Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Ministru Justisa “Fase-Liman” ba Akordu Arrendamentu Rai Pelican Paradise

Published

on

Hatutan.com, (05 Janeiru 2022), Dili—Maski Governu liu hosi Vise Ministru Justisa, José Edmundo Caetano asina ona akordu ba arrendamentu rai ho totál ektare 556 ba investimentu Pelican Paradise, maibé Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa “fase-liman” ho akordu ne’e tanba laiha koñesimentu.

Vise Ministru Justisa, José Edmundo Caetano asina kontratu ba arrendamentu no atribuisaun deklarasaun benefisiais entre Estadu RDTL ho Empreza Pelican Paradise group Limited, ne’ebé reprezenta hosi ninia Prezidente Datuk, Dr. Ong Han Nam, iha Otél Novo Turismo, Dili, 03 Janeiru 2022. Foto/Média Vise Ministru Justisa.

“Ha’u mós hakfodak fali, tanba média nasionál sira la ba halo kobertura. Depois ha’u mós la ba ida, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak mós la ba ida. Ne’ebé ba husu ba sira ne’ebé asina de’it. Ha’u labele fó resposta, tanba ha’u la asina,” Manuel Cárceres da Costa, hateten iha Palásiu Governu, Díli, Kuarta (05/01/2022).

Governante ne’e lakohi fó komentáriu, tanba akordu ba investimentu kona-bá arrendamentu rai iha Tasitolu, la’ós nia rasik hanesan Ministru mak asina, maibé Vise Ministru Justisa mak asina.

Kona-bá papél governu nian liuhosi Ministériu Justisa ne’ebé tau-matan ba asuntu rai, Ministru Manuel Cárceres, dehan haree de’it.

Advertisement

Nune’e mós, kona-bá legalidade hosi akordu investimentu ne’ebé Governu halo ona ho kompañia, nia haruka atu ba husu iha sira ne’ebé asina.

“La hatene, ba husu iha sira ne’ebé asina. Kontratu de arrendamentu ne’e, só Ministru Justisa mak bele asina, ne’e tuir lei. Lei haruka ita la’o, lei mós haruka ita para,” nia hateten tán.     

Ministru Manuel Cárceres da Costa rasik mós deklara la konkorda ho buat ne’ebé hakerek iha kontratu ba arrendamentu rai iha Tasitolu, hodi konstui projetu Pelican Paradise.

“Tanba ha’u la konkorda ho saida mak hakerek iha kontratu de arendamentu ne’e, iha parte barak. Hakerek ho Portugéz, ha’u ko’alia ba Portugéz, imi la komprende,” nia kestiona. 

Tanba ne’e, Ministru Justisa promete katak, iha tempu badak sei buka solusaun atu aprezenta ba Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hodi esplika kona-bá konteúdu arrendamentu rai Tasitolu ba projetu Pelican Paradise.

Advertisement

“Loron rua ou tolu tán, ha’u fó solusaun ba señor Primeiru Ministru,” Manuel Cárceres promete.

Projetu Pelican Paradise Sei Lori Benefísiu Boot ba TL

Iha fatin hanesan Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral garante katak, akordu ne’ebé realiza ona ho kompañia, iha Segunda 03 Janeiru 2022 hodi hahú halo investimentu ba projetu Pelican Paradise, liu-liu atu harii otelária sira ne’ebé sei sai nu’udár fatin ba turizmu iha área entre Tasitolu ho Tibár, sei lori benefísiu boot ba TL, tanba turizmu nu’udár setór importante.

“Benefisiu ne’e boot la halimar, hanesan ita hatene, ita ko’alia kona-bá diversifikasaun ekonomia, setór importante, pilár boot ida maka, setór turizmu. Atu setór ne’e bele funsiona, infarestrutura turizmu ne’e tenke iha,” Joaquim Amaral, hateten.

Iha infraestrutura ba turizmu nian, ida maka kona-bá otelaria sira. Bainhira ema ka vizitor sira mai TL, tenke iha kondisaun Otél ne’ebé natoon atu turista sira bele hili tuir osan ne’ebé mak iha sira nia bolsu, balun bele hili $10, dolár $20, no balun bele hili kuartu sira ne’ebé présu ho $100.

Advertisement

Bainhira Governu TL mós organiza ona eventu internasionál ruma, tanba sai ona membru ba organizasaun internasional lubuk ida, bele konvida bainaka sira mai, ho level VIP no seluk tán.

Tanba ne’e, presija kria fatin reuniaun ne’ebé reprezentativu ba VIP, fatin akomodasaun, hodi hatudu TL nia oin hanesan nasaun ka Estadu ida ne’ebé hatene organiza sasan, no simu bainaka.

“Ne’ebé ida ne’e pilár ida ne’ebé importante teb-tebes, investimentu ida ne’e marka pasu importante ida iha 2022, ba oin katak, diversifikasaun ekonómiku ne’e ita komesa dudu duni prosesu ne’e liuhosi konstrusaun de fasilidade, otelária sira ne’e,” Governante ne’e hateten.

Investimentu Pelican Paradise, ninia alvu projetu, la’ós de’it atu hari’i Otél, maibé ho projetu ne’e bele dezenvolve zona entre Tasitolu ho Tibár, sai zona ida ne’ebé sei hasa’e nia kualifikasaun ambientál.

“Hosi rai ida maran hanesan ne’ebá, ita halo edifisiu sira ne’ebé hamri’ik iha rai leten ne’e sei kobre de’it 18%, hosi totál 556 itál hektares ne’ebé ita fó, restu ne’e sira halo reflorestasaun, halo jardim, halo parkiran, halo kampu golf,” Joquim Amaral, hateten tán.

Advertisement

Fasilidade sira hosi investimentu ne’e, hodi suporta infraetrutura sira ne’ebé mak atu hari’i, hanesan eskola no Ospitál internasionál, sei hari’i fatin ba apartamentu sira no sei transforma kompletamente ambiente iha zona ida entre Tibar ho Tasitolu, no sei sai hanesan ambiente ida ne’ebé reprezentante teb-tebes, tanba besik liután ho Aeroportu no sei transforma ambiente tomak sai oin seluk.

Iha faze konstrusaun de’it ba projetu ne’e, sei absorva ema kuaze 700-resin, no ida-ne’e seidauk tama iha faze operasaun, liu-liu operasaun ba tempu naruk nian.

Tanba ne’e, fasilidade sira barak hanesan ohin ne’e, sei akomoda traballadór lubuk ida, kompañia lokál lubuk ida mak sei hola parte iha sub-kontratu servisu sira konstrusaun nian.

Rekompensa Komunidade Afetadu ho Millaun $7 

Ho akordu ba investimentu Pelican Paradise, Governu TL mós aloka millaun $7, hodi fó rekompensa ba komunidade ne’ebé afetadu hosi projetu ne’e.

Advertisement

“Governu iha obrigasaun atu partisipa suporta investimentu estratéjiku sira hanesan ne’e. Tanba iha Governu nia obrigasaun ida maka, oinsá ita bele ajuda haree, re-aloka ita nia maluk sira ne’ebé balun sei okupa iha área ne’ebá, oinsá muda sira bele sai,” Ministru Joaquim, esplika.

Tuir Joaquim, Estadu tenke kria kondisaun atu investidór sira mai uza de’it. Maibe, parte sira ne’e reguladu iha akordu espesial ne’ebé Governu halo ho kompañia. Bainhira to’o iha faze implementasaun mak bele define obrigasaun entre Estadu TL ho investidór, nune’e bele fasilita sira hala’o servisu tuir kalendáriu ne’ebé iha.

Tuir planu kompañia ninian, fulan-tolu hosi asina akordu ne’e, bele kálkula katak, iha Marsu 2022, parte kompañia bele hahú ona projetu, book daudaun ona servisu iha terrenu.

Ministru Joaquim Amaral, afirma investimentu ba projetu Pelican Paradise ne’e, Governu sei la apoia osan ruma ba kompañia hodi konstrui projetu ne’e, tanba buat hotu kompañia mak responsabiliza ho osan rasik, totál millaun $700.

“Ha’u hakarak kuríje, ida ne’e la loos. Ne’e puramente (murni) investimentu privadu. Iha primeira faze, sira kuaze investe millaun $150, segunda faze, sei investe tán restu, ho totál investimentu ne’e tomak, millaun $700. Ne’e Estadu TL la tama buat ida, osan sira ne’ebé ohin tau ne’e, tanba iha kontratu,” Ministru Joaquim, esklarese.

Advertisement

Nia esplika tán, iha kualkér investimentu hotu-hotu, atu hamoos rai ne’e obrigasaun Estadu Timor-Leste nian. Tanba ne’e mak ho orsamentu millaun $7 ne’ebé governu apoia, sei utiliza hodi limpeza ba rai ka liu-liu realoka komunidade sira ne’ebé sai afetadu hosi projetu ne’e, hafoin haruka investidór sira tama.

Jornalista: Rogerio Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending