Connect with us

Polítika

KM Aprova Projetu Dekretu Lei Neen ho Estatutu Orgániku F-FDTL

Published

on

Hatutan.com (24 Novembru 2021) Dili—Konsellu Ministru (KM), aprova ona Projetu Dekretu Lei hamutuk neen ho Projetu Dekretu Lei kona-bá Estatutu Orgániku FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza (MD), Filomeno da Paixão de Jesus, iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (24/11/21).

Reuniaun KM. Foto/Média MPKM.

Projetu Dekretu Lei kona-bá Estatutu Orgániku F-FDTL ne’e, hanesan diploma ida-ne’ebé ho objetivu atu halo reforma orgánika Forsa Armada-nian, permite atu fó resposta ida adekuada liu ba dezafiu no misaun foun sira ne’ebé ezije resposta sira ne’ebé integrada liu hamutuk ho parseiru estratéjiku sira iha nível rejionál no mundiál.

Notísia iha Relasaun:KM Aprova Projetu Dekretu-Lei Haat

Diploma ne’e klarifika kompeténsia sira kona-bá ninia órgaun no servisu sira no promove atu hadi’a artikulasaun polítiku-militár nian relasiona ho Defeza Nasionál.

Advertisement

Projetu Dekretu-Lei ne’e mós ho objetivu atu kompatibiliza orgánika F-FDTL nian, la’ós de’it ho kontestu legál atuál, hanesan, Lei Defeza Nasionál no Sistema Autoridade Marítima, maibé mós ho dokumentu estruturante lubun ida iha área Defeza nian, mak hanesan, Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál, Konseitu Estratéjiku Militár, Sistema Forsas Nasionál, Misaun Forsas Armadas no Dispozitivu F-FDTL nian.

Aprovasaun daruak, maka kona-b’a projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, atu estabelese rejime jurídiku kona-bá kurríkulu padraun nasionál ensinu superiór nian no regulamenta sistema bináriu, rejime jurídiku ba grau no diploma sira ensinu superiór nian, kondisaun ba ninia atribuisaun, sistema kréditu, kalendáriu letivu, sistema avaliasaun ba unidade kurrikulár no konkluzaun ba programa Estudu sira.

Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu:

  • Regulamenta no dezenvolve diploma no grau sira ne’ebé sistema ensinu bináriu bele oferese ba estudante sira ensinu superiór nian no garante sistema transferibilidade ida entre sira ne’e rasik;
  • Garante koñesimentu no kompeténsia mínimu ne’ebé presiza hodi hala’o profisaun determinada ida;
  • Define sistema avaliasauan ida ba ensinu superiór;
  • Halo estudante sira sai emprendedór no kompetitivu liu iha merkadu traballu atuál nasionál no internasionál, garante koñesimentu no kompeténsia sékulu 21 nian ba sira;
  • Permite atu alunu no dosente sira ensinu superiór nian bele uzufrui kuadru mobilidade nasionál no internasionál nian ida iha sira nia planu estudu, nune’e mós iha sira nia kompeténsia rekoñesida iha merkadu traballu internasionál; no
  • Fasilita prosesu rekoñesimentu ba diploma ne’ebé alunu sira hetan iha estabelesimentu ensinu superiór nasionál iha nivel internasionál nune’e mós permite rekoñesimentu ba diploma sira ne’ebé hetan iha estranjeiru iha nivel nasionál.

Aprovasaun Datoluk, kona-bá projetu Dekretu-Lei Kriasaun Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave”. 

Projetu Dekretu-Lei ne’e aprezenta hosi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva, ho objetivu atu promove no estimula emprendedorizmu sosiál no aposta iha projetu inovadór sira, hodi permite fortalesimentu ba tesidu emprezariál no industriál nasionál.

Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave” hodi apoia kapitalizasaun no fasilita asesu finansiamentu ba empreza mikro, kiik no média sira, liuliu ne’ebé foka liu ba emprendedorizmu sosiál no inovasaun iha setór komérsiu, turizmu no indústria.

Advertisement

Reuniaun KM. Foto/Média MPKM.

Aprovasaun dahaat, Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, aprezenta projetu Dekretu-Lei, kona-bá Pagamentu estraordináriu hosi saláriu adisionál fulan ida nian ba funsionáriu, ajente no kontratadu sira administrasaun públika nian.

Funsionáriu no ajente sira hotu Administrasaun Públika nian abranje iha pagamentu estraordináriu ida-ne’e, exetu funsionáriu kontratadu estranjeiru sira.

Konsellu Ministru halo aprovasaun dalimak ba projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansas, kona-bá pagamentu suplementár ba funsionáriu no ajente sira ne’ebé mak halo serbisu ba prosesu preparasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 no taka Konta Jerál Estadu tinan 2021 nian.

Suplementu ida-ne’e ho objetivu atu kompensa volume estraordináriu serbisu hosi funsionáriu no ajente sira Ministériu Finansa nian ba prosesu ne’ebé ezije no rekoñese katak, iha jornada serbisu ida ne’ebé boot liu kompara ho períodu normál ne’ebé prevee iha lei.

Konsellu Ministru halo aprovasaun da-neen, ho alterasaun, ba projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Finansas, kona-bá alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Parseria Públiku Privada ba Portu Tibar.

Ho diploma ida-ne’e prevee katak, Estadu tenke disponibiliza terrenu ne’ebé presiza ba ezekusaun medida sira ne’ebé prevee ona iha lisensa ambientál, iha deklarasaun ba impaktu ambientál no iha planu jestaun ambientál nian no atu konsesionária bele asesu, tranzita no hala’o serbisu iha terrenu ne’e.

Advertisement

Hafoin análiza ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál, ne’ebé aprezenta hosi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian (SIJK) no haree ba promulgasaun foin lalais kona-bá alterasaun dahuluk Lei nú. 10/2004, Lei Sistema Saúde, deside la propoin renovasaun Estadu emerjénsia, ne’ebé sei termina iha loron 28 fulan-Novembru.

Aprovasaun dahitu, projetu Dekretu-Lei kona-bá medida esesionál no temporária vijilánsia sanitária nian ba resposta pandemia COVID-19.

Kompara ho medida vijente sira no diploma mantein parte boot hosi medida imposta no rejista alterasaun balun, hanesan bainhira tama mai territóriu nasionál la presiza hetan autorizasaun hosi Primeiru-Ministru, maibé tenke sujeita nafatin ba kontrolu sanitáriu no hatudu rezultadu negativu teste SARS-CoV-2 nian.

Lisensa, autoridade no aktu administrativu sira seluk no dokumentu sira mantein válidu to’o loron 31 fulan-Dezembru tinan 2021, bainhira prazu la fiksa tuir  akordu internasionál la tuir lei ne’ebé Parlamentu Nasionál (PN) aprova tuir rezerva kompeténsia absoluta. Nafatin halo izolamentu profilátiku obrigatóriu iha termu sira ne’ebé define antes ona.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending