Hatutan.com, (30 Agostu 2024), Díli-Komandante Ein-Xefe FALINTIL atuál Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Tenente Jenerál reformadu Tito Cristovão da Costa “Lere Anan Timor” ho Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, husu bá foinsa’e timoroan; feto no mane, atu aproveita oportunidade ohin loron nian hodi estuda maka’as buka matenek no iha kapasidade, tanba loron ruma jerasaun tuan sira sei entrega fila-fali rai Repúblika Demokátika Timor-Leste (RDTL) ida-ne’e hodi bele kaer ukun.
Lee Mós: PN Aprová ho Unanimidade Rezolusaun Atribuisaun Nasionalidade Onradu bá António Guterres
Xanana Gusmão husu ida ne’e, durante prezíde minutu hakmatek ida hodi hanoin hikas timoroan hotu ne’ebé fó aan tomak bá luta libertasaun nasionál, iha ámbitu seremónia komemorasaun aniversáriu Konsulta Populár “Referendu” nian bá dala-25 iha estádiu Munisipál Díli, Sesta (30/08/2024).
Xanana hateten, ohin loron Timor-Leste hetan liberdade iha rai ida ne’ebé ukun-aan, buat ne’e hotu, Timoroan hotu ne’ebé sei moris, deve hela bá tiu-tia sira, pai-mãe sira, avó sira ne’ebé durante tinan 24, kaer hela mehi beiala sira nian atu rai ida ne’e bele hetan ukun-aan.
Tuir Xanana, sira ne’ebé mate la husu buat ida bá sira. Mate ho hanoin de’it katak, hosi sira nia-ran, sira nia terus, sira nia ruin ne’ebé nakfakar iha Timor tomak, rai ne’e bele ukun-aan, no povu bele moris di’ak.
“Tanba ida ne’e, ita nia devér, liu-liu bá imi joven sira, tanba ami katuas ho ferik sira, ami sei lembra sira ne’ebé mate iha ami nia sorin, husik hela la’o nafatin. Ami sei lembra família tomak ne’ebé mate hotu, laiha ida hela iha uma. Terus tebtebes. Liu-liu imi joven sira, agora tempu aproveita agora atu estuda, atu sai matenek, atu hetan kapasidade, tanba rai ne’e sei entrega bá imi,” Xanana Gusmão husu ida ne’e durante diríje minute ida hakmatek ida “iha ámbitu hanoin hikas loron Referendu 30 Agostu 1999.
“Envezde haree bá aan rasik, aan mesak, haree bá rai ida ne’e, ne’ebé ita hetan tanba ran, tanba sakrifísiu, tanba ruin. Ne’e-duni, ha’u husu ita hothotu, minutu ida hodi presta omenájen bá herois no mártíres sira,” hatete Xanana Gusmão.
Iha komemorasaun bá eventu istóriku ne’e, partisipa mós hosi eis titular Francisco Guterres “Lú-Olo” ho Marí Bim Amude Alkatiri, inklui Tenente Jenerál reformadu, Titó Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur”, no mós ho líder rezisténsia sira seluk tán.
Sekretáriu jerál bá Organizasaun Nasaun Unidas (ONU), António Guterres, eis Xefe Misaun UNAMET nian mai Timor-Leste 1999, Ian Martin, inklui entidade internasionál sira seluk tán, sai hanesan bainaka espesiál iha komemorasaun loron konsulta popular ne’e.
Konsulta Populár Ne’e La’os Prosesu Ida Fásil
Iha fatin hanesan, Tenente Jenerál Reformadu, Titó Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur” subliña katak, Konsulta Populár (Referendu) 30 Agostu 1999 iha tempu ne’ebá, ne’e la’os prosesu ida ne’ebé fásil, maibé liuhosi luta ida naruk no difísil mak to’o iha Referendu.
“Ita ohin, halo tinan 25. Atu to’o momentu Konsulta Populár ne’e, prosesu naruk, no difísil. Ohin loron ita hamnasa, ita basa-liman, maibé, ha’u haree faluk, oan-kiak ho matan-been, sira basa-liman, tanba ema seluk basa-liman, sira basa-liman tuir. Sira hamnasa, tanba ema seluk hamnasa, sira hamnasa tuir,” dehan Lere Anan Timur.
Tuir Lere, sira hamnasa no basa-liman, tanba sira hanoin sira-ninian família, sira nia feen, oan, maun-alin, aman-inan ne’ebé mate, sira hanoin. Falta boot bá sira.
“Ne’e mak ha’u hanoin katak, hanesan ohin primeiru-ministru dehan, apela bá joven sira, atu estuda-estuda, atu aban bainrua serví ita nia nasaun, ita nia povu tanba ami entrega ona bá sira. Hanesan uluk Saudozu Fernando de Araújo “Lasama” dehan katak, vale a pena lakon títulu, duké nasaun. No entaun, imi nia aman, imi nia abon sira lakon ona nia títulu, manán ona nasaun, entrega ona bá imi. Imi joven sira. Agora, imi mak tenke kaer nasaun ne’e ho responsábilidade,” Lere fó hanoin.
Dala-barak ukun-na’in sira temi bebeik katak, povu mak erói loloos, maibé, realidade povu terus nafatin, no ukun-na’in sira ho grupu balu de’it mak goza. Hatán bá ida ne’e, Lere Anan Timur dehan, “Ha’u hanoin katak, dezenvolvimentu la’os milágre ka lae. Ne’ebé, neneik,”.
Konsulta Populár Ne’e Hanesan Vitória Boot bá Povu
Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” dehan, Konsulta Populár iha 30 Agostu 1999 ne’e hanesan vitória ida boot bá Povu Timor-Leste tomak, tanba sai nu’udár pontu ida aas liu iha prosesu naruk bá luta libertasaun nasionál ninian.
“Konsulta Populár ne’e ita nia vitória boot. Ne’e ka lae. ohin, sekretáriu jerál nasoens unidas nian, fó sira-nian solidariedade, sira tau ita ezemplu boot bá iha mundu kona-bá reziliénsia, kona-bá rezisténsia, kona-bá luta bá Pás. Buat sira ne’e hotu ita tenke komprova katak, ita ne’e ema sivilizadu duni, ita serve para ema tuir duni ita nia hahalok,” Falur hateten.
Komandante FALINTIL ne’e mós halo nia apelu bá juventude sira ,atak, hanesan saida mak eis komandante en-xefe FALINTIL husu ona, no Sekretáriu jerál ONU nian inklui ema barak mós halo sira-nian apelu, liuhosi mensájen, liuhosi filmájen sira ohin fó sai ne’e, hein katak, monu iha foinsa’e sira-nian tilun, kona iha sira-nian fuan, para sira halo mudansa iha karáter, mudansa iha konsiénsia.
“Ne’e para depois halo buat ne’ebé di’ak bá ita-nia rain, para ita bele…ne’e, bá ita ne’e vitória boot. Kuandu nune’e, sei atrai ema investór sira bele mai investe, para depois loke kampu de traballu bá ita-hotu, para depois bele halo servisu iha ne’e di’ak,” Falur Rate Laek fó hanoin.
Kona-bá Rezultadu Konsulta Populár 30 Agostu 1999
Iha 03 Setembru 1999, Sekretáriu-Jerál ONU, Kofi Annan fó sai, iha Nova Iorke, ba Konsellu Seguransa no bá mundu, rezultadu konsulta popular nian. Komisaun Eleitóral, iha audiénsia públika, konsidera alegasaun irregularidade nian no konklui katak prosesu ne’e hala’o tuir duni dalan loos. Jeneral Wiranto fó sai katak, atu bele preparadu nafatin bá kualkér situasaun, mak sei haruka tán batallaun foun rua (ema rihun rua) mai Timor-Leste.
Tuir fali iha 04 Setembru 1999, Anúnsiu ofisiál rezultadu iha Díli: hamutuk ema 94,388 ka pursentu 21.2 (21.2%) mak vota bá propósta autonómia espesiál no ema 344,580 ka pursentu 78.5 (78.5%) mak vota kontra autonomia ka hakarak ukun rasik aan. Ema timoroan hamutuk 446,953 iha rai-laran no rai liur mak vota iha konsulta populár.
Rezultadu husi Díli nian fó sai iha Hotel Mahkota atuál Otél Timor, ne’ebé timoroan sira hili tuir sira nia hakarak bá sira nia futuru no barak liu mak hili ukun rasik-an. Violénsia ne’ebé provoka hosi milísia no militar indonéziu sira obriga atu pesoál Nasoens Unidas nian buka subar iha Díli.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres