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór/ Leopoldina de Carvalho

 

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Edukasaun

Eis-Profesór Kontratadu Kontinua husu PPN Solusiona Sira-Nia Problema

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli– Eis-profesór kontratadu sira hamutuk ho veteranu Cornelio Gama “L7”, Sesta (26/04/2024), halo audiénsia ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hodi buka solusaun bá sira-nia problema.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Bankada FRETILIN Konsidera Governu Laiha Seriedade Rezolve Eis-Profesór Kontratadu Sira-Nia Problema

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli-Bankada Parlamentár FRETILIN, Kuarta (17/04/2024), levanta problema eis-profesór kontratadu sira-nian no kestiona mós seriedade Governu nian atu fó solusaun bá situasaun ensinu aprendizajen iha eskola sira iha territóriu Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Hapara Profesór Kontratadu La Tetu ho Konsekuénsia bá Estudante Sira

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli– Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) kontinua kestiona desizaun IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé hapara profesór kontratadu sira iha territóriu  nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending