Hatutan.com, (09 Fevereiru 2022), Dili-Sede partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT, sigla portugés) iha Bairo dos Grilos, Dili, iha disputa nia laran entre sidadaun Indonéziu (WNI/Warga Negara Indonesia) E.J.A Wijaya ho família matebian José Jacinto da Costa Ricardo.

Sede CNRT. Foto/Hatutan.com
Disputa ba proprietáriu rai ho uma ne’e to’o iha Tribunál primeira instánsia ho nia prosesu NUC 0059/19.CVTDD ne’ebé ninia autór/requerente (s) mak Fariz Fauzi Sagran nu’udar oan-mane husi matebian José Jacinto da Costa Ricardo kontra E.J.A Wijaya nu’udar réu/requerido (s).
Liuhosi prosesu audiénsia julgamentu iha TDD tempu ne’ebá to’o iha loron 21 fulan-Jullu 2021, TDD hasai desizaun (sentensa) hodi notifika parte sira katak, sentensa no kondenasaun hasoru E.J.A Wijaya tenke selu ho kuantidade $52,500.00 ba dívida arrendamentu ba okupasaun fatin ka uma ne’ebé atuál Sede CNRT ba Fariz Fauzi Sagran.
Iha loron 02 fulan-Novembru 2006, Fariz Fauzi Sagran nia aman José Jacinto da Costa Ricardo (matebian) selebra akordu ho réu E.J.A Wijaya, atu selu arrendamentu tuir saida mak estabelese ho folin $5,000.00/tinan, durante tinan-25.
Hafoin José Jacinto da Costa Ricardo mate iha loron 09 fulan-Abríl 2008, réu E.J.A Wijaya husik tiha nia obrigasaun atu halo arrendamentu ba autór Fariz Fauzi Sagran no selu de’it dala-ida ba Fariz Fauzi Sagran nia feton Syeilla Suraya Sagran Ricardo, kuandu sira hasoru malu ho valor $500.00 iha tinan 2016.
Liuhusi kontaktu pesoál réu E.J.A Wijaya nunka kolabora no kumpre nia obrigasaun ba arrendatáriu tuir kontratu arrendamentu ne’ebé iha no réu E.J.A Wijaya nunka konsidera ho sasán ne’ebé nia okupa ho estatutu aluga husi autór ka Fariz Fauzi Sagran nia aman (matebian), José Jacinto da Costa Ricardo.

Dokumentu Compra e Venda ne’ebé sita António Cesar dos Martins Carvalho Correia fa’an uma ho rai atuál Sede CNRT ba matebian José Jacinto da Costa Ricardo. Foto/Repro
Tuir dokumentu sentensa husi TDD ne’e mensiona mós katak réu E.J.A Wijaya konsidera katak kontratu arrendamentu ne’ebé halo iha loron 02 fulan-Novembru 2006, hanesan de’it kontratu simulado.
Ho desizaun TDD nian ne’e, réu E.J.A Wijaya la konkorda no kumpre atu selu osan ho kuantidade $52,500.00 ba autór Fariz Fauzi Sagran. Ho nune’e, E.J.A Wijaya ho nia advogadu privadu ne’ebé fó asisténsia legal ba nia iha prosesu julgamentu ne’e halo rekursu ba desizaun primeira instánsia nian tempu ne’ebá no to’o agora prosesu iha hela Tribunál Rekursu.
Ba Hatutan.com iha nia servisu fatin, Lecidere, Dili, Kuarta (09/02/2022), E.J.A Wijaya konfirma katak uma ne’ebé nia fó arrenda ba partidu CNRT ne’e nia mak sosa iha tinan 2006 ho folin $40,000.00 no tau de’it matebian Ricardo nia naran tanba konfiansa.
“Ha’u seidauk hatene desizaun husi TDD nian ne’e oinsá, tanba ne’e ha’u fó ona dokumentu hotu ba advogadu no advogadu maka sei ko’alia kona-bá kazu ne’e, maibé rai ne’e ha’u maka sosa uza ha’u nia osan, tanba momentu ne’ebá ha’u ho matebian Ricardo kolega di’ak, entaun ha’u tau nia naran tanba ha’u ema Indonézia labele sai fali nain ba rai,” E.J.A Wijaya hateten.
Hosi sorin seluk, Advogadu privadu, Miguel Faria ne’ebé fó asisténsia legal ba E.J.A Wijaya hateten, nia parte hatama ona rekursu ba TR relasiona ho desizaun primeira instánsia ne’ebé afavór ba matebian Ricardo, maibé nia parte labele esplika detalladu tanba iha relasaun ho partidu ne’ebé sensitivu liu.
“Nu’udar advogadu, ha’u laiha problema no ha’u nia konkluzaun maka duke rai ne’e fila fali ba Estadu no parte sira CNRT, Ricardo no Wijaya lakon, di’ak liu nain ho CNRT rezolve de’it ona,” Advogadu Miguel Faria hateten.

Notifikasaun ba desizaun husi TDD. Foto/Repro
Kona-bá desizaun TDD iha primeira instánsia ne’e, E.J.A Wijaya simu notifikasaun, maibé nia ba tiha Indonézia no bainhira nia fila mai prosesu ne’e tránzitu enzulgadu ona.
Advogadu ne’e mós lakohi fó komentáriu kona-bá arrendamentu ne’ebé E.J.A Wijaya halo ho partidu CNRT.
“Buat hotu prienxe elementu krime tantu komete husi Pak Wijaya ka sira seluk tanba ezemplu ha’u arrenda tiha husi ema ida no ha’u labele fó arrenda tutan fali ba ema seluk,” Miguel esplika.
Hosi sorin seluk, dokumentu Compra e Venda ba proprietáriu Sede CNRT ne’e matebian José Jacinto da Costa Ricardo sosa direta husi António Cesar dos Martires Carvalho Correia iha loron 31 fulan-Outubru 2006.

Dokumentu arrendamentu ne’ebé matebian José Jacinto da Costa Ricardo estabelese ho E.J. A. Wijaya. Foto/Repro
Tuir dokumentu ne’e katak matebian José Jacinto da Costa Ricardo sosa rai ho uma atuál sede CNRT ne’e husi António Cesar dos Martires Carvalho Correia ho nia valor $35,000.00.
Iha akordu Compra e Venda ne’e, E.J.A Wijaya ho Finsensiana Tince nu’udar testemuña no asistente husi Advogadu Nazario da Silva, SH husi LBH (Lembaga Bantuan Hukum Timor Leste).
Iha fali dokumentu deklarasaun husi António Cesar dos Martires Correia (50) nu’udar na’in ba rai ho uma atuál sede CNRT ne’ebé asina iha loron 27 fulan-Abríl 2007 katak nia entrega rai ho uma ne’e ba ona José Jacinto da Costa Ricardo. Nune’e, nia laiha tan ona direitu ba rai ho uma ida-ne’e bazeia ba kontratu Compra e Venda ne’ebé hala’o iha loron 01 fulan-Outubru 2006.
Deklarasaun ne’e mós asina husi Xefe Suku Grisenfor, Alexandrino Chavas ho Xefe Aldeia Filipe Sarmento da Crus nu’udar testemuña.
Iha loron 09 fulan-Outubru 2017, Fariz Fauzi Sagran hakuka karta ida ba Sekretáriu Jerál partidu CNRT, Francisco Kalbuadi Lay no koñesimentu mós ba prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fó hatene katak, nia mak na’in ba rai ho uma Sede CNRT ne’e.
Jornalista: Carmelita Isaac