Connect with us

Polítika

Lamukan Promete Promulga OJE Alokadu ba Estrada Rurál iha RAEOA

Published

on

Hatutan.com, (04 Marsu 2022), Díli—Kandidatu Prezidente Repúblika períudu 2022 to’o 2027 Virgílio da Silva Guterres “Lamukan Fera Kakutak” ne’ebé ho nia númeru sorteiu 12, promete ba apoiante no povu iha Rejiaun Administrativa Espeisiál Oecusse Ambeno (RAEOA) katak, bainhira eleitu hanesan Prezidente Repúblika sei halo promulgasaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ne’ebé alokadu atu hadi’a Estrada rurál iha Rejiaun ne’e.

Kondisaun Mota iha tempu udan, lokaliza iha aldeia Oenunu, suku Bene-Ufe, sub rejiaun Nítibe. Foto/facebook.

Promesa ne’e kandidatu hakerek abertamente ba eletór sira iha RAEAO, hafoin hala’o kampaña eleisaun Prezidensiál durante loron tolu iha rejiaun ne’e, tanba haree katak, povu área rurál iha sub rejiaun haat kontinua enfrenta difikuldade kona-bá Estrada ne’ebé kondisaun aat tebes.

Notisia iha Relasaun:Armanda Berta Hakarak Sai Xefe Estadu Ne’ebé Hametin Identidade Kulturál

Iha karta aberta ba eleitór sira deskreve kronolojia no sekuénsia kampaña durante loron tolu  katak, iha loron dahuluk bainhira sama ain iha Aeroportu Rota do Sandalo, simu direta hosi Prezidente Autoridade RAEOA, Arsênio Bano ho maneira formál no emosionadu tebes hanesan maneira ezemplár duni.

Advertisement

Kampaña abertura ne’ebé hala’o iha 01 Marsu oras kalan,  iha aldeia Bebo, suku Lela-Ufe, Sub Rejiaun Nitibe, komunidade ospitalijadu tebes ho akomadasaun sosiál no kulturalmente ba Kandidatu Lamukan iha knua ida-ne’e.

“Bainhira iha Suku Taiboko, ba populasaun sira ne’ebé marka prezensa iha ha’u nia kampaña, ha’u dehan Oe-Cusse nu’udár Rai-Kiik ne’ebé iha nasaun viziñu nia leet, tenki sai lalenok Timor-Leste nian. Sakato, Citrana, Naktuka, Nítibe, Oesilo, Pásabe, tenki refleta la’ós de’it Timor-Leste nia furak, maibé leno Timor-Leste nia orgullu no onra,” Kandidatu númeru sorteiu 12, hateten iha karta aberta.

Lia-na’in sira hamutuk ho apaoiante simu Kandidatu Prezidente Repúblika Virgílio da Silva Guterres “Lamukan Fera Kakutak” iha aldeia Bebo, suku Lela-Ufe ho serimónia kulturál no halo diskusaun komunitária, iha (01/03/2022). Foto/Ekipa Susesu kandidatura.

Loron 03 Marsu, ho ekipa to’o iha merkadu ne’ebé lokaliza iha aldeia Pune, Suku Usitasa’e, sub rejiaun Oesilo no hakat to’o mos sub rejiaun Pásabe ne’ebé fronteira direta ho Kefamenanu Indonézia.

“Hanesan ba Suku Lela-Ufe, sub rejiaun Nítibe, kondisaun estrada aat tebes. Iha Lela Ufe, rai-halai taka liuron, kareta liu ladiak. Atu ba Pune, tenki bobar hosi Oesilo-vila, tanba estrada kotu.  Ko’alia ho komunidade iha kampaña door to door populasaun nia preokupasaun hanesan: estrada aat, sentru saúde laiha, no balun dook hosi sira nia aldeia ka suku. Iha Pásabe sei iha edifísiu Eskola ne’ebé didin ho au,” Kandidatu ativista ne’e konta-tuir situasaun reál iha área rurál RAEOA tanba haree rasik ho matan.

Kondisaun iha fatin sira ne’e sai nu’udár evidénsia forte ba Lamukan nia afirmasaun polítika katak, tinan 20 ona TL restaura independénsia, maibé roman independénsia ne’e seidauk leno kona povu.

Iha nia observasaun katak, tinan 20 ukun-na’in sira uza povu nia konfiansa polítika ne’ebé hetan hosi eleisaun atu serbi de’it sira nia interese polítiku no la’ós atu serbi povu.

Advertisement

“Iha dalan fila hosi Pásabe, iha área Oe-lanas aldeia Tumin Suku Bobo-meto nian, haree ba mota-sorin, ema halo projetu loke auto-estrada. Ami nia motorista dehan mota-sorin ne’e ita nia viziñu nia rain,” nia haktuir tán.

Bainhira to’o hela-fatin, iha área Bairru Cruz suku Costa Kandidatu Lamukan komunika ba Prezidente Autoridade  RAEOA, Arsenio Bano hodi  transmite preokupasaun populasaun nian ne’e no Prezidente  Autoridade rasik rekoñese ezisténsia preokupasaun sira ne’e. 

“Ba kompañeiru Arsênio Bano ha’u dehan, nasionalista sira nia pekadu imperdoável ka sala ne’ebé labele hetan perdaun maka halo nia povu rasik sente mo’e iha povu seluk nia oin. Ha’u dehan ba nia, bainhira ha’u sai Prezidente Repúblika, ha’u sei la promulga Orsamentu Jerál Estadu bainhira RAEOA nian la inklui alokasaun atu hadi’a estrada, harii sentru saúde no eskola sira iha area rurais,” Eis Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu Televizaun Timor Leste ne’e promete.

Informasaun ne’ebé fó laran ksolok oitoan ba Lamukan hosi parte Autoridade katak, orsamentu atu loke Estrada ba sub Citrana ho Oesilo ne’e iha hotu ona no tuir loloos ezekuta ona, maibé tanba pandemia Covid-19 mak to’o agora seidauk ezekuta.

“Ha’u la iha biban atu ba to’o Sub-rejiaun seluk RAEOA nian atu fahe informasaun kona-bá ha’u nia kandidatura ba PR. Ha’u fiar katak Suku sira ne’ebé ha’u vizita iha loron 3 nia laran ne’e reprezenta imi nia preokupasaun hotu,” Lamukan fiar.

Advertisement

Iha ninia konkluzaun ikus ba situasuan ne’e Lamukan fó hanoin ba apoiante no populasaun iha RAEOA katak, loron 19 Marsu, loron importante atu hili Prezidente Republika foun.

Nia dehan, Oecusse oan hatene ona se mak Prezidente foun ne’e. Nia la’ós foun de’it, maibé tenki jerasaun foun. La’ós de’it tenki jerasaun foun, maibé mós tenki aten-brani. Brani atu halo mudansa, brani halo Timor-Leste Ida Fraternu Liu. Vota ba ema nebe sei hamriik ho imi atu defende imi nia direitu. Vota ba prezidente nebe sei la husik imi sai mutun ka vítima ba dezenvolvimentu.

Ikus liu nia nia enkoraza autoridade RAEOA atu promove dezenvolvimentu ida armoniozu no integradu, dezenvolvimentu ne’ebé respeita populasaun nia direitu ba rai no uma.

Virgílio da Silva Guterres Baucau oan, koñesidu mós ho naran funu “Lamukan Fera Kakutak” ho nia involvimentu iha politika, desde otas kiik kedan iha 1972, hafoin partidu polítiku sira mosu iha Timor-Leste.

Lamukan frekuenta estudu hanesan Mekániku iha Institutu Teknologi Nasional Malang, Java-Leste iha 1990.

Advertisement

Durante estudu Lamukan halibur an hamutuk ho estudante Timor-oan sira seluk iha RENETIL hodi hahú adopta naran revolusionáriu “Lamukan Fera Kakutak” iha 1990.

Durante 1990 mai leten Lamukan hetan fiar hodi hala’o serbisu ba libertasaun nasion’al to’o sai mós hanesan prizioneiru polítiku iha Cipinang.

Durante iha Java Lamukan hanesan ativista hodi partisipa iha konferénsia internasionál oinoin iha nasaun oioin, liuliu ko’alia kona-bá situasaun politika iha Timor.

Lamukan mós servisu hamutuk ho movimentu klandestinu pro-demokrasia nian iha grupu Blok M nu’udár jornalista ne’ebé responsável ba rúbrika MATEBEAN ba ajénsia SiaR News, hanesan jornalista iha Majalah Tempo no Harii Revista Talitakum.

Lamukan sai ko-fundadór ONG nasionál meiu-ambiente Fundasaun Haburas no iha tinan 2013 nia sai Diretór Ezekutivu durante tinan tolu.

Advertisement

Lamukan asume mós knaar hanesan Prezidente Konsellu Administrasaun Servisu Públiku Rádio-Televizaun  Timor-Leste iha 2003 to’o 2006 no sai hanesan ema importante ida iha dezenvolvimentu imprensa no luta ba liberdade imprensa iha TL nu’udár Prezidente Konsellu Imprensa ba periudu dala rua.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Polítika

Iha informasaun, Xanana sei “tula-liman” ba Ramos-Horta rekandidata ba PR 2027-2032

Published

on

By

Hatutan.com, (08 Outubru 2026), Díli—Eleisaun Prezidensiál Timor-Leste  periódu 2027-2032 besik daudaun ona. Iha ona kandidatu lubuk ida mak hala’o sira-nia movimentu atu hanesan mini kampaña hodi prepara aan ba enfrenta eleisaun prezidénsial ne’ebé sei hala’o entre fulan-Marsu tinan 2027. 

(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu submete proposta OJE 2027 billaun 2.5 USD ba Parlamentu Nasionál

Published

on

By

Reportajen: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending