Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

OJE 2021, Governu Foin Ezekuta Fundu Infraestrutura 20%

Published

on

Hatutan.com, (01 Dezembru 2021), Dili—Rezultadu fiskalizasaun hosi Komisaun E, Parlamentu Nasionál (PN), hatudu katak, governu foin mak ezekuta fundu infraestrutura to’o de’it 20%, hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021, alokadu ba projetu infraestrutura bázika iha territóriu Timor-Leste (TL).

Prezidente Komisaun E, Abel Pires. Foto/Hatutan.com.

Prezidente Komisaun E, Abel Pires dehan, kada tinan Governu sempre tau orsamentu barak liu iha fundu infraestrutura nian, kuaze milliaun $40-resin, maibé infelizmente iha 2021, sai difísil liu ba TL, tanba menus dezenvolvimentu.

Notísia iha Relasaun:Diskursu PM Taur Matan Ruak iha Aprezentasaun OJE 2022

“Tinan ne’e ha’u foin haree, fundu infraestrutura ita foin mak implementa kuaze 20%, ne’e ki’ik oan liu,” Abel Pires, hateten hafoin abertura diskusaun jeneralidade OJE 2022 iha PN, Kuarta (01/11/21).

Advertisement

Abel Pires rekoñese katak, maski ezekusaun OJE 2021 nian ne’e la kobre ba dezenvolvimentu fíziku sira, maibé iha orsamentu balun mós apoia direta ba povu iha situasaun difísil, liuhosi programa rekoperasaun ekonómika. 

“Justu barak liu atu oinsá apoia povu iha situasaun difisil, haree hanesan fundu Covid, pakote rekoperasaun ekonómika, ne’e barak tebtebes mak diretamente halai ba povu. Tanba atividade iha dezenvolvimentu ne’e laiha. Entaun, ita muda intervensaun ba fali apoiu diretamente. Ida ne’e mak durante ne’e Governu halo,” Deputadu Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne’e afirma.

Kona-bá implikasaun pozitivu hosi ezekusaun OJE 2021 ne’e, nia dehan, Governu tenke realístiku, tanba iha 2021 ne’e, nasaun hasoru difikuldade barak, ida maka COVID-19, depois dezastre naturál inundasaun, nune’e ho problema sira ne’e hotu laiha Governu ida mak bele halo milagre.

Hosi limitasaun sira ne’e, obriga Governu atu halo limitasaun liután, hanesan labele bá taka Dili, munisipiu sira, no ida ne’e, naturalmente nível ezekusaun tenke menus. Maibé, situasaun ida-ne’e, la’ós akontese ba TL de’it, ba mós nasaun barak iha mundu.

“Ne’ebé saida mak ita bele halo, ba tinan oin. Ne’e ita hanoin katak, ita iha esperansa boot, tuir ohin diskursu hosi Primeiru Ministru ne’e, ita iha esperansa boot katak, ba tinan oin ne’e, ita bele halo buat barak,” Abel Pires, hateten tán.

Advertisement

Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos “Boroluli”. Foto/Hatutan.com.

Prezidente Komisaun A, Joaquim dos Santos “Boroluli”, dehan, impaktu hosi ezekuta osan iha OJE 2021 nian ne’e, depende ba kada ministériu sira.

Bainhira  ezekuta ho di’ak, sei lori benefisiu ba Estadu no ba povu. Maibé, ezekusaun mak la di’ak, signifika Governu halo despeza sagati de’it, no la benefisia povu.

“Durante ne’e ami haree ne’e, ida ne’ebé halo ezersisiu ba despeza ne’e kapás ne’e mak Ministériu Administrasaun Estatál (MAE). Selu-seluk di’ak hotu, mais de 50%, balun 60%, no balun 70%, ne’e di’ak. So ke, iha realidade ita halo balansu reál entre gastus de diñeiru ho retornu ekonómiku ne’e mak ladun iha balansu,” Joaquim dos Santos “Boraluli”, esplika.

Nia fó ezemplu, ida kona-bá gastus osan ne’ebé laiha nia retornu ekonómiku, ida maka infraestrutura, tanba dezde uluk to’o oras-ne’e, Governu halo estrada sira hanesan taka kuak loke kuak.

“Kontrolu de cheio. Ida ne’e, loloos iha sidade laran ne’e permanente. Uluk, dezde primeiru Governu mai to’o agora, ita iha verba ida ho naran manutensaun periódiku, inklui kontrolu de cheio iha Dili laran. Tanba falta de ezersisiu de kontrolu de cheio, ne’e mak iha Abril 2021, ita enfrenta inundasaun ne’e boot,” Boraluli, haktuir.

Kauza prinsipál rua hosi inundasaun iha 04 Abril liubá, ida mak, Governu implementa osan la tuir orientasaun polítika ne’ebé lejisladór sira halo.

Advertisement

Situasaun ida ne’e públiku tomak hatene, tanba durante ne’e osan ne’ebé aloka ba halo manutensaun periódika ne’e la funsiona de’it, to’o tinan hotu, hatama fila-fali de’it.

Iha fatin hanesan, Prezidente bankada União Democratica Timorense (UDT), David Carlos, haree katak, implikasaun ba povu nia vida, relasaun ho orsamentu 2021 ne’e, primeiru haree ba situasaun politika rai laran, TL hasoru krize ida mak, krize politiku no lideransa mós, iha krize, inklui ho inundasaun.

“Situasaun ida ne’e mak afeta ba ita nia povu Timor laran tomak, nomós iha Covid ne’e rasik. Devezenkuandu ita fó sala ezekusaun katak atinje meta ida ne’ebé mak ita hakarak. Mais iha parte, tenke ser hanoin impaktu ne’e saida,” Prezidente Bankada UDT, David Carlos, hateten.

Problema seluk tán ne’ebé deputadu hosi bankada UDT ne’e haree maka, hafoin mosu inundasaun, VIII Governu halo kompromisiu barak ba povu, atu hadi’a sira nia uma, maibé atraza tebtebes.

Governu atraza iha diskusaun orsamentu ba COVID-19 nian, inklui osan ba média sira iha liña frente to’o oras ne’e mós sira seidauk selu.

Advertisement

“Ida ne’e mak ita tenke ser haree katak, benefisiu orsamentu jerál estadu anterior ne’e ita haree katak povu ladun sente benefisiu ne’e ba sira. Talvez komu situasaun ne’ebé ke ita hasoru hamutuk iha durante ne’e,” deputadu David, hateten.

Maske ministériu aprezenta sira nia progresu ezekusaun orsamentu jerál estadu 2021 nian, balun atinje ona 70% ba leten, maibé benefisiu ba povu, laiha.

Maske nune’e, oras ne’e, Governu rasik mós kria ona kondisaun ba vitima inundasaun sira, hodi aloka vitima sira ne’e ba iha uma-mahon ka kost.

OJE 2021 ho montante billiaun $1.8, maibé aumenta tán ho orsamentu retifikativu hamutuk billiaun $1.9 resin, nune’e OJE 2021 ho totál billiaun $2.1.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending