Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Ezekusaun OJE 2021 Kontinua La Rezolve Problema Povu

Published

on

Hatutan.com (16 Novembru 2021), Díli—Rezultadu Monitorizasaun hosi Forum Organizasaun Naun Govermental (FONGTIL) ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021, seidauk rezolve povu nia moris, no laiha rezultadu tanba bee no saneamentu kontinua sai problema, estrada rurál, edukasaun liu-liu implemenatsaun programa merenda eskolár, implementasaun edukasaun inkluzivu, estragu sira ne’ebé mai hosi inundasaun to’o agora seidauk bele rezolve.

Diretór Ezekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo. Foto/Hatutan.com

Maski ezekusaun OJE 2021 atinji ona 52%, maibé seidauk iha dadus hatudu katak, kanalizasaun foun bee moos no seidauk iha uma-ka’in foun ne’ebé asesu ba bee moos.

Notísia iha Relasaun:KM aprova proposta OJE 2022 billaun $1,675

Iha portál Governu seidauk relata katak, iha tinan ne’e instala bee moos hira no uma-ka’in foun hira mak asesu ona ba bee moos, tanba Governu tau de’it mak programa ne’ebé konsege halo ona, tanba ezekusaun OJE tinan ne’e bazeia ba programa, signifika implementa programa no nia rezultadu.

Advertisement

Maski iha ezekusaun OJE seidauk rezolve hotu povu nia moris, maibé iha programa balun ne’ebé signifikante no presija apresia hanesan Uma ba Povu.

“Bainhira benefisia direta ba povu nia moris entermus asesu ba bee moos no saneamentu seidauk, tanba maioria populasaun seidauk asesu ba bee moos ho kualidade iha territóriu nasionál liu-liu iha área rurál ne’ebé Governu seidauk rezolve hanesan investimentu ba kondisaun estrada rurál iha territóriu nasionál, maibé presija apresia mak Uma ba Povu, tanba fó benefisiu ba ema kbit laek iha territóriu nasionál,” Diretór Ezekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo, hateten ba Hatutan.com iha ninia knar fatin, Caicoli.

FONGTIL propoin katak, bainhira hakarak aselera ezekusaun OJE la’o di’ak no tuir programa Governu nian maka primeiru tenki implementa duni desentralizasaun, nune’e podér no orsamentu aloka barak ba Munisípiu lori dezenvolvimentu hahú hosi baze.

Segundu, hadi’a kapasidade Ministériu liu-liu liña koordenasaun entre Ministériu relasiona ho ezekusaun.

Terseiru, tenki moderniza aprovizionamentu tuir sistema dizitalizasaun no ikus liu dinamiza estratejia inovativu, hodi investe iha área turizmu ne’ebé bele ajuda dezenvolvimentu.

Advertisement

Bainhira hakarak programa Governu bele responde ba povu nia moris maka tenki investe ho persentajen ne’ebé bo’ot iha OJE 2022, nune’e bele responde direta iha setór sosiál hanesan edukasaun, saúde, infraestrutura bázika no agrikultura.

Traballadór ida ne’ebé piñera rai henek iha Mota maran Comoro, Dili, iha (03/02/21), durante períudu Corona Virus. Foto/EPA-EFE/António Dasiparu.

Tuir taxa ezekusaun reál OJE 2021 iha loron 08 fulan Novembru iha trimestre daha’at atinje ona billaun $1,062 ka 52 % ba rpograma esensiál 47% ho kategoria taxa ezekusaun reál ba programa Boa Governasaun no Jestaun Institusionál, ezekuta ona millaun $331,6 ka 72% hosi orsamentu alokadu millaun $458,6.

Enkuantu taxa ezekusaun reál ba kategoria programa esensiál entidade-sira nian ezekuta ona millaun $731,2 ka 47% hosi orsamentu alokadu billaun $1,5.

Taxa ezekusaun reál tuir kategoria despeza, aas liu maka iha kategoria Transferénsia Públika 82%, tuir kedan ho Saláriu no Vensimentu 72%, Bens no Servisus 41% no Kapitál Menor 19%, Kapital Dezenvolvimentu 12% no despezas kontinjénsia 2%.

𝐄𝐳𝐞𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐅𝐮𝐧𝐝𝐮 𝐂𝐨𝐯𝐢𝐝-𝟏𝟗

Fundu Espesiál Covid-19 to’o iha Kinta, 04 novembru 2021, nia ezekusaun reál atinji ona millaun $117,7 ka 41% hosi totál orsamentu retifikativu alokadu millaun $287,6.

Advertisement

Mudansa iha persentajen ne’e, tanba foin lailais ne’e, Ministériu Finansas ezekuta ona pagamentu suplementu remuneratóriu ba pesoál liña-frente Polísia Migrasaun, SIJK no PNTL.

Tuir projesaun, taxa Ezekusaun Reál Fundu Covid-19 to’o iha fulan-Dezembru nia rohan sei atinji 66% kompara ho tinan kotuk 58%.

𝐄𝐳𝐞𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐑𝐞𝐬𝐞𝐢𝐭𝐚 𝐃𝐨𝐦𝐞́𝐬𝐭𝐢𝐤𝐚

Ezekusaun iha parte reseita, to’o iha Kinta 04 Novembru 2021 atinje ona millaun $126,9 ka 68% hosi totál estimativa reseita millaun $187,1.

𝐋𝐞𝐯𝐚𝐧𝐭𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 Ho𝐬𝐢 𝐅𝐮𝐧𝐝𝐮 𝐌𝐢𝐧𝐚-𝐫𝐚𝐢

Advertisement

Relasiona ho levantamentu osan hosi Fundu Minarai, to’o iha fulan-Outubru nia rohan, Governu halo ona levantamentu millaun $797,8 ka 58% hosi totál billaun $1,3 ne’ebé mak Parlamentu Nasionál aprova ona.

Governu sei hato’o pedidu levantamentu bainhira iha ona nesesidade atu halo reforsu ba kaixa Estadu.

𝐄𝐳𝐞𝐤𝐮𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐡𝐚 N𝐢í𝐯𝐞𝐥 𝐌𝐮𝐧𝐢𝐬𝐢í𝐩𝐢𝐮

Taxa ezekusaun OJE 2021 ne’ebé Ministériu Finansas (MF) atualiza iha 08 Novembru katak, iha nível munisípiu hatudu progresu di’ak tebes.

To’o iha inísiu fulan-Novembru 2021, iha munisípiu lima (5) mak hatudu progresu ezekusaun ne’ebé di’ak, hanesan Munisípiu Lautem (71%) Manufahi (64%), Ainaro no Covalima (63%), Manatuto (62%).

Advertisement

Progresu ezekusaun ne’ebé di’ak ne’e, sei kontinua fasilita polítika servisu desentralizasaun hosi Oitavu Governu Konstitusionál, ne’ebé lidera hosi Ministériu Administrasaun Estatál.

Iha OJE 2021, Oitavu Governu Konstitusionál hahú implementa orsamentu por Programa ho fórma kompletu – tranzisaun ida hosi orsamentu por Item ne’ebé mak implementa desde Timor-Leste restaura nia Independénsia tinan 19 liubá.

Orsamentasaun por Programa hanesan instrumentu ida atu garantia katak, osan sira kada tinan Governu fóti hosi Fundu Minarai, kobransa Impostu hosi kontribuintes, no Empréstimu hosi Doadór sira, fó duni benefísiu ba Povu, hadi’ak kualidade prestasaun servisu públiku hodi alkansa meta ne’ebé Governu aprova ona.

Ho introdusaun polítika fóun ne’e, ba oin, Oitavu Governu Konstitusionál hakarak atu asegura servisu públiku ida ne’ebé prudente ho rasiosinu sósiu-ekonómiku; hakat hosi orsamentu por Item ba orsamentu por Programa hodi asegura rezultadu reál hosi ezekusaun, la’ós persentajen ezekusaun de’it no redús númeru programa hosi 145 programa tuun ba 45 programa iha tinan 2022 hodi fó biban ba Governu, fóku ba kualidade no kontrolu ezekusaun OJE.

Jornalista: Carmelita Isaac  

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Governu Suspende Temporariamente Jogu Bola Guling

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli- Inspetór Jerál do Jogu (IGJ, sigla portugés) hasai rezolusaun Nú.14/2024 de 20 de Março, hodi suspende temporariamente atividade jogu bola guling.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kada Fulan, Timoroan Lori Millaun $5 bá Kompras iha Atambua

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Prezidente  Kamara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Manuel de Araújo Serrano, hateten timoroan nia osan kada fulan purvolta  millaun $5-resin mak semo bá merkadu Atambua, Timor Osidentál hodi bá kompras produtu báziku sira, hanesan tomate, supermie, sutate, masako, sigaru, trigu, mina dapur nian, raupa ho seluk-seluk tan.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Vizita Surpreza Vise-PM bá SERVE, I.P, Diretór Ezekutivu Laiha Fatin Tanba Partisipa Kongresu ATCPTL

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli—Vizita surpreza Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador bá Assuntu Ekonómia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay,  bá   Servisu Verifikasaun Emprezarial, Institutu Públiku (SERVE I.P), Tersa (26/03/2024), la bele simu hosi Diretór Ezekutivu SERVE,I.P, Florêncio da Costa Sanches tanba partisipa hela iha kongresu Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL-sigla portugés).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending