Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

KM Aprova Projetu Dekretu Lei Neen ho Estatutu Orgániku F-FDTL

Published

on

Hatutan.com (24 Novembru 2021) Dili—Konsellu Ministru (KM), aprova ona Projetu Dekretu Lei hamutuk neen ho Projetu Dekretu Lei kona-bá Estatutu Orgániku FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza (MD), Filomeno da Paixão de Jesus, iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (24/11/21).

Reuniaun KM. Foto/Média MPKM.

Projetu Dekretu Lei kona-bá Estatutu Orgániku F-FDTL ne’e, hanesan diploma ida-ne’ebé ho objetivu atu halo reforma orgánika Forsa Armada-nian, permite atu fó resposta ida adekuada liu ba dezafiu no misaun foun sira ne’ebé ezije resposta sira ne’ebé integrada liu hamutuk ho parseiru estratéjiku sira iha nível rejionál no mundiál.

Notísia iha Relasaun:KM Aprova Projetu Dekretu-Lei Haat

Diploma ne’e klarifika kompeténsia sira kona-bá ninia órgaun no servisu sira no promove atu hadi’a artikulasaun polítiku-militár nian relasiona ho Defeza Nasionál.

Advertisement

Projetu Dekretu-Lei ne’e mós ho objetivu atu kompatibiliza orgánika F-FDTL nian, la’ós de’it ho kontestu legál atuál, hanesan, Lei Defeza Nasionál no Sistema Autoridade Marítima, maibé mós ho dokumentu estruturante lubun ida iha área Defeza nian, mak hanesan, Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál, Konseitu Estratéjiku Militár, Sistema Forsas Nasionál, Misaun Forsas Armadas no Dispozitivu F-FDTL nian.

Aprovasaun daruak, maka kona-b’a projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, atu estabelese rejime jurídiku kona-bá kurríkulu padraun nasionál ensinu superiór nian no regulamenta sistema bináriu, rejime jurídiku ba grau no diploma sira ensinu superiór nian, kondisaun ba ninia atribuisaun, sistema kréditu, kalendáriu letivu, sistema avaliasaun ba unidade kurrikulár no konkluzaun ba programa Estudu sira.

Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu:

  • Regulamenta no dezenvolve diploma no grau sira ne’ebé sistema ensinu bináriu bele oferese ba estudante sira ensinu superiór nian no garante sistema transferibilidade ida entre sira ne’e rasik;
  • Garante koñesimentu no kompeténsia mínimu ne’ebé presiza hodi hala’o profisaun determinada ida;
  • Define sistema avaliasauan ida ba ensinu superiór;
  • Halo estudante sira sai emprendedór no kompetitivu liu iha merkadu traballu atuál nasionál no internasionál, garante koñesimentu no kompeténsia sékulu 21 nian ba sira;
  • Permite atu alunu no dosente sira ensinu superiór nian bele uzufrui kuadru mobilidade nasionál no internasionál nian ida iha sira nia planu estudu, nune’e mós iha sira nia kompeténsia rekoñesida iha merkadu traballu internasionál; no
  • Fasilita prosesu rekoñesimentu ba diploma ne’ebé alunu sira hetan iha estabelesimentu ensinu superiór nasionál iha nivel internasionál nune’e mós permite rekoñesimentu ba diploma sira ne’ebé hetan iha estranjeiru iha nivel nasionál.

Aprovasaun Datoluk, kona-bá projetu Dekretu-Lei Kriasaun Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave”. 

Projetu Dekretu-Lei ne’e aprezenta hosi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), José Lucas do Carmo da Silva, ho objetivu atu promove no estimula emprendedorizmu sosiál no aposta iha projetu inovadór sira, hodi permite fortalesimentu ba tesidu emprezariál no industriál nasionál.

Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave” hodi apoia kapitalizasaun no fasilita asesu finansiamentu ba empreza mikro, kiik no média sira, liuliu ne’ebé foka liu ba emprendedorizmu sosiál no inovasaun iha setór komérsiu, turizmu no indústria.

Advertisement

Reuniaun KM. Foto/Média MPKM.

Aprovasaun dahaat, Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, aprezenta projetu Dekretu-Lei, kona-bá Pagamentu estraordináriu hosi saláriu adisionál fulan ida nian ba funsionáriu, ajente no kontratadu sira administrasaun públika nian.

Funsionáriu no ajente sira hotu Administrasaun Públika nian abranje iha pagamentu estraordináriu ida-ne’e, exetu funsionáriu kontratadu estranjeiru sira.

Konsellu Ministru halo aprovasaun dalimak ba projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansas, kona-bá pagamentu suplementár ba funsionáriu no ajente sira ne’ebé mak halo serbisu ba prosesu preparasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 no taka Konta Jerál Estadu tinan 2021 nian.

Suplementu ida-ne’e ho objetivu atu kompensa volume estraordináriu serbisu hosi funsionáriu no ajente sira Ministériu Finansa nian ba prosesu ne’ebé ezije no rekoñese katak, iha jornada serbisu ida ne’ebé boot liu kompara ho períodu normál ne’ebé prevee iha lei.

Konsellu Ministru halo aprovasaun da-neen, ho alterasaun, ba projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Finansas, kona-bá alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Parseria Públiku Privada ba Portu Tibar.

Ho diploma ida-ne’e prevee katak, Estadu tenke disponibiliza terrenu ne’ebé presiza ba ezekusaun medida sira ne’ebé prevee ona iha lisensa ambientál, iha deklarasaun ba impaktu ambientál no iha planu jestaun ambientál nian no atu konsesionária bele asesu, tranzita no hala’o serbisu iha terrenu ne’e.

Advertisement

Hafoin análiza ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál, ne’ebé aprezenta hosi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian (SIJK) no haree ba promulgasaun foin lalais kona-bá alterasaun dahuluk Lei nú. 10/2004, Lei Sistema Saúde, deside la propoin renovasaun Estadu emerjénsia, ne’ebé sei termina iha loron 28 fulan-Novembru.

Aprovasaun dahitu, projetu Dekretu-Lei kona-bá medida esesionál no temporária vijilánsia sanitária nian ba resposta pandemia COVID-19.

Kompara ho medida vijente sira no diploma mantein parte boot hosi medida imposta no rejista alterasaun balun, hanesan bainhira tama mai territóriu nasionál la presiza hetan autorizasaun hosi Primeiru-Ministru, maibé tenke sujeita nafatin ba kontrolu sanitáriu no hatudu rezultadu negativu teste SARS-CoV-2 nian.

Lisensa, autoridade no aktu administrativu sira seluk no dokumentu sira mantein válidu to’o loron 31 fulan-Dezembru tinan 2021, bainhira prazu la fiksa tuir  akordu internasionál la tuir lei ne’ebé Parlamentu Nasionál (PN) aprova tuir rezerva kompeténsia absoluta. Nafatin halo izolamentu profilátiku obrigatóriu iha termu sira ne’ebé define antes ona.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Membru PN Levanta iha Plenária Kona-bá Gafañotu Atake Hare no Batar iha Raimea

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada CNRT, Saul Salvador, liuhosi sesaun plenaria PN, Tersa (23/04/2024),  aprezenta preokupasaun agrikultór sira   Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, kona-bá fenómenu peste gafañotu atake hare ho batar sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada FRETILIN Solidariza Komunidade Ne’ebé Hetan Eviksaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending