Connect with us
Pakote Ahi

Saúde

Governu Lansa Relatóriu Finál Peskiza Ai-han no Nutrisaun TL

Published

on

Hatutan.com, (05 Maiu 2022), Díli— Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, hamutuk ho  Ministra Saúde (MS) Odete Maria Freitas Belo, lansa ona relatóriu finál kona-bá Peskiza Ai-han no Nutrisaun resente no Planu Estratéjiku Nasionál Nutrisaun Setór Saúde 2022-2026 iha serimónia ida ne’ebé mak hala’o iha Ministériu Finansa, Kinta (05/05/2022).

Serimónia lansamentu relatóriu finál kona-bá Peskiza Ai-han no Nutrisaun resente no Planu Estratéjiku Nasionál Nutrisaun Setór Saúde 2022-2026 iha Ministériu Finansa, Kinta (05/05/2022). Foto/UNICEF Timor-Leste/Monemnasi.

“Ami iha serteza katak ho parseria mak estabelese ona no lansamentu Planu Estratéjiku mak hala’o ohin loron iha setór saúde, ami sei bele halo asaun konkreta sira ba transformasaun sistema nutrisaun nasional,” Taur Matan Ruak, hateten iha diskursu.

Lee Mós: Suku Riheu Vensedór Prémiu Nutrisaun 2021

Asaun sira ne’ebé mak tuir loloos labele no la podia halo de’it hosi guvernante no autoridade sira, maibé ho espiritu komunidade ida involve partisipasaun hotu-hotu, inklui sidadaun sira hanesan konsumidór sira, operadór ekonomia sira no parseiru dezenvolvimentu oin-oin sira. 

Advertisement

Peskiza Ai-han no Nutrisaun no Planu Estratéku Nasionál Nutrisaun Setór Saúde 2022-2026 dezenvolve hosi Ministériu Saúde ho apoiu hosi Uniaun Europeia, UNICEF, WFP, FAO, Organizasaun Mundiál Saúde, KOICA no reprezentante sira hosi Grupu Traballu Nutrisaun.

Melloramentu nutrisaun sai nu’udár objetivu prinsipál ba kooperasaun entre Uniaun Europeia ho Timor-Leste, no rezultadu hosi peskiza ne’e hatudu katak, nia progresu atinji ona maibé presiza halo buat balun tán hodi funu hasoru flajelo malnutrisaun ba labarik sira.

Uniaun Europeia (UE) sei kontinua apoia Ministeriu Saúde Timor-Leste iha implementasaun Planu Nutrisaun Estratéjiku ho nia finalidade atu fortalese Kuidadu Saúde Primária no servisu nutrisaun sira ba populasaun.

“Asisténsia UE, ho montante valor Millaun $15 liu, preve ona liu hosi apoiu fundus, pagamentu ne’e realiza liu hosi susesu reforma sira, no asisténsia téknika mak implementa hosi UNICEF,” Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Andrew Jacobs hateten.

Peskiza Ai-han no Nutrisaun TL

Advertisement

Peskiza Ai-han no Nutrisaun Timor-Leste ne’ebé mak hala’o iha 2020 ho objetivu atu avalia situasaun nutrisaun no fator risku sira kona-ba malnutrisaun hosi labarik no feto sira, inklui pátika ne’ebé mak afeta pratika fó hahan bebé no labarik kiik.

Rezultadu hosi Peskija Aihan no Nutrisaun Timor-Leste 2022 hatudu redusaun hosi prevénsia hosi malnutrisaun ba labarik idade fulan 0-59 kompara ho peskija anterior ne’ebé mak hala’o iha 2013. Taxa fó susubeen-inan esklusivu ba bebé sira (menus hosi idade fulan 6) iha 62%, sa’e 10%; ra’es badak entre labarik-sira idade fulan 0-59 tun hosi 50.2% ba 47.1%; krekas tun hosi 11% ba 8.6% no todan menus (menus hosi médiu todan tuir idade) reduz hosi 37.7% ba 32.4% ba grupu idade hanesan hosi labarik-sira.

Ho kuaze ida hosi kada labarik na’in rua mak ho ra’es badak (47.1% hosi labarik idade tinan lima ba kraik), Timor-Leste iha nivel aas terseiru hosi prevelensia ra’es badak no entre nasaun tolu deit iha ne’ebé pelu menus metade hosi labarik iha tinan lima ba kraik mak ra’es badak.

Maski iha melloramentu ba indikadores nutrisaun nian, peskija ne’e mós relata redusaun ne’ebe mak signifikante iha inisisaun sedu hosi fó susubeen-inan ne’ebé tun hosi 93.4% ba 46.8%.

Planu Estratejia Nasionál Nutrisaun Setór Saúde 2022-2026

Advertisement

Planu Estratejia Nasional Nutrisaun Setor Saúde 2022-2026 dezenvolve hodi responde ba rekomendasaun sira hosi Peskija Aihan no Nutrisaun Timor-Leste, ajuda aselera gañus ba programa nutrisaun iha Timor-Leste no hadi’ak situasaun nutrisaun iha labarik no feto-sira. Ne’e konsentra kona-ba hadi’a kualidade prestasaun servisu ba feto no labarik-sira; habelar intervensaun ne’eb’e mak baze iha komunidade no mós iha fasilidade saúde ba triazen ka identifikasaun ba kazu no tratamentu ba malnutrisaun grave; asesu ba informasaun kona-ba pratika fó han bebé no labarik ki’ik, inklui inisiasaun sedu fó susu-been-inan no prátika ai-han komplementár; no seluk tan. Ne’e mós inklui estratejia ne’ebé mak foka atu hasa’e kapasidade familia atu iha hahan adekuadu iha nivel uma-kain hanesan introdusaun transferensia osan ba uma-kain kbiit laek atu aumenta asesu ba hahan nutritive ba labarik-sira idade tinan 2 ba kraik; no promosaun produsaun ai-han lokál hodi hadi’ak disponibilidade ba ai-han.

Estratejia ne’e aliña ho dokumentu estratejia seluk governu nian hanesan Planu Estratéjiku Nasional Setor saúde 2011-2030 no ODS 2 Planu Asaun Nasional Konsolidada ba Seguransa Aihan no Nutrisaun.

“Besik metadu hosi labarik Timor-oan sira oras ne’e moris ho ra’es badak. Ne’e mak emerjensia silensioza, no wainhira la halo asaun ruma antes labarik boot, ne’e atraza ona. Ne’e iha inpkatu diretamente ba nasaun nia kapital umanu tanba metade populasaun Timor-Leste nia kakutak la dezenvolve maximu atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia paíe ne’e. Tuir Banku Mundial, desnutrisaun hanehan ona Timor-Leste nia ekonomia hosi dolar millaun 41 tinan-tinan,” Reprezentante País UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani hateten.

“Karik lider sira hosi nasaun ne’e hakarak reduz ra’es badak entre labarik Timor-oan sira no garante futuru prósperu ba país, ne’e prioridade prinsipal mak tenke garante orsamentu sustentavel alokadu ba implementasaun Planu Estratéjiku Nutrisaun Setor Saude ba 2033-26,” nia hatutan tan.

Jornada nutrisaun mensal sei marka ona ho esforsu konsientizasaun sira iha nasional no nivel munisipal hodi mellora inan-aman no komunidade sira-nia koñesimentu kona-ba nesesidade hosi nutrisaun apriadu ba labarik no inan sira no promosaun mudansa hahalok pozitivu mak ajuda hakfilak tendensia malnutrisaun iha Timor-Leste.

Advertisement

Marka Prezensa iha serimónia lansamentu ne’e, Embaixadór Uniaun Europeia; Reprezentativu UNICEF, Diretor País KOICA, WFP, FAO, WHO, Banku Mundiál no membru sira hosi Grupu Traballu Nutrisaun no seluk tan.

Jornalista: Elio dos Santos da Costa

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Saúde

Sali-Magu Hatama Tan Ai-Moruk Item 11 no Reagentes Item 118

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Empreza nasionál Sali-Magu Unipessoal Lda, daudaun ne’e, hatama tan ai-moruk item 11 no produtu reagentes item 118 hodi kumpre dever kontratu ho Ministériu Saúde hodi fornese produtu farmaséutika no produtu medikamentu bá Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médiku (INFPM).

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

Kazu 64 iha RAEOA Posibilidade Afeta bá Moras Rabies

Published

on

Hatutan.com, (09 Abríl 2024), Díli-Hosi fulan-Setembru 2023  to’o fulan-Abríl 2024 Ministériu Saúde rejista  kazu 64 asu tata iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no posibilidade afeta bá moras rabies.

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

PN Sei Bolu Ministra Saúde no MAPPF Hodi Diskute Medida Kombate Virus Rabies

Published

on

Hatutan.com, (05 Abríl  2024), Díli– Parlamentu Nasionál (PN), Tersa semana oin, (09/04/2024), bolu Ministra Saúde, Élia A.A dos Reis Amaral  no Ministru Agrikultura Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Crus, hodi halo diskusaun kona-bá medida sira kombate virus Rabies ne’ebé agora daudaun mosu iha Rejiaun Admistrativu Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending