Hatutan.com, (22 Abril 2025), Díli- Maktoban Papa Francisco (Jorge Mario Bergoglio) durante nia ukun iha tronu as liu São Pedro nian halo ona viajen naruk ba reforma sira, dokumentu sira, reestruturasaun ekleziástika, kompromisu sira ba dame, ba kiak no migrante sira, iha orizonte no inovasaun ba fraternidade nian.
Lee Mós: Papa Francisco Hakotu Iis, Timor-Leste Tama Períodu Lutu Nasionál Semana Ida

Sarani sira iha Díli halo prosisaun hodi hanoin hikas Papa Francisco. Foto/Elio dos Santos da Costa
Sita husi reportajen husi Vaticano News, katak Papa Francisco nu’udár líder Igreja universal ne’ebé halo reforma barak. Papa Francisco mós nu’udár Papa dahuluk ne’ebé dedika nia-aan ho Konsellu Kardeál sira-nian atu ukun Kreda, hodi fó knaar responsabilidade nian ba feto sira no leigu sira iha Kúria, hodi lansa Sínodu ida ne’ebé envolve diretamente Maromak nia povu, hodi halakon segredu pontifisiál ba kazu sira abuzu seksuál nian, no hodi hasai pena de morte hosi Katesizmu.
Prosesu Dinamizmu Foun
Papa Francisco nia asaun sira ne’ebé nia hala’o durante kaer ukun iha tronu as liu são Pedro nian hamosu “dinamizmu foun” iha sosiedade no iha Kreda hanesan hakerek iha pontifikadu nia roteiru, Evangelii Gaudium, sempre iha orizonte enkontru, troka (Sharing), no kolejialidade nian.
Hafoin demisaun Papa Bento XVI nian. Ba ema lubun Papa Francisco eleitu ho idade tinan 76, ne’ebé hili hosi nia maun-alin kardeál sira, orijinálmente hosi “mundu nia rohan”, husu bensan ida.
Bibi-atan iha povu nia leet
Besik ba povu, legadu ministériu arjentinu nian, manifesta hosi santo padre Papa Francisco iha tinan sira tuir mai ho modu oin-oin. Ho vizita sira ofisiál ba Vatikanu nian iha sira-nia eskritóriu sira, ho Sesta-feira sira Mizerikórdia nian iha Jubileu 2016 nian iha fatin sira marjinalizasaun no eskluzaun nian, ho selebrasaun sira Kinta-Feira Santa nian iha prizaun sira, iha Sentru akollamentu sira, ho resesaun sira ne’ebé naruk parókia sira iha subúrbiu romanu sira, ho vizita surpreza sira no xamada sira telefone nian.
Sira ne’e hotu Papa Francisco hatudu prosimidade ida-ne’e iha ninia viajen apostóliku sira hotu, hahú ho ida dahuluk ba Brazil iha 2013, hetan eransa husi Bento XVI, husi ne’ebé ita hanoin hikas imajen papamóvel nian ne’ebé taka iha ema lubun nia leet.
Amu-Papa dahuluk iha Irake
Pontífise arjentinu kompleta ona peregrinasaun internasionál haat-nulu-resin-hitu, halo bazeia ba eventu sira, konvite sira hosi autoridade sira, misaun sira ne’ebé sei hala’o ka “movimentu” internu ruma, hanesan nia rasik fó sai iha viajen fila hosi Irake. Sim, loos duni Irake: loron tolu iha fulan-Marsu 2021 entre Bagdade, Ur, Erbil, Mosul no Qaraqosh, rai sira no aldeia sira ho marka sira ne’ebé evidente nafatin hosi matrix terorista nian, ho raan iha didin sira no tenda sira hosi ema dezlokadu sira iha estrada sira, iha pandemia Covid-19 nia leet no preokupasaun jerál sira kona-ba seguransa.
Viajen ida ne’ebé maka ema barak fó konsellu tanba preokupasaun saúde no risku ba atake sira; viajen ida ne’ebé hakarak ho kustu hotu-hotu. Viajen “furak liu”, hanesan Papa Francisco rasik sempre konfia, Amu-Papa dahuluk ne’ebé tau ain iha rai Abraão nian, iha ne’ebé João Paulo II labele bá, no ko’alia ho líder Xiita Al-Sistani.
Odamatan Santu iha Bangui no viajen naruk liu ba Sudeste Aziátiku no Oseánia

Adeus Papa Francisco. Foto/Elio dos Santos da Costa
Obstinasaun di’ak ida lori nia ba Irake, hanesan ida ne’ebé iha tinan 2015 lori nia ba Bangui, kapitál Repúblika Sentru-Afrikanu nian, kanek tanba funu sivil ida ne’ebé, iha loron sira hanesan hosi nia vizita, husik mate iha dalan sira. Iha nasaun afrikanu, iha ne’ebé nia hatete katak nia hakarak bá maski ho kustu atu halai “ho paraketu”, Papa Francisco loke Odamatan Santu Jubileu Mizerikórdia nian iha serimónia emosionante ida ne’ebé marka mós rekorde ba Tinan Santu ida ne’ebé loke la’ós iha Roma, maibé iha rejiaun ida ne’ebé kiak liu iha mundu.
Bele mós deskreve hanesan obstinasaun di’ak ida ne’ebé inspira nia desizaun hodi hala’o viajen naruk liu hosi pontifikadu iha fulan-Setembru 2024, ho tinan 87, Papa Francisco vizita nasaun sira Indonézia, Papua-Nova Guiné, Timór-Leste, Singapura. Loron sanulu-resin-lima, kontinente rua, zona oráriu haat, 32.814 km ne’ebé hala’o ho aviaun. Universu haat ne’ebé diferente, ida-idak reprezenta tema prinsipál sira Majistériu nian, fraternidade no diálogu interrelijiozu, periferia no emerjénsia klimátika, rekonsiliasaun no fiar, rikusoin no dezenvolvimentu iha servisu pobreza nian.
Husi Lampedusa ba Juba (De Lampedusa a Juba)
Ema ida labele haluha, bainhira hateke fali ba viajen apostóliku sira no vizita pastorál sira, viajen dahuluk iha Roma nia li’ur, ba illa ki’ik Lampedusa, palku trajédia migratória boot sira-nian, ho koroa ai-funan nian ne’ebé soe iha “Cemitério a céu aberto ” Mediteráneu nian. Keixa ne’e repete mós durante viajen duplu ba Lesbos (2016 no 2021) iha kontentór sira no tenda sira hosi refujiadu sira no ema deslokadu sira.
Istória pontifikadu nian inklui mós viajen ida ba Terra Santa (2014); ba Suésia, iha Lund (2016) ba selebrasaun sira tinan 500 Reformasaun Luterana nian; ba Kanadá (2022) ho pedidu perdaun ida hosi populasaun indíjena sira ba abuzu sira ne’ebé maka sofre hosi reprezentante sira hosi Igreja Katólika. No depois ba Repúblika Demokrátika Kongo no Sudaun Súl, iha Juba (2023), etapa ikus ne’e fahe ho Arsebispu Canterbury nian, Justin Welby, no Moderadór Asembleia Jerál Igreja Eskósia nian, Ian Greenshields, hodi subliña vontade ekuménika atu kura kanek sira povu ida nian. Sira ne’ebé hanesan nia husu atu hetan kura hosi líder sira Sudaun-Súl nian, ne’ebé halibur iha tinan 2019 ba retiru loron rua nian iha Casa Santa Marta, ne’ebé konklui ho jestu perturbador hodi re’i nia ain sira.
Nune’e mós, Kuba no Estadus Unidus (2015), viajen ida hodi taka metin estabelesimentu relasaun diplomátika entre nasaun rua ne’e. Eventu istóriku ida ne’ebé maka Francis uza fulan barak hodi prepara, haruka karta sira ba Barack Obama no Raúl Castro, hodi husu ba sira atu “hahú faze foun ida”.
Barack Obama rasik maka publikamente agradese ba Pontífise. Iha Havana, iha mós enkontru ida ho Patriarka Kirill no asina deklarasaun konjunta ida hodi tau iha prátika “ekumenizmu karidade nian”, kompromisu sarani sira-nian ba umanidade fraterna liu. Kompromisu ida ne’ebé sai, tinan hirak liutiha, atuál ho trájiku no ladún konsidera ho surtu funu nian iha Europa nia fuan.
Asinatura ba Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu iha Abu Dhabi
Ikus liu maibé la’ós menus, entre viajen sira, Abu Dhabi (2019) no Dokumentu kona-ba Fraternidade Umanu asina hamutuk ho Grande Imam al-Tayeb, hodi koroa deskongelamentu ho Universidade Sunni Al-Azhar nian ne’ebé hahú ho hakuak ida iha Casa Santa Marta no remata ho asinatura testu ida ne’ebé sai kedas hanesan fatuk-inan ba diálogu islámiku-kristaun mós transpoin ba Konstituisaun oioin.
Ensíklika sira
Esperiénsia sira, diálogu sira no jestu sira ne’ebé esperiénsia durante viajen sira-ne’e suli ba dokumentu sira pontifikadu nian. Ensíklika haat: ida dahuluk, Lumen Fidei, kona-ba tema fiar nian, ne’ebé hakerek hamutuk ho Bento XVI; hafoin, Laudato si’, hakilar ida atu invoka “Mudança de Rumo” ba “uma komún”, iha krize tanba mudansa klimátika no esplorasaun ne’ebé demaziadu, no atu enkoraja asaun atu halakon pobreza no ba asesu ekuitativu ba rekursu planeta nian.
Ensíklika datoluk, Fratelli Tutti, eixu fundamentál Majistériu nian, fuan husi Dokumentu Abu Dhabi nian, profesia sira molok mosu funu foun sira, kona-ba fraternidade nu’udar dalan úniku ba futuru umanidade nian. Ikus liu, Dilexit Nos hakarak buka fila fali tradisaun no pensamentu atuál “Sobre o a mor humano e divino Corão de Jesu” no lansa mensajen ida ba mundu ida ne’ebé parese lakon nia fuan.
Ezortasaun Apostólika sira no Motu Proprio
Iha ezortasaun apostólika hitu: husi Evangelii Gaudium ne’ebé temi ona ba C’est la confiance, ba aniversáriu Santa Teresa do menino Jesus nian ba dala 150. Entre sira maka ezortasaun pós-sinodál sira Amoris Laetitia (Sínodu kona-ba Família), Christus Vivit (Sínodu kona-ba Foin-sa’e sira), Querida Amazonia (Sínodu ba Rejiaun Pan-Amazónika), Gaudete et Exsultate kona-ba bolu ba santidade iha mundu kontemporáneu, Laudate Deum, Audate Deum, ideál atu kompletu ba ninia Laudato reajen ba Inan Rai molok “pontu ruptura”.
Feto sira
Feto sira, aspetu seluk husi tinan sira-ne’e Papa Francisco iha Pedro nia tronu, Amu-Papa ne’ebé, liu fali sira seluk, fó fiar ba figura feto sira knaar responsabilidade nian, ne’ebé kria komisaun rua ba estudu diákona sira-nian, ne’ebé nunka falla atu hanoin hikas “jéniu” femininu no dimensaun materna Kreda nian (que “é melher” porque”é a,Igreja, não o Igreja). Liután, nia tau feto sira sorin-sorin ho kardeál sira no bispu sira iha meza sira Sínodu ikus nian kona-ba Sinodalidade, irmán sira, misionária sira, mestre sira, peritu sira, teólogu sira, ba sira ne’ebé nia fó, ba dala uluk, direitu atu vota.
Ema hotu-hotu ba ema hotu
Abertura ida, hanesan barak seluk ne’ebé halo hosi Papa Francisco. Abertura sira no la’ós extirpasaun sira, no mós la’ós saltu sira ba balun lalais liu, ba sira seluk kuidadu liu. Tuir loloos, sira-ne’e mós prosesu sira. Hanesan fó sakramentu ba ema sira ne’ebé divorsiadu no kaben fali, husi perspetiva Eukaristia nian nu’udar “ai-moruk” ba ema sala-na’in sira no la’ós nu’udar “ai-han ba sira ne’ebé perfeitu”; simu ema LGBT+ sira ho konvite ba besik pastorál, tanba iha Kreda laran iha espasu ba “ema hotu”; ulun bo’ot iha diálogu ho reprezentante sira denominasaun no relijiaun sarani sira seluk nian, hafoin sékulu barak prejuizu no suspeisaun nian, tanba mós “ekumenizmu raan nian”. Nune’e mós, haree ba Xina, ho Akordu Provizóriu ba Nomeasaun Bispu sira nian, ne’ebé asina iha 2019 no renova dala tolu. Sinál diálogu nian, entre sidi no hahú fali, ho “povu nobre” ida ne’ebé nia hakarak vizita iha tinan hirak ne’e nia laran. Hakarak ida ne’ebé fila fali ba aspirasaun misionária juventude nian.
Misionariedade no sinodalidade
Misaun, ida ne’e mós tema sentrál ida. Defaktu, “misionáriu” mak konvite ida ne’ebé mosu beibeik iha testu no omilia sira, hanesan mós “sinodalidade”, termu seluk ne’ebé reza dala barak iha tinan sanulu-resin-rua ne’e nia laran. Santo Padre dedika la menus sesaun rua Sínodu nian (2023 no 2024) ba “sinodalidade”, hodi hafoun estrutura no funsionamentu asembleia nian, realiza nesesidade atu hahú viajen sinodál “husi kraik” no mós harii grupu estudu sanulu atu aprofunda tema doutrinál, teolójiku no pastorál depoizde obra.
Kiak no migrante sira
Iha pontifikadu ida-ne’e, sei hanoin mós axioma sira ne’ebé enkapsula realidade ekleziál, polítika no sosiál tomak, “Cultura do descarte”, “globalizasaun indiferensa nian”, “Igreja kiak ba ema kiak sira”, “Igreja iha movimentu”, “bibi-atan sira ho morin bibi nian”, “étika globál solidariedade nian”.
Atensaun ba kiak sira sei kontinua ho estabelesimentu, iha 2017, Loron ida dedika ba sira, karakteriza nafatin ho Amu-Papa nia almosu iha Salaun Paulo VI, iha Papa Francisco nia sorin-sorin ho ema sira ne’ebé moris iha dalan no ema sira ne’ebé laiha uma.
Hanorin kona-ba migrante sira sei mantén, espresa iha verbu haat “simu, proteje, promove no integra”, hanesan indikasaun programátika sira hodi hasoru “trajédia boot ida sékulu ida-ne’e nian”.
Hanesan konvite atu dezenvolve “kompromisu onradu sira” hanesan solusaun ba konflitu sira ne’ebé maka haketak Europa, Médiu Oriente no Áfrika sei iha nafatin.
Kompromisu ba dame
Konflitu sira no angústia iha tinan hirak ikus ne’e, denunsia iha apelu no karta sira ne’ebé maka’as ba núnsiu sira no ema sira ne’ebé maka sai vítima violénsia nian, alivia liuhosi xamada vídeo sira, liuliu ida ne’ebé loroloron ba parókia Gaza nian ka misaun sira hosi kardeál sira no haruka nesesidade báziku sira. “Ha’u la hanoin katak ha’u sei sai Amu-Papa iha tempu funu nian,” nia konfia iha podcast dahuluk no úniku ho mídia Vatikanu nian iha aniversáriu ba dala sanulu hosi nia eleisaun.
Dame maka objetivu konstante. Ba dame, Papa Francisco husu nafatin orasaun sira, hodi bolu Loron sira jejún no orasaun nian – ba Síria, Líbanu, Afganistaun, Rai Santa – envolve sarani sira husi latitude hotu; konsagra Rúsia no Ukránia ba Maria nia Fuan Imakulada iha 2022; organiza momentu istóriku sira, hanesan kuda ai-oliveira ida iha Jardin Vatikanu nian iha loron 08 fulan-juñu tinan 2014 ho prezidente sira Israel nian, Shimon Peres, no Palestina nian, Mahmoud Abbas.
Tempu susar no problema saúde
Iha tinan sira ne’ebé nakonu ho servisu, ho momentu sira deskansa nian ne’ebé raru tebes (no kanselamentu hosi férias papal tradisionál sira iha Castel Gandolfo), la falta momentu sira ne’ebé susar, iha prosesu legál nia leet ne’ebé lidera hosi prosesu naruk no kompleksu ba jestaun fundu sira Santa Sé nian, kazu Vatileaks 2, eskándalu sira abuzu no publikasaun nian no falta publikasaun no “falta livru sira umanidade”.
La falta mós problema saúde nian entre operasaun sira iha Ospitál Gemelli iha tinan 2021 no 2023, internamentu iha ospitál hanesan, fali iha tinan 2023, komplikasaun respiratóriu sira, no depois isin-manas, gripe no moras iha ain-tuur ne’ebé obriga nia uza kadeira-roda iha tinan tolu ikus ne’e.
Dadus estatístiku
Difikuldade barak tebes ne’ebé nunka impede atividade maka’as ka sira nia prezensa iha eventu sira. Estatístika oioin fó sasin kona-ba ida-ne’e, audiénsia jerál liu 500, Konsistóriu sanulu ba kriasaun kardeál foun 163 ne’ebé restaura karakter universalidade nian iha Kreda nia oin, kanonizasaun liu 900 (inklui antesesór tolu: João XXIII, João Paulo II, Paulo VI); “Tinan Espesiál sira”, inklui sira Vida Konsagrada nian (2015-2016), são José (2020-2021) no Família nian (2021-2022); Loron Mundiál Juventude haat: Rio de Janeiro, Krakovia, Panamá, Lisboa. Jubileu rua: ida estraordináriu kona-ba Mizerikórdia iha 2016 no ida baibain iha 2025, ne’ebé hala’o daudaun, ho tema “Peregrinu sira Esperansa nian”.
Statio Orbis durante pandemia Covid
Jorge Mario Bergoglio maka Amu-Papa ida ne’ebé buka proximidade ba públiku en-jerál mós liuhosi entrevista sira, livru sira, prefásiu sira, no autobiografia sira. Amu-Papa ida ne’ebé, karik liu fali ninia liafuan no hakerek barak, sei hanoin ho imajen ida de’it: nia, mesak, ain-kude’ik, iha udan laran, iha silénsiu jerál konfinamentu nian no ho lian úniku ambulánsia nian iha kotuk, bainhira nia atravesa Prasa S. Pedro iha tempu suspende pandemia nian. Ida-ne’e maka Statio Orbis iha loron 27 fulan-Marsu tinan 2020, ho mundu ne’ebé taka metin iha uma laran hodi haree katuas ida ne’ebé suli iha nia kabas ne’ebé parese lori todan tomak hosi trajédia ida ne’ebé nakfilak moris loroloron no toman sira ba kotuk. Umanidade iha susar laran, maibé Amu-Papa ko’alia kona-ba esperansa. No kona-ba fraternidade: “Ami realiza katak ami iha ró ida de’it, hotu-hotu frajil no dezorientadu, maibé iha tempu hanesan hotu-hotu bolu atu rega hamutuk”.
Jornalista Astajiária: Zita Menezes/Vaticano News