Connect with us
Pakote Ahi

Bobonaro

Família Vítima Trajédia Balibo Presiza Rekuperasaun Sosiál

Published

on

Hatutan.com, (15 Outubru 2021), Balibo-Familia vítima trajédia Balibo hosi 1975 to’o 1999 husu ba sosiedade no entidade hotu iha Timor-Leste atu hamutuk dezenvolve Timor Leste hodi bele iha rekuperasaun sosiál ba vítima no família vítima sira nia situasaun.

Liuhosi audiénsia públiku ne’ebé organiza hosi Centro Nacional Chega, Institutu Públiku (CNC,I.P) ho Conselho de Imprensa de Timor Leste hodi komemora trajédia Balibo Five ba dala-46, Sesta (15/10/2021), iha Balibo, Munisípiu Bobonaro, família vítima sira hosi trajédia hotu iha Balibo hosi 1975-1999 husu ba Estadu atu bele konsidera rekuperasaun sosiál nune’e bele rekupera sofrimentu sosiál no psikolójika sobrevivente no jerasaun vítima sira nian, inklui husu ba entidade hotu atu serve rai-ida ne’e ho didiak atu bele kontribui lori povu sai hosi mukit no nakukun.

Audiénsia públiku ida-ne’e nu’udar espasu ba vítima sira atu bele konta no halo hikas esklaresimentu kona-bá sira-nia sasin rasik relasiona ho trajédia Balibo.

Advertisement

Iha masakre Balibo ka koñesidu ho naran Balibo Five (5) oho jornalista na’in-lima hosi Australia, inklui hamosu sobrevivente lubuk iha Balibo hosi invazaun Indonéziu nian.

Iha ámbitu audiénsia públiku ne’e, Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres,  hato’o nia mensajen  ne’ebé lee hosi Deputadu Silvino Morais, katak kada tinan Estadu hanoin memória no akontesimentu sira-ne’e liuhusi CNC.

PPN Aniceto Guterres hateten iha selebrasaun ne’e hanoin mós memória jornalista estranjeiru nain lima ne’ebé mate tamba halo kobertura ba situasaun Timor Leste momentu ne’ebá.  

Jornalista internasionál nain-lima hosi estasaun televizaun Australiana ne’e maka hanesan Greg Shackleton (27) no Tony Stewart (21), Gary Cunningham (27) hosi Nova Zelándia, ne’ebé servisu ba Televizaun  Channel Seven iha Melbourne, Brian Peters (26) no Malcom Rennie (29).  

“Audiénsia ida ne’e nu’udar meius ida atu ema rona hikas saida mak akontese iha pasadu. Audiénsia ida ne’e ejije ita nia kapasidade haraik an, aten barani, vontade no integridade atu kombina memória pasadu,” Aniceto hateten iha nia mensajen ne’e.

Advertisement

PPN mos husu atu timor oan sira hametin kapasidade, vontade no kompromisu hodi hatudu too ona ba vingansa, estraga-malu, oho-malu no sobu-malu.

Iha audiénsia ne’e, Julio de Vasconselhos dos Santos fo nia sasin kona-bá labarik halo formatura no konflitu internal 1974 (akontesimentu revolusaun ai-funan) no invazaun militár indonézia.

Julio V. Dos Santos haktuir maske ho idade ki’ik, maibé iha ona neon atu defende soberania RDTL, nune’e nia hosi Quelicai-Baucau mai ho Sarjentu Aquiles, hodi tuir formasaun militár.

Nia hatutan ho konflitu internu no kontra golpe ne’ebé akontese iha loron 11 no loron 20  agostu 1975, situasaun ne’e hanesan fó biban no halais forsa invazór indonézia atu invade TL. Ho kondisaun ida-ne’e obriga sira tenke ho brani halo funu kontra inimigu maske ho labarik hela.

Hafoin haktuir istória moruk no sofrimentu tomak relasiona ho prosesu luta ba ukun rasik an  Julio dos Santos hateten konflitu pasadu tenke husik ba kotuk, hamutuk prepara foin sa’e sira ba futuru nasaun TL.

Advertisement

Alem de ne’e nia mos husu atu ukun nain sira tenke ukun ho lolos, sai ezemplu ba jerasaun foun, tau ema tuir fatin no kria kondisaun atu bele fó servisu ba foin-sa’e sira hodi hamenus konflitu iha sosiedade.

“Governu tenke tau atensaun ba iha área Edukasaun, Saúde, Justisa, Eekonomia no seluk tan hodi hakbiit sosiedade ida ne’e ba futuru ida nabilan,” Julio dos Santos haktuir.

 Andre de Jesus sobrevivente Korluli hateten iha prosesu ba ukun rasik an hasoru torturasaun oin-oin husi forsa invazór sira. Situasaun ne’e lori sofrimentu no halo populasaun sira barak lakon vida.

Torturasaun sira ne’e husik hela sofrimentu tamba ne’e ukun nain sira tenke iha unidade hodi buka malu atu bele valoriza no dignifika eroi no asua’in sira nia luta.

“Karik ha’u boot sei buka ida ne’ebé ki’ik liu no karik ha’u mak ki’ik sei buka ida ne’ebé boot liu,”  Andre de Jesus hato’o mensajen dame ne’e iha audiénsia públiku ne’e.

Advertisement

Hahú servisu ba Timor nia ukun an hodi envolve an iha organizasaun uniaun nasional dos estudante Timor Leste bainhira sei kuarta klase.

Bainhira baze de apoiu rahun iha 1979 hetan kapturasaun husi militár Indonézia tamba laiha ona kbiit liga ho arma funu nian tamba kartús musan laiha. Situasaun ne’e obriga tenke hetan torturasaun oioin no tama ba kastigu hodi halo uma ba hansip no militár Indonéziu sira.

“Uainhira ami mai rende tamba baze apoiu rahun, militár Iindonézia sira obriga ami kastigu todan no kaman kada fulan tolu liu husi kastigu ne’e ami halo uma 100 ba hansip no militár. Ami halo no ikus mai sira liberta ami hodi fila ba sosiedade,” hateten sobrevivente Manuel Ximenes, xefe suku Hatudara.

Nia hatutan atu salva an husi torturasaun no risku sira tamba halo servisu ba ukun rasik an tenke sakrifika animál no hahán husi natar no situasaun piór liu tenke sakrifika inan feton sira atu bele hetan salvasaun.

Domingas Verdial hanesan sobrevivente ida husi masakre eis POLRES Maliana ho matan-been konta nia sofrimentu no torturasaun ne’ebé nia hasoru durante situasaun difisil iha 1999.

Advertisement

Domingas haktuir esperiénsia moruk iha pasadu lori kanek maibé ho fuan boot simu realidade ida ne’e.

“Asaun militár indonézia nian ne’ebé halo hasoru komunidade sira iha eis POLRES Maliana sistemátiku no buat hotu planeadu hodi oho populasaun sira ho brutalismu,” hateten Domingas Verdial.

Atu salva vida husi mate no perigu sira seluk Domingas Verdial deside halo tuir komandu milisia nian hodi husik hela rai moris fatin no ba terus iha Atanbua-Timor Osidentál.

Domin ba rai moris fatin boot no ikus mai deside fila hodi kontinua reziste no luta hasoru injustisa no violasaun direitus umanus ne’ebé TL enfrenta.

Jornalista : Vito Salvador

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bobonaro

Rekonsiliasaun Nu’udár Prossesu Rekoñesimentu Sala Iha Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (19 Novembru 2023), Bobonaro—Festivál Fronteira 2023 iha Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro konklui ona iha Sábadu (18/11/2023).

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Problema iha BoQ, Reabilita Estrada Urbana Maliana Muda bá 2024

Published

on

Hatutan.com, (18 Novembru 2023), Bobonaro-Ministériu Obras Públikas (MOP) muda projetu reabilitasaun estrada urbana Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro  bá tinan 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Horta Sei Ko’alia ho Xanana Taka Totál Kanek Sira ’75-99′

Published

on

Hatutan.com, (16 Novembru 2023), Bobonaro-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, sei ko’alia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu taka totál kanek sira mak akontese iha 1974-1975 to’o 1999.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending