Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Páskua Lori Esperansa Foun Bá Umanidade Tomak

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2022), Díli- Uma-kreda Katólika hakat liu daudaun tempu terus no matan-been hodi tama ba tempu ksolok páskua nian, iha ne’ebé uma-kreda selebra Kristu Nia vitória ho páskua foun ba esperansa moris hias nian.

Notísia iha Relasaun: Jesus Nia Mate Konvida Sarani Sira Lao iha Dalan Loos

Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB. Foto/Hatutan.com

Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB, iha omilia misa, Domingu resurreisaun iha katedrál Díli, 17 fulan-Abríl 2022, hateten mate ba ema kriatura inevitavel, katak hakarak ka lakohi, ema hotu sei mate.

Mate tuir matan ema baibain nian, signifika rohan ba buat hotu, tamba ne’e, uainhira mate too mai laiha tan negosiasaun no situasaun real ida ne’e halo ema moris iha dezesperasaun nia laran, mamuk, sente abandonadu, lao iha nakukun laran no iha inserteza ida nia laran, tamba ne’e, páskua atu hatudu hikas ba ema esperansa foun ba moris hias no moris rohan laek nian.

“Páskua sai esperansa ba ema fiar nain sira tamba Jesus Kristu manan tiha ona mate no moris hias ona,” Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB hateten.

Advertisement

Páskua hanesan konvite ida ba ema fiar nain sira atu hametin liután esperansa ba Na’i Maromak maske susar oin-oin ne’ebé ema enfrenta ka hasoru iha moris ne’e.

Páskua mos laos de’it atu kumpre kalendáriu ka obrigasaun sarani katólika nian maibé páskua tenke sai kompromisu ida atu simu Na’i Maromak iha kualkér sirkuntansia ka iha momentu saida deit iha ema nia moris. Tamba Jesus molok atu moris hias Nia mos koko terus ema nia hodi hatene ema nia situasaun no realidade sira.

“Jesus manan mate nia kbiit ho terus no sakrifisiu atu fó mai ita ema esperansa foun atu kontinua lao ho esperansa ba dalan loos tuir Nia hanorin,” Dom Virgílio hateten.

Selebrasaun páskua tinan ne’e husu ema  nia kompromisu ba moris sosiedade nian atu oinsa hanesan ema fiar na’in loke matan ba situasaun real sira ne’ebé ema seluk enfrente.

Haree ba problema polítika sosial no ekonomia ne’ebé mundu tomak enfrenta hodi loke matan ba situasaun real povu ne’e nian. Problema mundial sira, liliu funu entre Ukránia no Rússia fó efeitu negativu ba pás iha mundu no halo ema tomak hahu sente no preokupa,  maibé  Dom Virgílio tenik, hanesan ema fiar na’in labele lakon esperansa kontinu luta no kombate liu husi fiar no orasaun.

Advertisement

“Ita labele rende ho ita-nia realidade sira, labele moris iha inserteza, maibé tenke haka’as-an atu garante pás no estabilidade ne’ebé sai preokupasaun mundu nian ho ita-nia hahalok diak, orasaun no fiar,” Dom Virgílio tenik.

Sarani fiar na’in sira, Dom Virgílio hatutan, tenke kuda iha fuan espíritu páskua nian atu moris di’ak iha rai ne’e, no atu moris di’ak ejize ema nia sakrifisiu no esforsu ne’ebé hamutuk ho Maromak.

Jornalista: Vito Salvador

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending