Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Timor iha Lider Barak Maibé Laiha Kapasidade Lideransa

Published

on

Hatutan.com, (03 Abríl 2022), Dili-Natureza no situasaun polítika Timor nian konsege prodús lider timoroan barak liuhusi prosesu naruk dezde funu 1975 mai to’o ohin loron. Ironia liu, lider sira-ne’e hotu iha ambisaun boot hakarak sai lider ba povu ida-ne’e, maibé la iha kapasidade lideransa.

Povu tane-liman ba hasaen hodi buka rasik nia moris husi atividade fila-liman iha merkadu. Politíku sira kontinua unsulta-malu hodi manan povu nia laran. Foto/Hatutan.com

Ko-prezidénsia partidu Frente-Mudança, Cesar Vital Moreira observa katak, iha kampaña polítika husi kada tinan lima husi 2002-2022 kampaña eleisaun ba Prezidente Repúblika 2022-2027 (primeira volta mai segunda volta),  hatudu momoos lider “fabrikadu” no lider eventual sira ne’ebé obriga-an hakarak sai lider, maibé pratikamente laiha kapasidade lideransa.

“Iha kampaña ne’e fó lisaun ba povu katak sira maioria matenek iha teoria no koñesimentu natoon  iha konseitu harii nasaun, mas la sira laiha étika polítika hanesan lider, ko’alai aproveita espasu públiku no aproveita povu nia nonook hodi insulta malu, selok malu, hatuun malu no lori sira nia vingansa ba malu atu hatama iha povu nua neon laran. Ida-ne’e, la’ós lideransa, maibé aproveita seluk para bele hetan simpatia no manan votu. Mas povu nee matenek no sivilizadu tebes hili tuir nia konsiénsia no la monu ona ba lider eventual sira ne’e nia manobra no laiha maturidade polítika étika no moral,”  Cesar Vital Moreira hateten bainhira dada-lia ho Hatutan.com iha Dili, Domingu (03/04/2022).

Tuir nia observasaun ba deklarasaun polítika sira iha palku leten hodi vinga malu mai tau iha pratika moris loron-loron nian, hatudu lider sira ne’e nia maturidade ka abilidade mak hatene insulta malu, selok malu, konta nia istória luta, nia mak halo liu no nia mak fundador ba buat hotu. Hanesan fali povu ne’e lahatene no la kontribui kedas buat ruma ba prosesu ne’e.

Advertisement

Refere ba deklarasaun Primeiru-Ministru atuál Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP), Taur Matan Ruak nian iha programa Entrevista Espesiál ho media estatál, foin lalais ne’e,  Cesar Moreira haree katak  deklarasaun sira ne’ebé hato’o hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hanesan iha hela presaun nia laran.

Cesar Moreira haree katak, maske atividade kampaña eleitorál ba segunda volta nian, foin mak hahú iha Sábadu (02/04/2022), maibé iha lider sira balu komesa ko’alia maka’as ona, mas la iha baze katak hanesan ema dere boding mamuk.

Tuir Cesar Moreira, dala-ruma lider sira-ne’e hakarak sa’e iha palku polítika atu dansa, maibé múzika laiha, no dala-ruma mós foin mak loke de’it tenda.

Ko-Prezidensia partidu Frentie-Mudança, Cesar Vital Moreira. Foto/Hatutan.com

“Ita kuandu akompaña didi’ak entrevista Taur Matan Ruak nian, ba ha’u, ko’alia presaun laran, tanba ema ida lider nasionál ne’ebé ninia kapasidade hanesan Primeiru-Ministru, ha’u hanoin katak, ko’alia ne’e, ladún di’ak, primeiru tanba to’o ko’alia José Ramos-Horta ne’ebé karik idade liu ita (kestaun etika no moral) dehan karik  Horta iha problema mentál. Ba ha’u, espresaun la di’ak, tanba lider sira ne’e, sira iha kapasidade iha komunikasaun, sira la fase fo’er iha públiku,” Cesar Moreira hateten.

Hosi deklarasaun sira, Cesar Moreira haree katak, iha problema rua mak afeta ba tebes ba situasaun iha rai-laran. Problema ida mak, iha relasaun ho prosesu funu durante iha ai-laran. Ida seluk mak, iha mós problema barak ne’ebé mosu iha nasaun li’ur.

Problema hirak ne’e, hatudu katak, lider antigu sira hotu laiha kapasidade atu rezolve sira nia problema rasik, hodi ikus mai lori to’o iha vila laran no kontiua lori to’o faze liberta povu.

Advertisement

Bainhira povu akompaña didi’ak situasaun durante tinan 20 liu, iha problema rua ne’e mak domina iha rai-laran, iha ne’ebé lider sira utiliza hodi sai fali hanesan kompetisaun iha vida polítika. Nune’e, tuir Cesar Moreira, balu sente katak, nia iha susesu kria problema ne’e iha rai-laran, no keta halo, situasaun sira ne’e hotu, nia basa liman iha ninia kuartu laran, tanba nia kontente. Mais labele haluha, povu ida ne’e, sofre ba konsekuénsia sira ne’e hotu.

“Iha 2006, ha’u esperiénsia boot ida ba ida ne’e, destruisaun barak, ema mate barak, mais lider ida ne’ebé mak simu responsabilidade ida ne’e? balu konsege ba ona prizaun, ba hasai, tanba sira rasik lakohi kondena malu,” hateten Cesar Moreira. Maibé depois situasaun ida ne’e, responsabilidade lider sira nian perante povu ida-ne’e, la hatene oinsá. Tanba ne’e, iha eleisaun prezidensiál ba segunda volta ne’e, nudár periodu ikus liu ba povu ida ne’e tenke matenek hili.

“Ita koñese sira hotu, durante tinan 20 ne’e natoon para ita halo ita-nia desizaun. Lider ida ne’ebé maka bá, nia ko’alia, no nia bele halo. Lider ida ne’ebé mak bá nia ko’alia, mas la halo, lider ida ne’ebé, nia bá ko’alia barak liu, mais laiha kualidade. Entaun, situasaun sira ne’e hotu ita tenke haree,” ” Cesar fó hanoin.

Tuir kuadru hosi Frente-Mudansa ne’e katak, lider ida tenke iha ninia karater tolu prinsipál. Ida, lider ida ne’ebé matenek, maibé matenek iha ko’alia, no matenek halo. Segundu, Timor-Leste iha lider, maibé lider barak mak laiha sira nia lideransa ne’e ladún iha, ho razaun tanba iha problema nasionál, ekonomia, sosiál, no problema selu-seluk tán.

“Lider ne’e kuandu iha ninia kualidade  lideransa, ninia espíritu lideransa ne’ebé bele lori povu ida ne’e. Asim, iha problema ruma mosu, nia mosu mai, rezolve 40%, nia tuur rezolve 60%, problema ne’e bele hotu. Mais realidade, problema sira ne’e la konsege rezolve, tanba lider sira ne’ebé iha, barak laiha lideransa,  laiha kualidade lideransa,” Cesar hateten tán.

Advertisement

Dadaun ne’e, TL sei enfrenta situasaun ida kona-bá lider ne’ebé laiha fuan, tanba gosta halo konflitu, fase-fo’er, promete barak ho retórika, maibé povu ida ne’e matenek ona.

Cesar Moreira husu ba povu TL tomak atu labele rona saida mak lider sira ko’alia, maibé rona sé mak ko’alia, ka lider ida ne’ebé mak ko’alia. Tanba lider evensual siram ai koalia hanesan dere bidung, maibé bidong mamuk.  

Frente-Mudança Apoia Investiga Krize 2006 no Osan ba Ró Haksolok

Ko-prezidénsia partidu Frente-Mudança, Cesar Moreira mós konkorda ho programa hosi kandidatu José Manuel Ramos-Horta nian ne’ebé kompromete iha kampaña eleitorál katak, bainhira manán iha eleisaun prezidensiál ne’e, sei investiga kazu Ró Haksolok ne’ebé Governu gasta ona lubun ida, maibé laiha rezultadu. Nune’e, mós husu atu halo investigasaun ba kazu iha krize 2006 hodi rezulta estragu barak.

“Ha’u hanoin, ami fó apoiu Ramos Horta, tanba ami sente katak, molok sira husik situasaun sira ne’e hotu, sasán sira ne’e tenke loke ba públiku. Ita la mai lori situasaun sira ne’e atu julga ema, lae. Maibé to’o ona tempu, saida de’it mak sira hakarak halo ba rai ida-ne’e, tenke halo ho kuidadu, para povu ne’e labele vítima, tanba vítima kleur demais, no sira mai halo povu ne’e vítima tán, ida-ne’e mak labele,” Cesar Moreira afirma tán.

Advertisement

Xanana, Horta, Mari ho Lú Olo Nia Kapasidade Ukun Selok-Malu

Virgílio Guterres “Lamukan”. Foto/Espesiál

“Ha’u la “ta’uk” ida maun. Ha’u hanoin povu timor mós la ta’uk ida. Tanba durante tinan 20 ne’e maun boot na’in hira (Xanana, Horta, Marí, Lú Olo) nia kapasidade ukun mak ida-ne’e duni: “dissolve-malu”, “demite-malu”, “ezonera-malu”, “nega-malu” matan-mean, depois “hako’ak-malu” tanis to’o matan-bubu. Imi nian kbiit ukun mak ne’e de’it!!! Nothing else!,” Virgílio Guterres, nudár kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé hela iha eleisaun primeira volta espresa nia hanoin ne’e hodi hakerek iha nia konta Facebook, foin lalais ne’e.

Virgílio Guterres hateten, povu Timor-Leste la’ós de’it sai sasin, maibé mós sai vítima ba lider sira -nia inisiativa furak atu diálogu ne’e.

“Imi nia inisiativa diálogu sira ne’e nia kustu sosiál boot demais. Hosi 2004 to’o agora imi nia diálogu nia rezultadu mak petisionáriu na’in-600 sai hosi F-FDTL, krize polítika-militár ne’ebé rezultadu populasaun barak sai dezlokadu (IDP’s). Imi nia inisiativa diálogu sira-ne’e mak halo Major Alfredo Reinado ho Leopoldinho mate iha Maun Horta nia rezidénsia nia oin ne’e. Maun boot sira nia hanoin murak atu halo diálogu ne’e mak halo Mauk Moruk mate hanesan balada-fuik iha ha’u nia rai Venilale ne’ebá,” Virgílio hateten hodi riska nia preokupasaun ba Ramos-Horta nia entrevista ida ho media privadu balun hodi hateten “Ema balun ta’uk ho programa disolve Parlamentu Nasionál, normal”.

Virgílio Guterres “Lamukan” hatutan, ba  Horta katak, kestaun la’ós ta’uk ka barani. Kestaun agora ne’e bainhira mak imi iha aten barani atu “dissolve” imi ida-idak nia egoízmu no arrogánsia.

Problema Timor-Leste nian durante tinan 20 ne’e la’ós Konstituisaun ka ninia interpretasaun. Problema nia hun iha ninia lider ukun-na’in sira nia hahalok/atitude ipókrita. Ko’alia diálogu, maibé planu ba disolve-malu. Diskursu kona-bá ba pás, maibé uza palku no mídia sira atu insulta-malu no hatún-malu. Ba kahe-tais no hako’ak jenerál sira iha Indonesia, maibé hodi kilat oho nia maun-alin rasik.

Advertisement

“Problema la’ós re-pozisaun konstitusionál ka re-konfigurasaun maioria parlamentár. Problema mak oin imi Maun Boot sira re-pozisiona imi nia postura polítika pesoál nudár pioneiru luta libertasaun nian iha Povu Maubere nia oin. Problema mak oinsá imi re-eduka imi nia an, reajusta imi nia hanoin oinsá atu eduka Povu ida moris nudár nasaun soberanu no independente,” Virgílio Lamukan hakerek iha nia konta Facebook.

Nia dehan, lalika fó sala Konstituisaun, halo ezame konsiénsia hodi rekoñese katak imi mak problema hotu-hotu nia hun. Bainhira imi la muda imi nia postura hodi halakon imi nia arrogánsia polítika, imi nia vaidade intelektuál no imi nia egoízmu no ganansia ba podér, Timor-Leste nia pasu/hakat ba reta-guarda sei barak liu hakat ba oin.

“Bainhira sani imi nia diskursu sira ne’ebé imi halo hosi tempu rezisténsia, hosi períodu tranzisaun to’o tinan 20 restaurasaun ne’e konkluzaun klaru liu tan, katak imi nia bosok malorek liu tan! Boa kampaña  no bom fim de semana!,” Virgílio Guterres “Lamukan” tenik.

Jornalista: Rogério Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Aprova Estensaun Projetu Estrada Baucau-Viqueque ho Nia Adisionál

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli—IX Governu Konstitusionál liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta (27/03/2024), aprova adendas kontratu projetu  tolu  ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending