Hatutan.com, (08 Jullu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, afirma Timor-Leste ho Moćambique iha relasaun istóriku, linguístika, no kulturál ne’ebé metin dezde Timor-Leste luta ba independénsia.
Lee Mós: Ramos-Horta Simu Prémiu “Chave da Cidade” husi Konsellu Munisipál Maputo

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta partisipa iha bankete estadu iha Moçambique. Foto/Mídia GPR
Deklarasaun ne’e Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o iha bankete estadu iha Moçambique ba hametin lasu amizade entre povu no nasaun rua no hanesan mós sinál agradesimentu ba Moçambique nia apoiu durante Timor-Leste luta bá independénsia.
Komunikadu bá Imprensa ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média Palásiu Prezidensiál, Segunda (08/07/2024), informa Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o agradesimentu kle’an bá apoiu ne’ebé maka’as husi Moçambique durante luta Timor-Leste nian ba independénsia.
“Ohin, ita ko’alia liu kona-bá ligasaun istórika, linguístika no kulturál ne’ebé Timor-Leste ho Moçambique iha. Bá papél krítiku ne’ebé hala’o hosi Moçambique no nasaun Afrikanu sira seluk ne’ebé ko’alia lian portugés (PALOP) iha viajen Timor-Leste nian ba autodeterminasaun, ne’ebé kulmina iha ninia independénsia iha loron 20 fulan-Maiu 2002,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta haktuir iha iha komunikadu ba imprensa ne’e.
Haree bá futuru, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta husu atu habelar kooperasaun entre nasaun rua iha área oioin, inklui edukasaun, diplomasia, no asuntu globál sira hanesan mudansa klimátika no dezenvolvimentu sustentável.
Ramos-Horta Hasoru Antigu Prezidente Moçambique
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hasoru malu ho antigu prezidente Moçambique, Joaquim Chissano iha Ótel Polana Serena iha Maputo. Enkontru ne’e halo parte iha vizita Estadu Ramos-Horta nian ne’ebé hala’o iha Moçambique.
Durante diskusaun, lider na’in-rua ne’e foka liubá asuntu sira ne’ebé iha interese mútua no ré-afirma lasu istóriku ne’ebé metin entre nasaun rua.
Prezidente Ramos-Horta aproveita oportunidade ne’e hodi hato’o Timor-Leste nia agradesimentu ba Moçambique nia apoiu husi tempu uluk, partikularmente durante Timor-Leste nia luta ba ukun-an.

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hasoru malu ho antigu prezidente Moçambique, Joaquim Chissano iha Ótel Polana Serena iha Maputo. Foto/GPR
“Xefe Estadu espesifikamente rekoñese papél fundamentális Prezidente Joaquim Chissano, hamutuk ho diplomata Moçambique sira seluk, hodi hetan apoiu internasionál ba kauza Timor-Leste nian,” Hatutan.com sita komunikadu.
Enkontru entre lider nasaun rua ne’e hatudu importánsia kontinuasaun hosi relasaun diplomátika entre nasaun rua ne’ebé ko’alia lian portugés no hametin liután relasaun bilaterál sira no esplora área kooperasaun foun entre nasaun rua ne’e.
Prezidente Repúblika Vizita Akademia Aga Khan
Durante vizita estadu iha Moçambique, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta halo mós vizita ba Akademia Aga Khan iha Maputo, Moçambique.
Vizita ne’e hatudu importánsia husi edukasaun iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian dezde nia independénsia, ho Ramos-Horta nota progresu nasaun nian iha espansaun instituisaun ensinu superiór sira no númeru estudante sira nian.
Timor-Leste iha nesesidade ba formasaun espesializada iha área teknolójika no sientífika, partikularmente iha Intelijénsia Artifisiál, hodi hasoru dezafiu sira iha futuru. Prezidente husu ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela atu konsentra sira-nia esforsu edukasionál sira iha área sira ne’ebé promove inovasaun no kompetisaun globál.
Iha Akademia Aga Khan diskute mos kona-ba asuntu krítiku bee-moos, enkoraja joven timoroan sira atu hala’o estudu iha área sira ne’ebé iha relasaun ho bee. Adisionalmente, nia ko’alia kona-ba esforsu sira ne’ebé hala’o daudaun hodi habelar uzu lian portugés nian iha Timor-Leste, sita mós apoiu hosi antigu kolónia portugés sira, hanesan Moçambique, iha esforsu ne’e.
Ramos-Horta hatudu interese atu aprende husi esperiénsia Moçambique nian hodi hadi’a ensinu siénsia ezata sira iha Timor-Leste, ho objetivu atu prepara di’ak liután juventude nasaun nian ba dezafiu sira iha futuru.
Fó Palestra Iha Universidade Eduardo Mondlane
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta halo mos diskursu akademiku iha Universidade Eduardo Mondlane (UEM) iha Maputo, ne’ebé foka ba nasaun nia viajen, relasaun rejionál sira no pozisaun globál.
Eventu ho títulu “Timor-Leste, Rejiaun no Mundu”, bolu atensaun hodi hametin relasaun entre Timor-Leste ho Moçambique.
Durante ninia diskursu, Xefe Estadu subliña papél fundamentál Mozambique nian iha Timor-Leste nia dalan ba independénsia no dezenvolvimentu tuirmai. Nia rekoñese apoiu diplomátiku ne’ebé fó hosi ofisiál Moçambique sira, partikularmente eis-Prezidente Joaquim Chissano, ne’ebé sai instrumentál hodi hetan apoiu internasionál ba movimentu independénsia Timor-Leste nian.
Xefe Estadu hato’o mos kona-ba realizasaun signifikativu sira iha Timor-Leste dezde independénsia tinan 22 liubá. Ida-ne’e inklui extende asesu ba eletrisidade ba 97% hosi nasaun, aumenta maka’as númeru médiku sira hosi 19 ba 1,300, no estabelese instituisaun ensinu superiór 18. Maski nune’e, Ramos-Horta rekoñese dezafiu sei iha nafatin, partikularmente kona-ba hadi’a infraestrutura estrada nasaun nian.
Diskursu ne’e mós subliña kooperasaun ne’ebé la’o hela entre nasaun rua ne’e, liuliu iha edukasaun. Reitór UEM, Prof. Dr. Manuel Guilherme Júnior, nota katak iha estudante timoroan na’in 24 maka hetan ona benefísiu hosi programa sira universidade nian ho na’in 11 maka oras ne’e hala’o daudaun matrikula.
Jornalista: Vito Salvadór