Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Xanana nia Ajenda Hanesan Enviadu Espesiál Estraordináriu Durante iha Roma

Published

on

Hatutan.com, (19 Agostu 2022), Díli– Kay Rala Xanana Gusmão, enviadu Espesiál Estraordináriu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Sesta meiudia ne’e,  19 fulan-Agostu, arranka bá Vatikanu-Roma, hodi hasoru Amu Papa Francisco no partisipa serimónia investidura  Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB sai kardeál dahuluk  Timor-Leste nian.

Lee Mós : Horta Delega Xanana Ko’alia Papa Francisco Kona-bá Dokumentu Fraternidade Umana

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta delega Xanana nu’udar Enviadu Espesiál Estraordináriu Prezidente Repúblika hodi hasoru Amu Papa. Foto/Hatutan.com

Serimónia investidura bá kardeál sira hamutuk na’in-21 sei hala’o iha loron 27 fulan-Agostu 2022, hosi Amu Papa Francisco (Jorge Mario Bergogilo) iha Bazílika São Pedro, Vatikanu.

Nomeasaun kardeál sira tuir evolusaun istórika ho natureza jurídika kardeál sira sei hala’o sira nia funsaun atu hamutuk ho Papa hodi serbí Uma Kreda Katólika no serbí sarani no Igreja Katólika iha mundu.

Advertisement

Tuir karta verbal ho númeru 050-2022, 15 fulan- Jullu 2022, ne’ebé haruka hosi Sekretáriu Estadu Vatikanu, ne’ebé hato’o ba Embaixada Timor-Leste iha Vatikanu ho onra simu Lider Istóriku, Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hodi hala’o enkontru ho Papa Francisco iha loron Kinta, 25 fulan-Agostu 2022.

“Papa Francisco sei simu Eis Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão iha dadeer (Kinta, 25 Agostu) antes serimónia investidura bá kardeál sira,” sita hosi karta verbal Sekretáriu Vatikanu-Roma ne’ebé hato’o bá Embaixada Timor-Leste iha Vatikanu, loron 5 fulan-Agostu 2022.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta delega Xanana nu’udar Enviadu Espesiál Estraordináriu Prezidente Repúblika hodi hasoru Amu Papa diskute mós projetu rezolusaun númeru 93/V(4ª) kona-bá fraternidade umana no Koezisténsia Komún ho Umanidade ne’ebé sita atensaun Papa Francisco nian hodi temi naran Timor-Leste bá mundu.

“Ha’u delega maun Boot Xanana maka sei bá hasoru Amu Papa hodi ko’alia mós kona-ba dokumentu fraternidade umana ne’ebé ita ratifika ona sita mós Amu Papa nia atensaun bá Timor-Leste hodi sai ezemplu ba mundu,”  Ramos-Horta hateten.

Tuir ajenda viajen nian, Xanana sei to’o iha Roma iha loron 22 fulan-Agostu ne’e, sei simu direita hosi Embaixada Timor-Leste iha Vatikanu ho reprezentasaun Santa Sé no ekipa sira hodi kontinua bá fatin deskansa ne’ebé prepara ona.

Advertisement

Iha Kuarta (24/08/2022), Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika, Xanana Gusmão akompaña hosi Santa Sé sei hala’o vizita ba Koléjiu Bispu Timor-Leste nian iha Roma no hala’o mós enkontru ho amu bispu no padre sira.

Iha  loron tuir mai, Kinta (25/08/2022),  hale’u tuku 11:30 oras Roma, Xanana akompaña hosi, Asesór Polítiku Prezidente Repúblika, Tomás do Rosário Cabral, sei hala’o enkontru formal ho Sua Santidade Papa Francisco.

Xanana konsidera ho serimónia investidura ne’e nu’udar grasa bá Sarani no Uma-kreda katólika Timor-Leste  nune’e agradese bá Papa Francisco ne’ebé nomeia ona Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB sai kardeál dahuluk iha Timor-Leste.

Iha Sesta (26/08/2022), hale’u tuku 16:00 oras Roma, Lider Istóriku Xanana Gusmão akompaña hosi Embaixadóra Timor-Leste ba Vatikanu, Jovita Rodrigues B. Ataide Gonçalves sei hala’o enkontru ho timoroan sira ne’ebé hala’o estudu no hela iha Vatikanu hodi fahe esperiénsia bá malu oinsá maka buka hadi’a ekonomia no dezenvolvimentu Timor-Leste iha setór hotu.

Iha Sábadu (27/08/2022), hale’u tuku 15:30 oras Roma, Xanana ho ekipa delegasaun ne’ebé akompaña hosi Asesór Polítiku Prezidente Repúblika, Tomás do Rosário Cabral, sei partisipa misa investidura bá Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB nu’udar Kardeál dahuluk ba Timor-Leste iha Igreja Bazílika São Pedro, Vatikanu.

Advertisement

Iha Domingu (28/08/2022), Xanana hamutuk ho timoroan no reprezentasaun kardeál nasaun seluk sei partisipa iha misa espesiál ba kardeál sira iha Vatikanu  no loron 31 fulan-Agostu, Xanana ho Embaixadór Portugál iha Roma sei partisipa misa agradesimentu ida iha Igreja Universidade Urbania, Roma.

Tuir lista, kardeál na’in-21 ne’ebé sei hetan investidura kompostu hosi kardeál foun na’in-ualu (8) hosi Europa, neen (6) hosi Ázia, rua (2) hosi Áfrika, ida (1) hosi Amérika Norte, haat (4) hosi Amérika Sentrál no Latina Amérika nian.

Kardeál foun sira ne’ebé Papa Francisco sei nomea tuir orden Kriasaun maka hanesan:

  1. D. Arthur Roche (Inglaterra), prefeito da Congregação para o Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos (Santa Sé)
  2. D. Lazzaro You Heung sik (Coreia do Sul), Prefeito da Congregação para o Clero (Santa Sé)
  3. D. Fernando Vérgez Alzaga (Espanha), Presidente da Comissão Pontifícia para o Estado da Cidade do Vaticano e presidente do Goveratorado do Estado da Cidade do Vaticano
  4. D. Jean-Marc Aveline (França), Arcebispo de Marselha
  5. D. Peter Okpaleke (Nigéria), bispo de Ekwulobia
  6. D. Leonardo Ulrich Steiner (Brasil), Arcebispo de Manaus
  7. D. Filipe Neri António Sebastião do Rosário Ferrão (Índia), Arcebispo de Goa e Damão
  8. D. Mons. Robert Walter McElroy (EUA), Bispo de San Diego
  9. D. Virgílio do Carmo da Silva (Timor-Leste), Arcebispo de Díli
  10. D. Óscar Cantoni (Itália), Bispo de Como
  11. D. Anthony Poola (Índia), Bispo de Hyderabad
  12. D. Paulo Cezar Costa (Brasil), Arcebispo de Brasília
  13. D. Richard Kuuia Baawobr (Gana), Bispo de Wa
  14. D. William Goh Seng Chye (Singapura), arcebispo de Singapura
  15. D. Adalberto Martínez Flores (Paraguai), Arcebispo de Assunção
  16. D. Giorgio Marengo (Itália), Prefeito Apostólico de Ulaanbaatar (Mongólia).

             Cardeal sira nebe nia otas liu 80

  1. D. Jorge Enrique Jiménez Carvajal (Colômbia), Arcebispo Emérito de Cartagena
  2. 18. D. Lucas Van Looy (Bélgica), Arcebispo Emérito de Gent
  3. D. Mons. Arrigo Miglio (Itália),
  4. Arsebispu emérito de Cagliari Padre Gianfranco Ghirlanda, sj, (Itália),
  5. Professor de Teologia Mons. Fortunato Frezza (Itália), Cónego de São Pedro

Tuir dadus hosi Vatikanu katak, daudaun ne’e númeru kardeál iha tinan ida ne’e (27 de Agosto de 2022) Uma kreda universál iha kardeál hamutuk 229 husi númeru ne’e, 132 mak kardeál eleitores katak, kardeál hirak ne’ebé iha voz ativa bainhira mosu eventu konklave ruma.

Nune’e mós dadus kardeál ba nasaun Europa ho totál 107 (husi númeru ne’e na’in-54 eleitores) Kardeál Amerikanu ho totál na’in-60 kardeál (husi númeru ne’e na’in-38 eleitores) Kardeál Asia ho totál na’in-30 (husi númeru ne’e, 20 eleitores) Kardeál Afrikanu ho totál 27 (husi númeru ne’e na’in-17 eleitores) Kardeal Oceânia hamutuk na’in-5 (husi númeru ne’e na’in- 3 eleitores).

 Jornalista : Vito Salvador

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending